ISTRAŽIVANJE

Formula deeptech startupa: Znanost + biznis = jednorog

EU se kladi da može stvoriti kompanije poput OpenAI-ja i Boston Dynamicsa, a da u tome ima nešto pokazuju švedski Northvolt te hrvatski Photomath i Rimac

Inovacije su oduvijek bile pokretači promjena. Od vatre i kotača do struje i cjepiva, inovacije su postepeno stvarale neki novi svijet koji je uvijek težio tome da bude bolji od prethodnog.

Deeptech startupi moderna su inačica tvrtke Henrija Forda, koji 1913. stvorio prvu pokretnu traku, ili Instituta u Parizu na kojem je Louis Pasteur početkom 1880-ih razvio cjepivo protiv bjesnoće.

Besplatno preuzmite PDF magazina:
Startup Report No8

S tom razlikom da se temelje na najsuvremenijim tehnologijama.

Deeptech je tehnologija kojoj su u osnovi inženjerske inovacije ili znanstvena dostignuća, odnosno deeptech je ono najbolje što suradnja tehnologije i znanosti može ponuditi. Trenutno najpoznatiji primjer deeptech startupa je Open AI koji je stvorio mega-popularni ChatGPT.

Godine proučavanja umjetne inteligencije doveli su do rješenja koje je toliko popularno će na spomen AI-ja prva asocijacija velikog dijela ljudi biti upravo njihov chatbot.

Novi jednorozi

Portal The Information je krajem kolovoza pisao o tome kako je OpenAI na putu ka ostvarenju milijarde dolara prihoda u narednih 12 mjeseci. Uspješnih primjera ima još. Američki Boston Dynamics stvara robotska rješenja, DeepMind iz UK-a radi na sigurnoj i odgovornoj izgradnji sljedeće generacije AI sustava.

U EU je najpoznatiji primjer deeptecha švedski startup Northvolt, koji radi najzelenije baterije na svijetu. U EU su takvi primjeri još ISAR Aerospace i H2 Green Steel.

Značaj deeptecha prepoznala je Europska komisija pa je 1. lipnja pokrenula inicijativu za pomoć 100 obećavajućih europskih deeptech kompanija za koje se vjeruje da bi mogle postati jednorozi. Toj laskavoj tituli nadaju se i neki hrvatski deeptech startupi koji već sada rade na zanimljivim inovacijama. Kako bismo otkrili kako vide poziciju deeptech startupa u Hrvatskoj i Europskoj uniji, na čemu trenutno rade, a čemu se nadaju, razgovarali smo nekoliko već sada vrlo uspješnih hrvatskih deeptech startupa.

Priča o domaćim deeptechima neizostavno je vezana uz FER-ov Nuqleus, prvi hrvatski deeptech venture builder, koji je nedavno pokrenuo i specijaliziran program povezivanja znanstvenika i industrije Synergy.

Matija Srbić, voditelj Nuqleusa kaže kako nastoje znanstvenicima olakšati izlazak iz zone komfora, pomoći im u usvajanju novih znanje, vještina i poduzetničkog načina razmišljanja te povezati ih s različitim stručnjacima i partnerima izvan akademije koji im mogu pomoći na putu komercijalizacije rezultata njihovih istraživanja.

Serija investicija

- Trenutno individualno radimo s četiri startupa: KalphaTech, CyberArrange, Calirad i Emhance, koja smo odabrali za našu treću fazu inkubacije. Ono što nas posebno veseli je da su svi startupi koji su prošli kroz našu drugu fazu startup edukacije i inkubacije, njih devet, nastavili dalje raditi na svojim projektima, a čak njih šest je otvorilo tvrtku radi prvih potpora, investicija i/ili prihoda - govori Srbić.

image

Matija Srbić, voditelj Nuqleusa

DARKO TOMAS/

Emhance je nedavno osigurao investiciju od 80.000 eura, Cyclops od 50.000 eura, a Synergotron se s natjecanja Med-Tech World vratio s prvom nagradom i 15.000 eura. Budući da Nuqleus nastavlja pružati potporu i svojim alumnijima, rade i sa startupima Green Energy Pal, NADES Design, Greener i Digicyte iz prethodnih generacija koji također dobro napreduju. Trenutno su otvorene i prijave za novu generaciju koje traju do 26. studenog.

Deeptech je, prema voditelju Nuqleusa, važan za svaku zemlju jer su upravo inovacije glavni pokretači ekonomije.

- Ako se nastavi zabrinjavajući trend smanjena broja stanovnika, u budućnosti bi za Hrvatsku deeptech mogao biti sve bitniji - kaže Srbić.

To se već vidi iz primjera nekih od najuspješnijih hrvatskih deeptecha - Photomatha i Rimac Grupe. Oni k tome, nisu privlačni za rad samo lokalnim stručnjacima, već i visokokvalificiranoj radnoj snazi iz cijelog svijeta.

Uzor Graz

- Pametnim ulaganjima, hrvatske znanstveno-istraživačke institucije mogu kroz desetak godina uhvatiti korak s razvijenijim institucijama u regiji poput primjerice Tehničkog sveučilišta u Grazu - kaže Srbić.

Dodaje da relativno male istraživačke grupe također mogu stvoriti veliku vrijednost i osigurati ogromne prihode za svoje matične institucije kroz patentiranje i licenciranje rezultata svojih istraživanja kompanijama koje žele raditi na njihovoj komercijalizaciji.

Kada uspoređuje prilike u Europi i SAD-u, primjećuje da su prednost života u Europi prije svega ravnoteža između privatnog i poslovnog života te sigurnosti. Ono što Europi nedostaje je više atraktivnih radnih mjesta i prilika za karijerni razvoj, s obzirom na to da su najrazvijenije tehnološke kompanije većinom pozicionirane u SAD-u.

- Europa zaostaje za SAD-om po pitanju razvoja deeptech startupa i kompanije iz više razloga. Možda dva najbitnija su pristup kapitalu i poduzetnička kultura - ističe Srbić.

Postoje i koncentrirani tehnološki hubovi poput Bostona ili Silicijske doline koji serijski proizvode uspješne kompanije u specifičnim sektorima pa dodaje kako se u takvim hubovima posebno potiče poduzetništvo.

- Generalno u SAD-u je poduzetnički i kapitalistički način razmišljanja nešto što se uči od malih nogu. Ljudi koji se bave poduzetništvom su kompetitivni i najčešće se na neuspjeh gleda kao na samo jednu stepenicu prema uspjehu. Posebno je vidljiva razlika u načinu razmišljanja kod znanstvenika - objašnjava.

Srbić savjetuje da je važno je od početka imati jasan plan za cijeli proces komercijalizacije: koji problem se pokušava riješiti, tko su kupci, koji su potrebni resursi, tko čini osnovni tim, koji su ključni partneri, u kojoj fazi će se iz kojeg izvora financirati razvoj. No i uz najbolji plan, ponekad dolazi do nepredviđenih situacija koje mogu ugroziti cijeli projekt.

Nužno iskustvo

- U tom slučaju je bitno iskustvo u razvoju sličnih projekata koje će umanjiti većinu rizika i smanjiti broj nepoznanica. Upravo to iskustvo u razvoju deeptech startupa i spinoffova se nadamo steći kroz programe Nuqleusa i ICENT-a u narednim godinama - zaključuje.

FER-ovi projekti i inicijative

FER je 2015. osnovao Inovacijski centar Nikola Tesla u sklopu kojeg je šest godina kasnije pokrenut Nuqleus. Do sada je ICENT uglavnom djelovao projektno.

- Jedan smjer koji će se nastaviti razvijati kroz ICENT je edukacija i potpora u procesu razvoja deeptech startupa za što je zadužen Nuqleus. I ove godine nastavljamo s našim programom za istraživače i znanstvenike s bilo koje znanstveno-istraživačke institucije u Hrvatskoj koji žele validirati svoje ideje, naučiti sve o razvoju startupa i povezati se s vrhunskim poslovnim stručnjacima i investitorima - ističe Srbić.

Drugi smjer razvoja je, dodaje, povezivanje znanstvenika i industrije radi novih suradnji i istraživačko-razvojnih projekata pa najavljuje da će se uz potporu nekoliko međunarodno veoma poznatih partnera u narednim mjesecima na velikoj skali testirati metodologija za povezivanje ova dva svijeta.

Od pokretanja 2015. do danas se suočavaju sa sličnim izazovima, no osim što su danas iskusniji, više je i prilika za je financiranje komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja i suradnje s gospodarstvom. Danas postoje specijalizirani fondovi rizičnog kapitala, natječaji "Start-up/spin off poduzeća mladih istraživača" i "Ciljana znanstvena istraživanja" ili EDIH CROBOHUB++ kroz koji tvrtke mogu dobiti usluge FER-ovih stručnjaka besplatno.

Jasmina Isaković, suosnivačica je i glavna izvršna direktorica Emhancea, koji je zaslužan za stvaranje neinvazivnog medicinskog uređaja, smatra kako je jedna od najdragocjenijih karakteristika znanosti njezina beskompromisna predanost provođenju eksperimenata, dosljednoj replikaciji rezultata i temeljitoj dokumentaciji. Upravo je takva praksa srž njihova poslovnog procesa i ključni faktor koji doprinosi funkcionalnosti startupa, kvaliteti proizvoda, ali i zadovoljstvu budućih pacijenata.

- Jedini način da postignemo nešto što je istinski optimalno i što može pomoći sve većem broju ljudi jest da naš uređaj prođe kroz beskrajne cikluse dizajna, razvoja, redizajna i prilagodbe. Ali znanost nije samo naša struka; ona je naša strast! - kaže Isaković.

image

Jasmina Isaković, suosnivačica je i glavna izvršna direktorica Emhancea

NEJA MARKICEVIC/CROPIX/CROPIX

Njihov svakodnevni trud usmjeren je na unaprjeđenje tehnologije, ali to rješenje prilagođavaju i potrebama svojih korisnika - istražuju nove metode na tržištu, optimiziraju doze i terapijske postupke, razvijaju nove dijagnostičke metode.

- Iako težimo postati onaj rijedak “jednorog”, naša motivacija oduvijek leži u strastvenom razvoju i optimizaciji tehnologije te unapređenju zdravlja pacijenata. Naša vizija je jednostavna: stvoriti svijet u kojem ljudi neće biti ograničeni zdravstvenim stanjem, već će moći živjeti život punim plućima - kaže prva žena Emhancea, koji je trenutno u aktivnom procesu prikupljanja sredstava za razvoj minimalno održivog proizvoda (MVP) namijenjenog ispitivanju na životinjama.

Financiranje istraživanja

Pre-seed runda iznosi 400 tisuća eura, a do sada su prikupili 20 posto tog iznosa. S tim sredstvima planiraju završiti razvoj uređaja za ispitivanje na životinjama i unaprijediti svoju tehnologiju, a dio sredstava već su usmjerili prema nacionalnim i regionalnim fazama patentne zaštite.

- Krajnji cilj je osigurati financijska sredstva za buduća klinička ispitivanja, povećanje našeg tima i proširenje opsega zaštite intelektualnog vlasništva, od patenta do industrijskog dizajna. Uz razvoj tehnologije, optimizaciju hardverskih i softverskih komponenata te pripremu za klinička ispitivanja, aktivno radimo na razvoju novih inovativnih rješenja koji će unaprijediti našu tehnologiju - govori Jasmina Isaković.

Baš kao što rade i na aktivnom uključenju u hrvatsku medicinsku i znanstvenu zajednicu kako bi poduprijeti razmjenu znanja i ideja. Ukratko, njihov je put obilježen izazovima, ali i prilikama. S jedne strane, resursi su ograničeni, manjka investicijskih prilika u odnosu na neke druge regije, medicinska industrija uključuje složene regulatorne okvire i prepreke koje se javljaju tijekom postupaka odobrenja, kliničkih ispitivanja i lansiranja proizvoda na tržište, a tu su i razlike u zakonima i procesima između Europske unije i SAD-a.

S druge strane, kaže kako imaju privilegiju pristupa talentiranim znanstvenicima i istraživačima u regiji.

Korak prema svemiru

Startup Eridan razvio je revolucionarnu tehnologiju za optimizaciju 5G mreža zbog koje bazne stanice zauzimaju manje mjesta i troše do deset puta manje električne energije. Profesor s FER-a i predsjednik Eridana Hrvatska Dubravko Babić smatra kako je nova, uglavnom patentirana tehnologija način diferencijacije pred postojećim tehnologijama.

- Nakon što se proizvod počne prodavati bit će potrebno spriječiti druge da nas kopiraju jer imamo nešto što nema nitko u svijetu. U tijeku je niz patentnih prijava. Talente ne pokušavam zadržati, već ih motiviram da ostanu - kaže Babić.

Eridan je trenutno u fazi pre-revenue product development.

image

Dubravko Babić, suosnivač Eridana

IVANA NOBILO/CROPIX

- Razvijamo nove sklopove u galijevom nitridu za radiofrekvencijske potrebe. Glavni cilj je usavršiti te sklopove za rad u gotovom proizvodu. Radimo na softveru i FPGA programiranju sa istim ciljem - otkriva. Ne teži tome da njihov startup postane jednorog.

- Zabava je u razvoju kvalitetnog proizvoda. Prihod je mjera koliko smo dobro radili. Ovo nije sprint, nego maraton - poručuje.

Važna ravnoteža

Matija Žulj, osnivač i direktor deeptech startupa Agrivi kaže kako je njihov cilj ponuditi najkompletnije rješenje za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koja podržava i agronomsku i poslovnu stranu poljoprivrede.

- Zato su inovacije redovan dio našeg poslovanja, a na kojem rade i IT-evci ali i agronomi jer je u ovoj industriji izuzetno važno posjedovati stručna agronomska znanja kako bi na najbolji način razvili proizvod koji donosi koristi krajnjim korisnicima, odnosno poljoprivrednicima - objašnjava.

image

Matija Žulj, osnivač i direktor startupa Agrivi

JL/

Deeptech smatra neophodnim kada su u pitanju transformativna “breakthrough” rješenja, ali da istovremeno za njega u Hrvatskoj i Europi ne postoji dovoljan izvor financiranja jer je rizik često previsok za privatne investitore. Najavljuje kako će EIC, čiji je AGRIVI ambasador, u 2023. godini investirati ukupno 1,6 milijardi eura u deeptech. Općenito, Žulj kaže da su mjere koje Europska unija provodi nužne jer je današnji poslovni model usmjeren na profitabilnost, koja često može biti stvorena na uštrb održivosti ili uz negativan utjecaj na društvo.

- Svjedoci smo sve izraženijih klimatskih promjena do kojih smo došli isključivim fokusom na profit. On je i dalje neophodan i bitan za funkcioniranje društva, no ako ga želimo stvarati dugoročno, moramo ga imati gdje i s kime stvarati. Iz tih razloga, mogli bismo diskutirati pojedine mjere i njihove implementacije, ali smjer je bitan i nužan - smatra direktor startupa Agrivi.

Uzbudljivo razdoblje

Davor Runje, jedan od osnivača startupa Airta slaže se da znanstvene inovacije danas nisu više isključivo vezane uz akademsku zajednicu. U područjima kao što je primjerice umjetna inteligencija, industrija globalno gledano ima veći istraživački doprinos. To se, ističe, posebno dobro vidi na velikim konferencijama gdje dominiraju radovi iz kompanija kao što su to OpenAI, Google, Meta, Microsoft pa kaže da “ovo područje nikada nije bilo uzbudljivije nego sada”.

- Europska unija je jako uspavana po tom pitanju. Osnovni problem je brzina alokacije kapitala koja se radi kroz visoko birokratizirane fondove, a koji vrlo sporo reagiraju u odnosu na SAD - kaže Runje.

image

Davor Runje, tehnički direktor i suosnivač startupa Airta na predstavljanju novog proizvoda Faststreama

JL/

Rezultat se najbolje vidi po tome, dodaje, što je zadnja globalno dominantna kompanija iz Europe bila Nokia, a od 2005. do danas sve nove vodeće tehnološke kompanije su iz SAD i to izgrađene privatnim novcem koji puno brže i agresivnije ulazi u nova tehnološka područja.

Runje objašnjava kako Europa pokušava zaštiti potrošače, što je pozitivna namjera, iako je ponekad realizacija manje uspješna jer ne postoje dobri mehanizmi kontrole moći raznih administrativnih tijela koji predlažu razne regulacije. Puno većim problemom smatra to što na razini Europske unije ne postoji mehanizmi za poticanje razvoja tehnologije kao ni svijest da je visoko-tehnološka samostalnost preduvjet dugoročne stabilnosti kontinenta.atbot.

- Europa je u potpunosti ovisna o stranoj tehnologiji, od čipova do društvenih mreža. Ambicije su također zapravo vrlo male. Dok primjerice OpenAI pokušava postati tvrtka vrijedna 1000 milijardi dolara, čitava Europska unija bi bila zadovoljna s 10 puta manjom vrijednosti svih AI kompanija - ističe. Poput većine drugih startupa, ni Airt ne razmišlja previše o tome da postane jednorog, već im je cilj razviti globalno konkurentnu tehnologiju i onda je skalirati koliko je god to moguće.

Otvaranje laboratorija

Test biološke dobi koji je razvio deeptech startup GlycanAge temelji se na analizi glikana, što je nova tehnologija razvijena prije svega nekoliko godina.U suradnji s laboratorijem Genos stalno provode daljnja istraživanja koja zatim pretvaraju u inovacije o kojima će se, uvjerena je, u godinama koje dolaze naveliko pisati.

- Ako nastavimo ovim tempom rasta na američkom i svjetskom tržištu, i ako se uspijemo probiti u dijagnostiku, GlycanAge će sigurno postati jednorog. U to uopće nema sumnje - poručuje osnivačica Nikolina Lauc. čiji je deeptech u fazi ubrzanog rasta.

Uspjeli su se nametnuti na globalnoj razini kao najbolji test za praćenje učinka intervencija u životni stil na globalnoj razini pa na dnevnoj razini potpisuju ugovore s novim klinikama u različitim dijelovima svijeta.

Takav uspjeh otvara i pitanje pokretanja novih laboratorija za provođenje analiza pa će sljedeće godine otvoriti barem dva nova laboratorija - najvjerojatnije po jedan u Americi i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

image

Nikolina Lauc, osnivačica i direktorica tvrtke GlycanAge

MARKO TODOROV/CROPIX

- Drugi veliki strateški cilj koji imamo je naše testove uvesti u područje medicinske dijagnostike. Za sada analize provodimo kao nedijagnostičke testove, no najveći tržišni potencijal je upravo medicinska dijagnostika, pa intenzivno radimo u tom smjeru - objašnjava.

Dobri fakulteti

Znanstvena inovacijama je u temeljima kompanije Visage Technologies, ističe glavni izvršni direktor Gordan Kreković. Njezini osnivači Jörgen Ahlberg i Igor Pandžić kompaniju su pokrenuli s mentorom Robertom Forchheimerom upravo sa sveučilišta u želji da komercijaliziraju rezultate znanstvenog istraživanja u području računalne grafike i računalnog vida.

- Hrvatski fakulteti pružaju odličnu podlogu u znanju i načinu razmišljanja te se pokazalo da čak i mlađi članovi tima, bez puno prethodnog radnog iskustva, imaju kapacitet brzo se početi suočavati s izazovima s kojima se susrećemo u razvoju proizvoda - kaže Kreković.

image

Gordan Kreković, direktor Visage Technologies u Zagrebu

MARKO TODOROV/CROPIX

Trenutno rade na razvoju algoritama za naprednu asistenciju vozačima i autonomnu vožnju za jednog velikog klijenta za potrebe automobilske industrije.

Vesna Capital Fond prvi je lokalni VC fond fokusiran na deeptech startupe u Hrvatskoj i Sloveniji, a ujedno i prvi venture capital fond s komponentom transfera tehnologije i deeptecha u centralno-istočnoj Europi.

Postoje uzori

Dalibor Marijanović, osnivački partner u Vesna Capital fondu, smatra da deeptech startupi imaju potencijal revolucionizirati industrije i riješiti globalne probleme.

- Njihov poslovni model temeljen je na hi-tech inovaciji ili znanstvenom otkriću što im na tržištu daje značajnu konkurentsku prednost. Tehnologije koje razvijaju zasnovane su na napretku u znanosti i inženjerstvu, a one su su često kompleksne te samim time zahtijevaju duže vrijeme za razvoj kao i značajnija dugotrajna ulaganja - objašnjava Marijanović.

image

Susonivači VC fonda Vesna su Dalibor Marijanović, osnivač i direktor Invento Capital Partnersa, zatim predsjednica udruge Business Angeli Slovenie Nina Dremelj, švicarsko-britanski konzultant za korporativne VC fondove Alexandre Massart i investicijski bankar i jedan od inicijatora VC fonda Feelsgooda Srđa Iveković (poredak s lijeva na desno)

JL/

Ovaj fond želi im pomoći da svoje ideje pretvore u uspješne poslove. Ukupni iznos fonda je 40 milijuna eura, a razdoblje ulaganja pet godina, a počinju u prvom kvartalu sljedeće godine. Osnivači Vesna Capital Fonda i njihovi partneri dugo su godina prisutni u poduzetničkom ekosustavu regije, u javnom i privatnom sektoru.

Uvjereni su da mogu ne samo postati važan kotačić u našem startup ekosustavu, nego i pomoći zadržati deeptech talenate i privuči nove.

- Uspješni primjeri deeptech startupa, poput Rimca i Photomatha, doveli su do vala novih naraštaja s deeptech potencijalom spremnih realizirati potencijale svojih projekata te prihvatiti izazove, ali i prilike globalnog tržišta - zaključuje Marijanović.

Izazovi europskog modela

U SAD-u ima značajno više kapitala, lakše je doći do njega i put do tržišta je kraći jer je okruženje brže i efikasnije.

Dalibor Marijanović ipak ističe kako je Europska unija u proteklih nekoliko godina poduzela je mjere za poticanje ulaganja u deeptech u obliku fondova za istraživanje i razvoj. To je rezultiralo povećanom količinom dostupnih bespovratnih sredstava i u našoj regiji, koji bi trebali pomoći u financiranju razvoja deeptech tehnologija. No takve mjere imaju i nedostatke.

- Prvo, oni su dosta spori. Proces raspisa, prijave i odabira traje i duže od godinu dana, što je ozbiljan problem za startupe koji trebaju brzo doći do financiranja. Drugo, grantovi nisu uvijek usmjereni na komercijalizaciju. Neki grantovi su namijenjeni isključivo za temeljna istraživanja koja nemaju uvijek direktnu primjenu u gospodarstvu, drugi za razvoj tehnologija, ali ne osiguravaju dovoljno financiranja za komercijalizaciju pa "priča" staje na uspješno provedenom projektu - objašnjava Marijanović.

image
Jl/Tomislav Botic

*Tema je iz magazina Startup Report No8, kvartalne publikacije Hanza Medie koja izlazi u print izdanju uz Jutarnji list te u obliku PDF-a i na webu Jutarnji.hr u rubrici Startup Report.

Magazin je dostupan online:

> PDF izdanje Startup Report No8

> WEB izdanje Startup Report No8

> SVI brojevi Startup Reporta dosad

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2024 18:47