Nekoliko muzeja u Kini i domaći, Nacionalni muzej moderne umjetnosti Zagreb već testiraju tehnologiju koja se razvila u Hrvatskoj. Za razliku od virtual realityja (VR) koju je želio pogurati Facebookov Mark Zuckerberg, čini se, mnogo je veći broj korisnika u ovom trenutku naklonjeniji augmented realityju (AR) kakav je bio u fokusu znanstveno-istraživačkog projekta ARmuseum.
Umjesto potpunog uranjanja u virtualnu stvarnost, ARmuseum omogućuje da se umjetnost promatra kroz čarobno ogledalo.
Tehnički, nema tu mnogo poetike. Čarobno ogledalo zapravo je elegantan mobitel kružnog ekrana s 4G/5G vezom namijenjen isključivo korištenju u muzejima.
Hrvatski inovatori
U sklopu projekta, dodatno, napravljena je i iPhone i Android aplikacija što širi primjenu ove tehnologije. U njegovoj pozadini nalazi se cloud sustav za stvaranje i upravljanje AR sadržajem. Međutim, kreiranje korisničkog iskustva koje oduzima dah posjetiteljima muzeja uključuje još uparivanje mnogo tehnologija koje se nalaze u pozadini.
Brigita Prole iz hrvatske tvrtke Citus, koja ima bogato iskustvo u razvoju AR tehnologija, kaže da se mnogo toga treba razviti da bi AR funkcionirao.
- Trebalo je raditi na funkciji prepoznavanja koja se temelji na oblaku i tehnologiji precizne superpozicije položaja AR-a na mobilnom uređaju, koja može ostvariti brzo prepoznavanje i praćenje trodimenzionalnih objekata na mobilnom uređaju, kao i preciznu lokaciju - pojašnjava.
Citus je na projektu u Hrvatskoj surađivao sa zagrebačkim Grafičkim fakultetom i Nacionalnim muzejom moderna umjetnosti, a u Kini s pekinškog Sveučilišta za poštu i telekomunikacije (BUPT). Kineski partner jedan je od 30 najboljih tehnoloških sveučilišta na svijetu i smatra se najboljim državnim tehnološkim sveučilištem u Kini.
Tomislav Bronzin, osnivač i direktor Citusa kaže da je projekt rezultat suradnje Hrvatske i Kine na znanstveno-istraživačkim projektima.
- Projekt je započeo 2021. godine i na njemu je radio tim od 16 stručnjaka iz Hrvatske i Kine koji pokrivaju različita područja iz umjetnosti i tehnologije pri čemu je devet članova tima bilo iz Hrvatske - kaže Bronzin.
Hrvatski klasik
Qing Wang, profesorica s pekinškog Sveučilišta za poštu i telekomunikacije i glavna koordinatorica projekta s kineske strane kaže da je se posebno dojmila primjena ARmuseum na slici Guščarice.
- Hrvatski klasik. djelo slikara Nikole Mašića, kroz AR interpretaciju, postaje još živopisniji. Guščarica na slici kao da je oživjela. Posjetitelji ne samo da mogu imati detaljniji pogled na pojedine dijelove i tehnike slikanja, i za crtanje tih detalja, već također mogu imati živopisniji doživljaj ovakvih vrhunskih umjetničkih djela - kaže Wang.
Dodaje da im je cilj promovirati rezultate ovog znanstveno-istraživačkog projekta po Europi, i to u suradnji s hrvatskim partnerima, jer su muzeji ovdje važan dio kulturnog identiteta i turističke ponude.
Navodi da se kroz ovakav projekt informacijske autoceste, pomoću 4G i 5G tehnologija, dovode u muzeje.
- Ovaj projekt integrira 5G s AR sadržajem omogućujući jednostavan prijenos videozapisa visoke razlučivosti s nižom latencijom za muzejsku interpretaciju umjetnina i navigaciju. Sve navedeno pokazuje da će, ako se AR i 5G tehnologije u potpunosti iskoriste, kroz tumačenje izložaka i ‘vodstvo kroz muzeje’ onda će posjetitelji steći bogatije razumijevanje kreativnih procesa, povijesti i značaja sadržaj muzejskih zbirki - kaže Wang.
Novo područje
Inače, sličnu ideju metaversa ima i EU, koja ga smatra jednom od najbrže rastućih tehnologija u Uniji i važnim izvorom novih prihoda i radnih mjesta u narednom desetljeću.
Brigita Prole iz Citusa pojašnjava da je hardver rješenje kineskog tima koji su ga osmislili i proizveli, dok su na platformi i softveru radili zajednički. Na sadržaju im je pak mnogo pomogao tim Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
- U Hrvatskoj se kreirao multimedijski sadržaj kojim su obogaćena umjetnička djela. Muzej NMMU ima bogatu građu i jedan od najvećih i najraznolikijih fundusa umjetničkih djela u Hrvatskoj. Za projekt su nam bila potrebna djela velikih dimenzija, različitih tehnika, različitih kolorita od onih s puno boja i detalja do onih zatvorenijih, s manje moja i detalja, a to je omogućilo da se sustav ARmuseuma testira u svim uvjetima - kaže Prole.
Direktor Citusa Tomislav Bronzin kaže da im se posebno sviđa što su kroz ovaj projekt ušli u potpuno novo područje novih tehnologija i novih korisničkih iskustava.
- Ovo je samo jedan korak u onome čime ćemo se baviti u nadolazećem razdoblju - zaključuje Bronzin.
