Kolumna u magazinu Startup Report
Hajdi Ćenan
Hajdi Ćenan

Piše Hajdi Ćenan: Ako može jedna triput manja Estonija, zašto ne bismo mogli i mi?

Dok je "Hrvatska, puna života" nastala s mnogo podrške, "Hrvatska, puna startupa" nastala je nedostatku podrške usprkos
 /Tz Splitsko-dalmatinska županija
Objavljeno: 23. ožujak 2022. 15:37

Većini izvan Hrvatske prva je asocijacija na našu državu - turizam. Ništa neobično jer zaista živimo u prelijepoj zemlji idealnoj za ljetne praznike (i ne samo ljetne, naravno, ali to je već druga tema). Sunce, more, jedrenje. Hrvatska, puna života.

Međutim, nešto se promijenilo u posljednjih godinu, godinu i po.

Postali smo Hrvatska, puna tehnologije. Ili, ako vam je draže - Hrvatska, puna startupa.

BESPLATNO: Preuzmite drugi broj magazina Startup Report - mapirali smo najaktivnije startup hubove u Hrvatskoj!

⊕⊕

Potpuno neočekivano, u jako kratkom razdoblju, postali smo država s dva jednoroga - Infobip i Rimac Automobili postali su kompanije s valuacijom većom od milijardu američkih dolara. Napokon su doživjeli svoj prekonoćni uspjeh!

image
Cro Startup/Cro Startup

Jedini detalj jest što je ta noć trajala pet, deset, pa i više godina.

Odjednom na naslovnicama

Odjednom, gotovo niotkud, medijske su naslovnice počele krasiti vijesti o brojnim drugim tehnološkim i inim inovativnim kompanijama, bilo da se radilo o njihovim akvizicijama, višemilijunskim investicijama u njih, njihovu strelovitom rastu…

Svima izvana to je izgledalo kao nevjerojatan razvoj situacije, ali promatrajući iznutra - s obzirom na to da sam i sama suosnivačica startupa Airt te sada i predsjednica krovne startup udruge Cro Startup - to zaista nije bilo iznenađujuće, znajući kakve nevjerojatne ljude i talente imamo i koliko se truda svakodnevno ulaže u razvoj ideja.

Ovdje se možete predbilježiti na jedinstveni newsletter o startupima

⊕⊕

Lako se sada veseliti i ponositi ovim uspjesima, ali činjenica je da oni nisu nastali zbog podržavajućeg poduzetničkog i startup okruženja, nego, dapače, njemu usprkos.

Nisu nastali iz Hrvatske zato što je ovdje lako pokrenuti biznis i zato što je odavde lako poslovati; ovdje su otvoreni samo i isključivo zato što su (su)osnivači(ce) tih startupa iz Hrvatske.

Na sreću, ta naša zajednica prilično je povezana i dobra u samoorganiziranju, pa se međusobno podržava.

Ali, to se još uvijek događa u obliku pojedinačnih druženja uz kavu ili, ako se radi o nešto brojnijem okupljanju, na lokalnoj ili nišnoj razini.

Naime, već postoji popriličan broj inicijativa i udruženja po mnogim gradovima diljem Hrvatske, kao i oko pojedinih segmenata ili industrija. No, i dalje je postojala potreba za centraliziranim i koordiniranim aktivnostima na razini svih startupa te smo zbog toga pokrenuli Cro Startup.

Novi startup oslonac

Podrška treba svima - onima koji su tek u fazi ideacije i razmišljanja o tome što i kako pokrenuti, onima koji su se odvažili na taj korak i taman su počeli, ali i onima koji su prošli već nekoliko stadija i sada su fazi brzog rasta i širenja... onima koji dosad nisu pokrenuli tvrtku, ali i onima koji već imaju uhodan, primjerice, servisni biznis, ali sada žele "spinoffati" proizvod koji su razvili… onima koji su krenuli ili žele krenuti dok su još u srednjoj školi ili na fakultetu, ali i onima koji već imaju utakmica u nogama, ali se nisu susreli s izazovima koje nosi vođenje startupa.

Jer, startup je posebna vrsta biznisa.

Možda (još) ne postoji unificirana definicija, ali postoji okvirni konsenzus da su to tvrtke s inovativnim proizvodima i rješenjima koja su ili tehnološka ili na neki način naslonjena na tehnologiju, koja mogu imati iznimno brz rast i globalni doseg te koje prihode (a posebice profit) nerijetko ostvaruju tek u kasnijim fazama razvoja jer na početku ulažu znatna sredstva u istraživanje i razvoj.

Takav način poslovanja povlači za sobom potrebu za načinima financiranja poput investicija poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala kako bi se mogla razviti i plasirati ta inovativna rješenja na tržište i, nakon što se "napipa" pravi product-market fit, brzo se proširiti na druga tržišta.

Međutim, da bi takvo financiranje postalo jednostavnije i dostupnije, potrebno je napraviti neke promjene.

Kako bismo imali više poslovnih anđela koji ne žele držati sredstva na bankovnom računu, nego žele diverzificirati svoja ulaganja i sudjelovati u razvoju gospodarstva, potrebno je ograničiti rizik koji nose takve investicije u najranjivijim, početnim fazama startupa.

Nužne porezne olakšice

To je ostvarivo u vidu poreznih olakšica na tu vrstu investiranja, a koje ne bi puno stajale državni proračun jer se ta sredstva najvećim dijelom potroše na plaće i velik dio njih odmah se vrati kroz doprinose.

S druge strane, startupima se tako osigurava siguran i dostupan izvor financiranja od sâmih početaka te se time utječe na ukupnu poduzetničku klimu u društvu i osigurava okolina koja potiče inovacije i otvaranje novih radnih mjesta.

Time se podiže i ukupni razvoj i zrelost ekonomije na više razine kroz poticanje projekata koji osiguravaju i uvode primjenu novih tehnologija u skladu s globalnim trendovima.

Naravno, za taj, ali i institucijski oblik investiranja venture capital fondova potrebno je olakšati i podjelu i prijenos udjela u startupima jer je to trenutno noćna mora i zbog toga velik broj takvih fondova rizičnog kapitala niti ne pomišlja uložiti u startupe koji sjedište imaju u Hrvatskoj.

Velika je boljka i privlačenje talenata, koje je jako teško privući kad si startup koji se ne može natjecati s velikim tehnološkim kompanijama iznosima plaća i bonusima.

Podijelimo uspjeh

Startupi u drugim dijelovima svijeta, osim zanimljivim i inovativnim projektima na kojima rade, to kompenziraju udjelom u vlasništvu.

To kod nas, nažalost, trenutno nije izvedivo te su naši startupi opet primorani izmještati svoja sjedišta u neke druge države koje im to omogućavaju.

Tu sam samo zagrebla površinu i nabrojala neke od mnogih elemenata koje možemo i trebamo promijeniti da bismo poboljšali naš ekosustav i postali država koja će omogućiti sustavno stvaranje još mnogih jednoroga.

Ako može jedna, triput manja Estonija, zašto ne bismo mogli i mi?

Potencijal svakako imamo!

** Hajdi Ćenan, predsjednica udruge CRO Startup, prve nacionalne startup udruge u Hrvatskoj, i suosnivačica startupa Airt. jednog od najperspektivnijih hrvatskih startupa u 2022. godini, prema izboru Novac.hr TOP 25 startupa za pratiti u 2022., objavila je ovu kolumnu u prvom broju magazina Startup Report

Istražite » sve kolumne naših digitalnih kolumnista «

Kako preuzeti magazin Startup Report?

Magazin Startup Report digitalna je kvartalna publikacija Jutarnjeg lista i Hanza Medije koja se može preuzeti na našem webu.

Prvi broj magazina možete besplatno preuzeti na linku >> STARTUP REPORT 2022 Q1 << i zatim ga slobodno shareati s prijateljima preko WhatsAppa, Vibera, Messengera, Discorda, Slacka, Teamsa pa čak i maila.

U prvom broju magazina Startup Report donosimo vam:

  • analizu fenomena hrvatskih osnivača investitora, nečeg što se u Estoniji dogodilo tek nakon exita tamošnjeg jednoroga Skypea
  • otkrivamo kako se utire put ka začetku hrvatskih svemirskih startupa
  • istražili smo koji od TOP7 tech fakulteta upisati ako želite pokrenuti vlastiti startup
  • istražujemo što znači pojam scaleup i koliko ih je u Hrvatskoj
  • ...

>> STARTUP REPORT 2022 Q1 <<

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. srpanj 2022 16:12