Željko Radilović

Nakon exita s Ceneje vratio sam se startupima

Osnovao je i napravio exit sa Ceneje, vlasnik je Preskoka, investitor u AutoBrief i osnivač Vivus Renta...

U Sloveniji je Željko Radilović jedan od najpoznatijih poduzetnika. U Hrvatskoj ga znamo kao osnivača i prvog izvršnog direktora tvrtke Ceneje, koja se unas proširila kao Jeftinije.hr, a koja je napravila exit 2018. godine prema češkom VC-u Rockaway Capitalu.

Besplatno preuzmite PDF magazina:
Startup Report No8

Malo je toga poznato o tom, vrlo zvučnom exitu, a još manje o samom Radiloviću. Otac mu je, kako smo doznali, Dalmatinac.

On sam odrastao je i većinu života proveo je u Sloveniji, a od ove godine aktivno investira preko novog lokalnog VC-a, Silicon Gardensa. Startup Report potražio je od Radilovića savjet za aktualne i buduće osnivače o exitu i životu nakon exita.

Ceneje je bio vrlo zvučan exit u Sloveniji. Za koliko ste prodali Ceneje?

Cijena je bila ispod pet milijuna eura.

Kako ste zadovoljni tim exitom, jer danas se svi hvale puno većim brojkama?

Bio sam uvjeren da možemo bolje, ali karte su se posložile tako da su opcije bile ograničene. Čak sam predložio da otkupim dio koji su imali manjinski suvlasnici i sam preuzmem punu kontrolu, umjesto exita koji se odigirao, baš zato što sam bio uvjeren da možemo više.

Zašto?

Često se zaboravlja da se exiti ne događaju u vakuumu. Oni ovise o uvjetima na tržištu. To znači da se u ovom slučaju treba vratiti u 2017. godinu i prisjetiti uvjeta na tržištu.

Manjinski suvlasnici, za razliku od mene, procijenili su da ne žele riskirati, odnosno da žele exit. Čak bi se možda i dogovorili, ali ja pak nisam želio da oni potpuno izađu i nastave samo raditi na projektu, jer bi to značilo da neće imati isti interes dalje gristi, gurati Ceneje u nove pobjede, tim više što ja od 2015. nisam bio operativno uključen u rad Ceneja. To nije win-win scenarij.

Biznis je za mene timski sport. Zato smo se zajedno odlučili na exit.

Godine 2018. je počela globalna financijska kriza s jedne, a o namjeri češkog Rockaway Capitala da preuzme Ceneje odlučivao je tada slovenski pandan hrvatske agencije za tržišno natjecanje. To su bili tržišni uvjeti na koje se referirate?

Djelomično. To je imalo utjecaja, ali ključ je bio u jednom drugom procesu. Danas Europska Komisija svako pa malo udara po Big Techu na ovaj ili onaj način kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje. No, prije pet-šest godina takve akcije Komisije bile su tek u začetku. Već od 2017. godine za biznise kakav je Ceneje, u Hrvatskoj poznatiji kao Jeftinije.hr, tada je bilo ključno to što je Google pokazao interes ući na naše tržište.

Znači, Ceneje je uspoređivao cijene u trgovinama - na webu i fizičkim trgovinama, pružao recenzije trgovaca, opise proizvoda i analize tržišnih kretanja. Isto je krenuo raditi Google tako što je pokrenuo Google Shopping. Testno je to napravio u Francuskoj. Za posljedicu tri servisa u Francuskoj, koja su slična našem, skoro su propala i uložili su tužbu. Google nažalost radi to I danas, Ima taktiku da se ne drži pravila slobodne konkurencije, a kazne koje mu EK daje su premale da ne bi nastavio s tim, jer mu je korist veća od kazne.

Dakle, nožemo reći da su francuski igrači bili tehnološki lošiji u odnosu na Ceneje, ali to nije ključan razlog njihovog problema.

Što je bilo ključno?

E-commerce sajtovi su ovisni o Googleu, i prije i danas. Poslovni model gotovo svih igrača u toj industriji zasniva se na dvije stvari - ili kupuju promet, odnosno plaćaju reklame na Googleu, ili rade SEO, odnosno koriste tehnike kako bi se bolje rangirali na Googleu. Znači velika većina prometa im dolazi s Googlea i ako Google uđe na to tržište onda nisu važne nijanse u korištenju tehnologije već to tko kontrolira kanal od korisnika do vaše usluge. Ako su vam vrata tog kanala zatvorena vi ne možete ništa. Zato je perspektiva svima nama 2017. godine bila neizvjesna.

Na inicijativu francuskih igrača Europska Komisija krenula je istraživati postupke Googlea, a pregovori oko exita Ceneja su se odvijali u vrijeme kad još nismo znali ishod. Mi smo onda potpisali ugovor sa Rockaway Capitalom, a za finalizaciju smo trebali odobrenje slovenskog regulatora za tržišno natjecanje. Dok je regulator odlučivao, što se prelilo u 2018. godinu, taj ključni moment na tržištu se promijenio.

Europska komisija je Googleu na početku ljeta 2017. godine odlijepila najveću kaznu dotad, čak 2,42 milijarde eura zbog narušavanja tržišnog natjecanja. Ali ugovor o exitu već je bio potpisan. Slovenski regulator dao je zeleno svjetlo. Stvar je bila gotova.

Žalite li zbog tog exita?

Apsolutno ne. Naravno da bih volio da smo postigli bolju cijenu, ali iznimno sam ponosan na to što smo stvorili sa Ceneje i što smo u vrlo teškim uvjetima na tržištu napravili uspješan exit. Ceneje radi i raste dalje. U tom je poslu i dio mog osobnog zadovoljstva. Studirao sam ekonomiju. Kao ekonomistu najvažnije mi je da tržište dobro funkcionira. Da je zdravo.

Često se zaboravlja koliko je važno za ekonomiju da tržište dobro funkcionira. Kad imate stabilnost tržišta onda i sve drugo može biti stabilno. Onda mogu stabilno funkcionirati zdravstvo, mirovinski sustav i sve ostalo što nam je važno za normalno funkcioniranje društva.

Ja sam veliki zagovornik slobodnog tržišta i ponosan sam što smo to postigli sa Ceneje.

VEZA S HRVATSKOM

Otac vam je iz Dalmacije. Kako to da ste biznis podigli u Ljubljani, a ne u Zagrebu?

Otac mi je iz Tugara kod Splita. Poljička republika. Soparnik. To je dio mene. Sad pod stare dane otac obrađuje maslinik, radi svoje ulje pa i vino. Pola godine provede u Dalmaciji. Ali treba znati da ja nisam tako mlad. Rodio sam se još u prošloj državi i odrastao sam u Sloveniji, uz austrijsku granicu. Svako ljeto bi proveo u Dalmaciji, a tako je i danas.

Prije par tjedana sam na Visu gledao derbi Hajduk-Dinamo. Sjedili smo do dva Zagrepčana i s jednim sam pričao hrvatski sa zagrebačkim slengom, a s drugim, kako bi rekli, dalmatinski. Onda sam s mojima pričao slovenski. Na što su mi obojica dobacili pa gdje sam tako dobro naučio slovenski. Meni je to prirodno. Kad sam počeo raditi s Preskokom onda sam pak radio po cijeloj Europi. Za mene je Europa cijela povezana.

Gdje je lakše poslovati - u Sloveniji ili Hrvatskoj?

Slovenija je, recimo za aute, što je temeljni biznis Preskoka, kompliciranija od Njemačke. Međutim, začudio sam se kad sam shvatio da unatoč tome Slovenija ima puno manje poreza na automobile od Hrvatske. Hrvatska je stvarno prekrasno mjesto za život. Proputovao sam takoreći cijeli svijet i malo gdje ima toliko ljepota. Međutim, ovdje ima i puno administracije. U Sloveniji je po tom pitanju jednostavnije. Ali mogu reći da sam ugodno iznađen tempom napretka koji Hrvatska bilježi u poslovnom smislu i zato sad sve što radim, radim i u Hrvatskoj, ne samo više u Sloveniji.

Što je to što vam budi ponos kad se sjetite da ste stvorili Ceneje?

Vratimo se 20tak godina unazad. Iste godina kad sam krenuo raditi Ceneje, 2004., Apple je interno počeo raditi na razvoju svog pametnog mobitela koji će tri godine kasnije biti predstavljen kao iPhone. Znači, govorimo o vremenu kad nije bilo povezanosti i informacija kao što je slučaj danas. U takvim uvjetima, netko tko je živio u manjem mjestu plaćao je za istu stvar mnogo više nego netko u gradu.

Tako bi neka baka na selu hladnjak u lokalnoj trgovini u Ormožu platila i tri-četiri puta više od nekoga tko je isti hladnjak želio kupiti u Ljubljani, a u Ljubljani ljudi imaju veće plaće. Ceneje je trgovinu u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj i drugdje u regiji učinio transparentnijom.

Pomogli smo kupcima da mogu uspoređivati cijene preko interneta na jednom mjestu, ali i pomogli smo sposobnijim trgovcima da lakše uspiju. Učinili smo tržište boljim.

Kolike su bile razlike u cijenama prije, po vašim podacima?

Za pojedine proizvode i po tri puta. Na jednom mjestu je hladnjak koštao 300, a na drugom 900. Danas je pak, ne samo razlika u cijenama u web trgovinama već i u onim fizičkim, često puta na razini 1 do 1,3, znači negdje je 300, a negdje 390. Nije 900! To je omogućio Ceneje!

Kako su to dočekali trgovci?

Neki su nam preko odvjetničkih ureda slali prijetnje tužbom. Mi smo bili mali, oni veliki, ali nismo se dali. Pisali bi im da su informacije koje objavljujemo, a koje nismo mogli samo preuzeti s weba već bi ih i fizički skupljali, zapravo javne i da ne mogu spriječiti objavu takvih informacija.

K tome, na projektu sam počeo raditi 2004. Godinu dana kasnije bili smo live, a prve fakture poslao sam 2007. da bi u 2010. došao do pozitivne nule. Znači, trebalo je šest godina ulagati da bi projekt došao do profitabilnosti. Nakon toga sam se povukao i postavio menadžera da dalje vodi projekt i kasnije ispregovara exit.

Koliko ste imali udjela u Ceneje u trenutku exita?

Bio sam na 75-76 posto. Ukupno nas je bilo pet suvlasnika, uz mene, još Marin Vladović, David Čreslovnik, Uroš Mevc, Igor Martinović, Darko Dujić i Matej Kolšek. Tim je u biznisu ključan i to tim koji ima usklađene interese. K tome, mi nismo djelovali samo kao prijatelji na poslu već i privatno. Kad sam Ceneje osovio u profitabilan biznis, povukao sam se i prepustio timu da nastavi dalje. Moj osnovni biznis je Preskok i ostao sam fokusiran na njega.

Očigledno je exit Ceneja bio dobar okidač za vaš daljnji ulazak u svijet startupa, jer danas imate ne jedan nego čak dva svoja startupa, uz Preskok. Zašto čak dva - Vivus Rent i AutoBrief?

Izgleda tako, ali je situacija gotovo identična kao sa Ceneje. Uz Preskok, ja pomažem kod managementa I razvoja Vivus Rent, dok sam u AutoBrief samo investitor i strateški savjetnik. Oba su potekla od ideja i tehnologije koje su se razvile u Preskoku.

KLJUČNA LEKCIJA

Koja vam je osobno najvažnija lekcija koju ste naučili nakon exita s Ceneje?

Kao osnivač moraš uvijek vjerovati u ono što radiš, ne smiješ se predati strahu, jer strah ili sumnja če se vjerovatno pojaviti kad ne ide sve po planu. Tim je ključan. Moraš ulagati u ljude i tehnologiju te njegovati kulturu i klimu u poduzeću. I moraš razviti empatiju do svojih vanjskih partnera, znati gdje im možeš dati veću vrijednost od konkurencije i naći pravi balans u tim odnosima. Bez toga nema uspjeha.

U Hrvatskoj čim programeri čuju da tvrtka ulaže u kulturu odmah pomisle da plaće nisu neke. Je li tako u Sloveniji? Je li tako kod vas?

To bi prije trebali pitati programere, ali kad bi usporedio s drugima na tržištu rekao bih da su plaće kod nas jako dobre. Mi kulturu ne njegujemo da bi imali male plaće već zato što dugoročno ne možete uspjeti ako nemate zdrave i zadovoljne ljude. Njihov osobni razvoj, ne samo u profesionalnom već i u privatnom smislu, je ključan.

Što je Vivus Rent?

To je biznis koji sam pokrenuo lani u Hrvatskoj i koji je već sada ovdje treći najveći igrač na tržištu rent-a-cara a u B2B smo daleko ispred svih. Nakon pandemije vladala je velika nestašica automobila. Rent-a-cari u Hrvatskoj zabilježili su skok broja turista i potražnje za vozilima, ali nisu mogli do vozila kao ni do financiranja.

Vivus Rent je lani u prvoj godini rada u Hrvatskoj plasirao više od 1700 vozila rent-a-carovima. Odradili smo sve - doveli im gotovo nova vozila pred sezonu, financirali ih i na kraju sezone ih odveli s hrvatskog tržišta kako ne bi doveli do poremećaja cijena vozila. Prodali smo ih po Europi. To je bilo dobro za turizam u Hrvatskoj, rent-a-care, a i za nas.

U potpunosti smo digitalizirali cijeli proces i zato sad planiramo širiti posao. U pozadini je i Preskok, jer smo u poslovima automatizacije poslovanja za auto retail industriju među najjačima u Europi.

Je li to isti softver koji nudi AutoBrief?

AutoBrief je cloud sustav koji digitalizira posao auto dealera. Imaju sve na jednom mjestu, a u to smo ušli kad smo shvatili da dealeri automobila u regiji su premali da bi vidjeli globalne trendove i imali dovoljno kapitala da kvalitetno digitaliziraju svoje poslovanje kako bi dugoročno opstali.

Sa znanjem ljudi iz Preskoka i bivših iz Ceneje napravljena je platforma koja olakšava poslovanje dealerima, automatski ih povezuje s marketplaceovima, CRM-om, nabavkom dijelova, lizingom, izdavanjem fiksaliziranih računa itd. IT tvrtke pak ne vide matematiku u razvoju takvog softvera, ali kako imam Preskok, koji je baš u toj niši, ja sam je vidio.

Za razliku od Vivus Renta, u kojeg sam i operativno uključen, u AutoBrief sam investitor i strateški savjetnik. Njega vodi moj prijatelj i poslovni partner Marin Vladović. Nakon što smo napravili exit s Ceneje shvatili smo da želimo dalje raditi zajedno.

Oba nova biznisa ste startali oko korone. Kako to?

Ceneje je imao exit 2018., a korona je došla godinu-dvije zatim. S koronom se dosta toga promijenilo pa je to stvorilo nove izazove na tržištu koje je trebalo riješiti. Vivus Rent je riješio problem rent-a-carovima u Hrvatskoj, a AutoBrief inicijalno je pomogao neovisnim dealerima da mogu kvalitetno digitalizirati poslovanje I prodavati vozila preko interneta tijekom pandemije.

Kakav vam je plan oko exita s Vivus Rentom i AutoBrief?

Za Autobrief ima interesa ali ako več onda tražimo strateškog partnera, koji bi nam dodao vrijednost sa svojim znanjem ili drugim resursima. Mislim da je to platforma koju će Marin Vladović odvesti u smjeru šire priče podrške e-Mobilityju. Imamo sjajne ideje i on radi gradi posao tako da donosi vrijednost i kompaniji i njenim korisnicima i široj zajednici.

Među inim, plan je napraviti slično kao što smo napravili na Ceneje/Jeftinije, gdje smo postali glavna stručna referenca i organiziator najveću e-commerce konferenciju u regiji na koju dolaze vrhunska imena iz svijeta. Cilj nam je prenijeti dobre prakse iz inozemstva I sviejta tehnoglogije i ovdje lokalno u tu industriju.

Od toga imaju koristi kupci, i svi mi ostali u lancu vrijednosti.

O PRINCIPIMA U ŽIVOTU

Dosta ste privatni oko svog poslovnog, a posebno privatnog života. Zašto?

U životu je najvažnije čovjeka cijeniti kao čovjeka, ne kao cifru. Ljude ne određuje samo nivo uspjeha na tržištu, radno mjesto ili titula. Čovjeka određuje koliki je čovjek.

image
Jl/Tomislav Botic

*Tema je iz magazina Startup Report No8, kvartalne publikacije Hanza Medie koja izlazi u print izdanju uz Jutarnji list te u obliku PDF-a i na webu Jutarnji.hr u rubrici Startup Report.

Magazin je dostupan online:

> PDF izdanje Startup Report No8

> WEB izdanje Startup Report No8

> SVI brojevi Startup Reporta dosad

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 18:49