Kolumna u magazinu Startup Report
Hrvoje Josip Balen
Hrvoje Josip Balen

Piše Hrvoje Josip Balen: Indeks velike desetke ili kad TOP10 traži jednak broj radnika kao cijela IT industrija nekad

Pred nama je vrijeme u kojem imamo obavezu ući u natjecanje i pokušati biti brži od drugih U EU

Konferencije na kojima se traže zaposlenici u IT industriji organiziraju se po cijeloj Hrvatskoj

 Dusko Marusic/Cropix
Objavljeno: 01. ožujak 2022. 12:00

Kava ili druženje s osnivačima i direktorima desetak najvećih softverskih, IT i startup tvrtki u Hrvatskoj na prošlogodišnjoj konferenciji ".debug", prvoj tehnološkoj konferenciji koja se održala uživo na starom kampusu Visokog učilišta Algebra, bila je odlična prilika za razgovor o nečemu za što, kad sam čuo, priznajem, nisam bio spreman!

I inače ukazujem na nedostatak stručnjaka i predlažem moguća rješenja.

BESPLATNO: Ovdje možete pročitati opširnije o magazinu Startup Report i otkriti pozadinu uspjeha hrvatske tech scene

⊕⊕

Međutim, prije je to bila priča o cijelom IT sektoru u Hrvatskoj, a kako sam tada osvijestio, već samo deset velikih igrača - nazovimo ih "velika desetka" - aktivno traga za istim brojem talenata za kojima je prije tragao cijeli sektor!

Puls i trendovi koji nas očekuju u ovoj godini bit će za tržište rada - brutalni.

image

Hrvoje Josip Balen, suosnivač je i član uprave najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj, Algebre, koja je 2022. svečano otvorila najveći kampus neke IT tvrtke u Hrvatskoj, trenutačno veći i od novog zagrebačkog kampusa Infobipa

Boris Kovacev/Cropix/Cropix

O tome kako će se taj pritisak odraziti na odjele ljudskih potencijala bolje je i ne govoriti.

U razgovorima s velikom desetkom, u kojoj su mnogi već dobili značajne investicije za širenje, tada sam utvrdio da imaju potrebu za zapošljavanjem čak 1000 developera!

Godišnje do 2000 novih inženjera

Kako sam uključen u brojne inicijative u kojima se prati potražnja za "digitalcima" u Hrvatskoj i predlažu rješenja, mogu reći da su uvijek bile raširene takozvane linearne projekcije, odnosno očekivanja daljnjeg organskog rasta tržišta rada za programere.

Međutim, sada je jasno da se za nove projekcije mora osmisliti drugačiji model!

Iz cijelog hrvatskog obrazovnog sustava izlazi godišnje između 1500 i 2000 inženjera spremnih uključiti se u ICT sektor.

Ta se brojka malo povećala u proteklom razdoblju.

No, ni izbliza kao potražnja.

Naravno, otvoreni napad Rusije na Ukrajinu izazvat će ekonomske potrese, kako zato što je Ukrajina velika outsourcing destinacija za SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo tako i zato što će buduće investicije možda biti malo prilagođene potrebi ubrzanog stvaranja energetske neovisnosti EU o Rusiji.

Međutim, ne očekujem da će se zbog toga smanjiti trendovi potrebe za digitalizacijom i rastom virtualnog prostora; naprotiv.

PET SIGNALA PROMJENE

#1

Prvi signal koji razotkrivaju tvrtke je da možemo očekivati znatno veću aktivnost regrutera i drugih specijalista za zapošljavanje. To će svakako uzrokovati odljev profesionalaca iz malih tvrtki i onima kojima tehnologija nije temeljna djelatnost, a prema tehnološkim kompanijama koje imaju zanimljivije projekte i koje su izdašnije u nagrađivanju zaposlenika.

#2

Drugi signal koji dobivam jest da će tvrtke u Hrvatskoj biti to uspješnije što se brže prilagode privlačenju stranih talenata i inženjera. Ta će sposobnost prilagodbe biti ključna i za uspjeh hrvatskoga gospodarstva i, kao što vidimo, nije ograničena samo na IT, nego se već prošle godine osjetila i u drugim industrijama, primjerice u graditeljstvu, turizmu ili zdravstvu. Tu je svakako nužna daljnja podrška Vlade u dva smjera - brzim korekcijama i rasterećenjem bruto plaća u sljedećih šest mjeseci, a zatim transformacijom sustava solidarnosti tj. reformom mirovinskog i zdravstvenog sustava, kako ova dugoročna reforma ne bi bila brutalno uništena alternativnim načinima prihodovanja i radom na daljinu.

#3

Treći signal velike desetke vezan je za infrastrukturu i obrazovni sektor. Kroz dosadašnje programe stipendiranja digitalnih i STEM talenata te europske programe internacionalizacije u Hrvatskoj je pripremljeno dodatnih 40-ak studija na engleskom jeziku, a dio tih studija je i tehnološki. Ti programi, uz već postojećih 40-ak, privlače strane studente, a te dobre prakse treba nastaviti i iskoristiti kako bi se Hrvatska promovirala kao "Live & Learn" destinacija. EU za to ima i sredstva u Europskom socijalnom fondu, ako ih programiramo, a podršku obrazovnim institucijama može vrlo konkretno pružiti i lokalna, gradska samouprava putem izjednačavanja prava stranih i domaćih studenata, ali i u vidu pomoći pri dovođenju stranih nastavnika.

#4

Četvrti je signal velike desetke da u Hrvatskoj treba interne snage posvetiti većim dijelom i onim manje iskusnim, "junior" programerima. Svi su do sada tražili seniore, programere s iskustvom, ali za širenje bazena talenata i pokušaj da se oni zadrže u Hrvatskoj nužno je staviti veći naglasak na juniore. Mnogi su jasno signalizirali da su spremni na taj pomak u promišljanju. Štoviše, spremniji su rezervirati vrijeme svojih ljudi da se uključe u nastavničke aktivnosti na visokim učilištima. Istovremeno, osjeća se i veći, pozitivan senzibilitet prema specijalistima koji nisu inženjerskog backgrounda, ali su bili spremni investirati svoje vrijeme i trud da ovladaju digitalnim i IT znanjima.

#5

Peti signal velike desetke je da, kao i oni, i svi mi moramo početi razmišljati u mnogo širem okviru. Bilo nam je dovoljno 1500 do 2000 inženjera godišnje. To je u pet godina 7500 do 10.000 novih digitalnih/ICT profesionalaca i time smo zadovoljni? Ne! Kroz različite sheme, počevši od usavršavanja i prekvalifikacija, potaknutih sredstvima EU i sustavima vaučera, u idućih pet godina moramo ciljano školovati dodatnih 15.000 do 20.000 ljudi za hrvatski tehnološki sektor, ali i požuriti s pametnim načinima regrutacije na stranim tržištima.

Alternativa ne zvuči dobro

Dakle, pred nama je i vrijeme u kojem imamo obavezu ući u natjecanje i pokušati biti brži od drugih zemalja EU te dati priliku još desecima hrvatskih tvrtki da postanu izvoznici znanja i digitalnih proizvoda/usluga visoke dodane vrijednosti koji će privlačiti nove investicije.

Za to se trebamo jako posvetiti odgovorima na signale koje sam pobrojao.

Alternativa je da pustimo sve kako je i do sada te postanemo europski Bangladeš.

* Hrvoje Josip Balen, suosnivač je i član uprave najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj, Algebre. Zajedno sa svojim poslovnim partnerima proglašen je EY poduzetnikom godine 2020. Predsjednik je udruženja HUP-ICT. Jedan je od najvećih autoriteta za IT tržište rada u Hrvatskoj, a Europska komisija potvrdila ga je za Nacionalnog koordinatora za Hrvatsku za EU inicijativu "Grand Coalition for Digital Skills and Jobs"

** Kolumna Hrvoja Josipa Balena objavljena je u prvom broju magazina STARTUP REPORT 2022 Q1 kojeg možete preuzeti u digitalnoj verziji (PDF) i slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Discorda, LinkedIna, Slacka pa i maila.

Istražite » sve kolumne naših digitalnih kolumnista «

⊕⊕

Kako preuzeti magazin Startup Report?

Magazin Startup Report digitalna je kvartalna publikacija Jutarnjeg lista i Hanza Medije koja se može preuzeti na našem webu.

Prvi broj magazina možete besplatno preuzeti na linku >> STARTUP REPORT 2022 Q1 << i zatim ga slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Messengera, Discorda, Slacka, Teamsa pa čak i maila.

U prvom broju magazina Startup Report donosimo vam:

  • analizu fenomena hrvatskih osnivača investitora, nečeg što se u Estoniji dogodilo tek nakon exita tamošnjeg jednoroga Skypea
  • otkrivamo kako se utire put ka začetku hrvatskih svemirskih startupa
  • istražili smo koji od TOP7 tech fakulteta upisati ako želite pokrenuti vlastiti startup
  • istražujemo što znači pojam scaleup i koliko ih je u Hrvatskoj

...

>> STARTUP REPORT 2022 Q1 <<

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. rujan 2022 05:29