Hrvatski healthtech startup Meddox širi se na slovensko i njemačko tržište

Hrvatski startup Meddox širi se u Sloveniju i Njemačku. Prva mobilna aplikacija za pohranu medicinske dokumentacije u Hrvatskoj i jedan od prvih domaćih zdravstvenih startupa, najavio je da u 2023. godini želi doseći 50 tisuća korisnika u Hrvatskoj i, povrh toga, dodatne korisnike širenjem na zapad.

Maja Bogović, suosnivačica i direktorica Meddoxa kaže da je aplikaciju u Hrvatskoj dosad privukli više od 10 tisuća aktivnih korisnika.

- Rastemo takoreći eksponencijalno i želimo taj rast zadržati. Sad dodajemo dvije nove funkcionalnosti, podsjetnike za odlazak na liječničke preglede i podsjetnike za uzimanje terapije, te paralelno lokaliziramo aplikaciju za slovensko i njemačko tržište gdje očekujemo daljnji rast - kaže Bogović.

Zdravstveno nepismeni

Domaći startup u rujnu je primio investiciju veću od 1,5 milijuna kuna bračnog para i bivših vlasnika Optimapharma Igora Čička i Gordane Gregurić Čičak te od, u posljednje vrijeme aktivnog investitora u hrvatske startupe, Tomislava Matića. Bogović kaže da su odlučili ubrzati planove o širenju nakon što su ušli u finale akceleracijskog programa u Grazu i dobili nove ponude.

- Tamošnja Raiffeisen banka nam je ponudila investiciju, ali smo procijenili da je prerano da je uzmemo. Prvo želimo povećati korisničku bazu i probiti se na nova tržišta - kaže Bogović.

Vesna Babić, suosnivačica Meddoxa kaže da ih je na to ohrabrila činjenica da Meddox već ima prve korisnike u Bosni i Hercegovini. Kaže da nisu aktivno radili na tome već da, kako su prisutni na Google Playjy i AppStoreu te kako je jezik sličan, ljudi su ih sami prihvatili. No, navodi su zasad fokusirane na širenje na zapad.

- U Hrvatskoj ljudi odu na prosječno sedam pregleda godišnje što znači da postoji i po 70-ak papira dokumentacije godišnje koja se sad može jednostavno digitalizirati i uvijek biti dostupna. Na zapadu su te brojke daleko veće i tim je naše rješenje potrebnije - kaže Babić.

Navodi da u Hrvatskoj k tome trećina građana uopće ne zna gdje im je medicinska dokumentacija. Po zadnjem istraživanju na razini EU, čak je 47 posto Europljana zdravstveno nepismeno. To znači da ne znaju protumačiti značenje svojih nalaza, odnosno ne razumiju što im doktor govori. Nominalno, to je više od 35 milijuna ljudi.

Troškovi koje zdravstveni sustav u Hrvatskoj godišnje generira prelaze 30 milijardi kuna.

- Ako gledamo izdvajanje za zdravstvo po glavi stanovnika koje je ispod 900 eura, to je tri puta manje od prosjeka zapadne Europe. Kako je izvjesno da se u nadolazećem recesijskom razdoblju izdvajanja po glavi stanovnika neće drastično povećati jedno od alternativnih rješenja za poboljšanje zdravstvene skrbi je prevencija, a time i zdravstvena edukacija - kaže Babić.

Pojašnjava da je to upravo ono što Meddox želi napraviti.

Pero Hrabač, stručni suradnik na razvoju Meddoxa i profesor na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu kaže da ovakav pristup zdravstvu kakav ima Meddox daje mnogo koristi pacijentima, ali i struci.

- Meddox već sada, s 10 tisuća aktivnih korisnika, ima vrlo reprezentativan uzorak pacijenata na razini Hrvatske i već smo zamijetili da su neki pokazatelji gotovo identični kao u DZS-u i Eurostatu, što me kao stručnjaka jako raduje s obzirom na to da je vrlo teško doći do tih podataka, a do onih u realnom vremenu dosad je bilo nemoguće - kaže Hrabač.

Pomoć u edukaciji

Navodi da će se aplikacija ubuduće razvijati tako da će korisnicima davati sve više uvida u vlastito zdravstveno stanje.

- Podizanje razine zdravstvene svijesti svakog korisnika do razine informiranog i educiranog sudionika u održavanju svog zdravlja temelj je boljeg funkcioniranja zdravstvenog sustava - naglašava Hrabač.

Navodi da u uzorku od 10 tisuća korisnika, koji su pohranili 40 tisuća zdravstvenih parametara u Meddox, imaju 52,3 posto žena, da je njihova srednja dob korisnika 47,4 godina, a indeks BMI 27,2.

- Pohrana nalaza je naša temeljna usluga i ostat će besplatna. Podaci korisnika su također privatni, a ako žele mogu ih podijeliti s nama za potrebe znanstvenih istraživanja - zaključuje Babić.