Razvijala je API za mapiranje morskog okoliša. Privukla je za partnere Garmin, Johnson Outdoors i još niz drugih kompanija. Primila je čak i grant nizozemskog Instituta za znanstvena istraživanja (NWO).
Ali onda je spoznala da ideja da se podaci o sidrištima, zaštićenim morskim područjima, staništima bilja i morskih životinja unesu u sustave za navigaciju dostupne svima nije tako unosno kao mapiranje morskog dna za potrebe naftnih divova ili investitora u marine.
Aleksandra Ally Dragozet, koja svoje korijene vuče iz Istre i koja je magistrirala morsku biologiju, unatoč tome odlučila je ostati fokusirana na ekologiju i održivost.
- Na Bahamima s Ministarstvom turizma i IDB-om upravo završavamo projekt izrade sustava izdavanja certifikata za održivi turizam, dok u Gruziji radimo na projektu turističkog masterplana za šumovitu regiju Shuamta nedaleko glavnog grada Tbilisija - kaže Dragozet, koja je prije izdavanja ovog broja Startup Reporta boravila u Zagrebu na konferenciji o nautičkom turizmu.
Pet godina ranije u Amsterdamu je pokrenula tvrtku Sea Going Green, koja savjetuje vlade i kompanije kako uspješno razviti održivi turizam.
Njen prvi posao bio je upravo u Hrvatskoj.
Godine 2018. za splitski The Yacht Week tvrtke Sea Going Green razvila je program utjecaja na okoliš u koji su uključili i njihove goste, kako bi mogli provjeriti rezultate. Godinu kasnije našla se na Forbesovoj ljestvici ‘30 Under 30‘ najboljih društvenih poduzetnika u Europi.
- Moj posao su danas više usluge nego proizvodi, čemu se u pravilu fokusiraju startupi, ali želja nam je produktivizirati naša rješenja - kaže Dragozet.
Navodi da se najčešće bori s predrasudom da je održivi turizam neisplativ. Navodi kako su nizozemskom turoperatoru Boat Bike Toursu na pilot projektu koji je uključivao tri broda dokazali suprotno. Na njima su napravili proračun CO2 otiska.
- Kroz određene promjene njihova tri stara broda su smanjila korištenje plastike za 50 posto, redovitije se održavaju, koriste čistija goriva, manje materijala i nude više vegetarijanskih i lokalnih jela - kaže Dragozet.
Kao rezultat to je primijenila cijela flota od 16 brodova turoperatora, kojem je sad jeftinija za održavanje.
Navodi da je turistički pad zbog pandemije mnoge države potaknuo da idu smjerom Kostarike za koju kaže da se održivošću turizma bavi već tri desetljeća. Na Jamajci je radila istraživanje kako turizam utječe na lokalno stanovništvo.
- Na Karibima se snažnije osjete klimatske promjene nego u Hrvatskoj i regiji pa je to vjerojatno razlog zašto oni na tome rade užurbanije, ali tako se razvija turizam koji je onda otporniji na šokove - zaključuje Dragozet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....