Startup Report
Matija Srbić
Matija Srbić

Može li Hrvatska stvoriti svoje deeptech gigante?

Direktor Nuqleusa ističe da se na FER-u trenutačno razvija najbrži čisti silicijjski bipolarni transistor na svijetu, robot za interakciju s roniocem i metode za lakše otkrivanje i liječenje depresije

Robot koji nastaje kao spoj realnih potreba tržišta s jedne strane i istraživanja na fakultetima s druge strane jedan je od primjera deeptecha

 Vlado Kos/Cropix/Cropix
Objavljeno: 24. studeni 2022. 23:05

Startup ekosustavi temelj su inovacija, posebno kada je riječ o deeptech projektima, gdje globalni utjecaj inovacija može biti značajan.

Deeptech se, najjednostavnije rečeno, definira kao tehnologija koja se temelji na opipljivim inženjerskim inovacijama ili znanstvenim dostignućima i otkrićima.

» Kliknite i besplatno preuzmite STARTUP REPORT 2022 Q4 «

Spanov poučak: ESOP dvostruko učinkovitiji od ostalih HR mjera | Anita Čavrag: Jesu li talenti postali razmaženi? | Matija Srbić: Može li Hrvatska stvoriti svoje deeptech gigante? | U hrvatske startupe u devet mjeseci uloženo gotovo milijarda dolara | Zašto ne postoji popis kultnih hrvatskih programera? | Startup koji prkosi klimatskim promjenama | Fortenovin AI raspolaže s 50% više podataka od američke Kongresne knjižnice | Hoće li mirovinci krenuti stopama EIF-a i podržati lokalne VC-e? | Slovakinja koja se preselila u Hrvatsku i pokrenula projekt CroCube ^^^O STARTUP REPORTU

Takva tehnologija svoj put započinje u istraživačkim laboratorijima, gdje može provesti godine i godine prije nego pokaže bilo kakve dokaze da će jednog dana imati primjenu u realnom svijetu.

Zrelost tehnologije na putu iz laboratorija do tržišta označava se razinom tehnološke spremnosti, takozvanim TRL-om. To je kratica za Technology Readiness Level koju je NASA definirala još 1970-ih godina, a u EU se počela široko koristiti od 2013. kada je ugrađena u okvir Horizon 2020.

image

Matija Srbić, direktor Nuqleusa, bivšeg FER-ovog inkubatora SPOCK-a

Darko Tomas/

TRL1-3 bi značio da je tehnologija još u fazi istraživanja. S oznakom TRL4-6 već se govori o fazi eksperimentalnog razvoja, a oznaka TRL7-9 znači implementaciju tehnologije u stvarnom svijetu.

U priči o deeptechu i TRL-ovima nezaobilazan pojam je i ‘tehnološka dolina smrti‘, odnosno na engleskom ‘Valley of Death‘. Označava period u razvoju tehnologije, najčešće u fazi eksperimentalnog razvoja (TRL4-6), kada je tehnologija prezrela da se njen razvoj nastavi financirati sredstvima dostupnima za istraživanja, a nedovoljno zrela za komercijalizaciju.

Baš zato velik broj deeptech inovacija u tom periodu ‘umire‘.

Izazovi oko premošćivanja tehnološke doline smrti i razvoja deeptech inovacija su već dobro poznati i Europska unija je odlučila, barem ako je za vjerovati Novom europskom programu za inovacije, da je razvoj deeptech inovacija apsolutni prioritet kako bi se uhvatio korak s SAD-om i Kinom. U tom dokumentu objavljenom u srpnju 2022. istaknuti su najveći izazovi i planovi EU za rješavanje tih izazova na putu podizanja konkurentnosti gospodarstva EU-a.

Cijela Unija gubi bitku za privlačenje i zadržavanje top talenta. Iako je Europa kolijevka vrhunskih znanstvenika i ima petinu svih publikacija najviše kvalitete u svijetu, otvorenost akademskog i ekonomskog sustava SAD-a privlači tamo velik broj kvalificiranih istraživača. Dio problema su i manje povoljni uvjeti za razvoj deeptech poduzeća u članicama Unije.

Primjerice, ovdje je manjak infrastrukture za testiranje i eksperimentiranje te nedostatak kapitala za financiranje scaleupa. Zatim je tu i nepoticajno okruženje za žene, koje su u 2020. godini kao osnivačice tehnoloških poduzeća prikupile svega 1,7 posto od ukupnog kapitala prikupljenog na europskim tržištima poduzetničkog kapitala, a tu su i administrativne prepreke koje trenutačno ograničavaju uvođenje dioničkih opcija za zaposlenike poduzeća i slični problemi.

U slabije razvijenim regijama postoje i dodatni izazovi. Institucije visokog obrazovanja ne doprinose dovoljno inovacijama i postoji univerzalna potreba za transformacijom načina razmišljanja istraživača i pristupa visokoškolskih ustanova komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja.

Suradnja između znanstveno-istraživačkih institucija i industrije je na niskim razinama. Dio problema su svakako i nedostatak financijskih sredstava za ulaganje u razvoj inovacija i manjak znanja i iskustva u području komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja.

Kao odgovor na ove izazove, EU je donijela strategiju kroz koju se nada potaknuti i olakšati razvoj deeptech poduzeća te, uz vlastita ulaganja, privući i dodatnih 45 milijardi eura privatnog kapitala za njihov rast. Između ostalog, EU nudi bolje uvjete za poduzeća koja planiraju inicijalnu javnu ponudu (IPO) i fleksibilnije regulacije za startupe u eksperimentalnoj fazi u sklopu regulatornih izoliranih okruženja. Tu je i investiranje najmanje 10 milijardi eura u izgradnju regionalnih dolina za deeptech kroz Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).

Ova potonja inicijativa može biti velika prilika za zemlje poput Hrvatske. Ona će omogućiti povezivanje manje inovativnih regija s onim inovativnijima radi zajedničkog rješavanja izazova s kojima se EU suočava, što će potaknuti iskorištavanja posebnih resursa svake regije.

U Hrvatskoj vidimo da ICT sektor ubrzano raste. Hrvatski startupi nižu investicije svjetski poznatih VC fondova. Pokreću se novi fondovi, inkubatori i udruge, poput Cro Startupa, koje se bore za bolje uvjete za razvoj startupa. U zadnje dvije godine su iz FER-ovog inkubatora SPOCK izašla četiri deeptech startupa: Digicyte, Green Energy Pal, Greener i NADES Design.

Potencijal za razvoj deeptech startupa u Hrvatskoj je velik.

DEEPTECH U BROJKAMA

40 milijuna eura

vrijednost je novog fonda HBOR-a za deeptech startupe

4 deep-tech startupa

izašla su iz FER-ovog inkubatora SPOCK u zadnje dvije godine

10 milijardi eura

EU će iz EFRR-a uložiti u izgradnju regionalnih dolina za deeptech

Samo na FER-u se razvijaju nevjerojatne inovacije poput trenutno najbržeg čistog silicijjskog bipolarnog transistor na svijetu, robota za interakciju s roniocem pod vodom i metoda koje mogu olakšati dijagnosticiranje, klasifikaciju i liječenje depresije.

U komercijalizaciji ovih i sličnih inovacija pomoći će dva nova projekta FER-a i Inovacijskog centra Nikola Tesla koja će poticati suradnju znanstveno-istraživačkih institucija, industrije i startup ekosustava – Europsko inovacijsko središte CROBOHUB++ i deeptech venture builder Nuqleus.

Čak i kod izvora financiranja istraživači imaju nekoliko odličnih opcija.

Jedan je natječaj ‘Dokazivanje inovativnog koncepta (PoC)‘, a drugi je HBOR-ov novi fond za financiranje komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja, ukupne vrijednosti najmanje 40 milijuna eura. Krenut će investirati početkom 2023. godine.

S obzirom na izniman potencijal i sve navedene prilike na lokalnoj razini i razini EU, postoji dobra šansa da se kroz naredne godine u Hrvatskoj pojavi neki novi deeptech gigant.

O STARTUP REPORTU

Preuzmite PDF najnovijeg STARTUP REPORTA 2022 Q4 | Pročitajte prijašnje brojeve i saznajte više o magazinu STARTUP REPORT | Saznajte više o našim meetupima | Pretplatite se na naš besplatni newsletter

image

Prva novinska naslovnica u Hrvatskoj koju je kreirala umjetna inteligencija

Jl/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2022 09:50