top 1500

Strukturne reforme su ključne za postpandemijski gospodarski uzlet

Pred nama je trenutačno izazovna zadaća pripreme poduzetnika jer će država smanjivati mjere s horizontalnim učinkom i usmjeriti se na jačanje vertikalnih mjera
Luka Burilović

Pandemija je pokazala koliko je globalna ekonomija zapravo povezana i koliko svi ovisimo jedni o drugima. Stoga ne čudi što se kretanja u gospodarstvu EU preslikavaju i na domaću ekonomiju, naravno uz neke naše specifičnosti. Tako će biti i ubuduće. Hrvatski rast ovisit će o oporavku naših najvažnijih trgovinskih partnera i emitivnih turističkih tržišta, ali nikako ne smijemo zanemariti ni komponentu strukturnih reformi koje možemo i moramo provesti sami kako bismo što spremniji dočekali postpandemijski gospodarski uzlet.

I brojke potvrđuju moju tezu da nitko nije otok u modernoj ekonomiji. Tako je u prvom kvartalu ove godine na razini EU ostvaren godišnji pad BDP-a od 1,3 posto, pri čemu je rast na godišnjoj razini zabilježen tek kod osam članica. Hrvatska je, također, zabilježila pad u prvom tromjesečju, no, unatoč tome, prema nedavno objavljenim ljetnim procjenama Europske komisije u ovoj i idućoj godini trebala bi biti među članicama s većim gospodarskim rastom.

S obzirom na to da procjene EK nisu obuhvatile efekte provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji se u 2022. i 2023. godini procjenjuju na dodatnih 1,4 postotna boda rasta BDP-a, ako se nastave trenutačni trendovi u borbi s pandemijom i ostvari se dobra turistička sezona, stopa rasta BDP-a bi trebala biti i znatno viša od predviđenih 6,1 posto.

Najveći negativan utjecaj na godišnji pad domaćeg BDP-a u prvom je kvartalu imao pad izvoza usluga (-18,6%). Godišnji je pad zabilježen i u osobnoj potrošnji, a negativnom trendu pridonijelo je i smanjivanje stavke zaliha (-26,7%). Proizvodna struktura BDP-a istodobno pokazuje pad kod skupine usluga koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i osnovne turističke djelatnosti (smještaj i ugostiteljstvo) za 4,4 posto.

S druge strane, rast je zabilježen u industriji (+3,6%), građevinarstvu (+8,8%) te na području informacija i komunikacija (+4,0%). Pritom je, zbog svoje veličine, najveći pozitivni utjecaj na BDP imala industrija, a najveći negativni utjecaj je od skupina usluga koje obuhvaćaju trgovinu, prijevoz i turizam.

Pred nama je trenutačno izazovna zadaća pripreme poduzetnika jer će država smanjivati mjere s horizontalnim učinkom i usmjeriti se na jačanje vertikalnih mjera koje će planski i direktno voditi svaki pojedini sektor iz pandemijske krize. Stoga će se i HGK okrenuti pripremi sektorske strategije, s naglaskom na područja iz NPOO-a.

Pritom smo već fokusirani na konkretne aktivnosti u pojedinim branšama. Primjerice, na području turizma nastavljamo raditi na rješavanju ključnih problema koji ograničavaju rast i daljnji razvoj tog sektora, a to su porezno rasterećenje, nedostatak radne snage i zakonska regulativa na temelju prijedloga i potreba turističkog sektora. Valja istaknuti kako čak 2,2 milijarde kuna ide sektoru turizma u NPOO-u, od čega 96 posto kroz ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava. Zato HGK aktivno surađuje s resornim ministarstvima na izradi programskih dokumenata i prikupljanju projektnih prijedloga.

Na području graditeljstva i prometa u NPOO-u je za razdoblje od 2021. do 2026. predviđeno 5,5 milijardi kuna za razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš i s niskom emisijom CO2. Planiran je nastavak ulaganja u modernizaciju prometne infrastrukture, poticanje ulaganja u sigurnost, ekološku održivost, učinkovitost i konkurentnost svih oblika prometa. Komora je stoga fokusirana na stvaranje što povoljnijih infrastrukturnih uvjeta i zakonodavnog okvira koji bi tim djelatnostima omogućio neometan rast i razvoj te povećanje konkurentnosti.

Svim snagama nastojimo riješiti gorući problem u građevinskom sektoru - poskupljenje cijena građevinskog materijala i proizvoda. HGK kontinuirano upozorava na ovu krizu te šalje prijedloge nadležnim ministarstvima kako ne bi došlo do sloma. Konkretno, apelirali smo na nadležna ministarstva da se hitno izdaju smjernice i zakonski okvir za investitore, proizvođače i izvođače kako bi se mogla ugovoriti primjena klizne skale ili nekog sličnog instrumenta koji bi izvođačima omogućio naplatu razlike u cijeni materijala od trenutka izrade ponude do trenutka ugradnje. Jedno od rješenja jest da se u graditeljstvu proglasi "force majeure", pravna situacija u kojoj se mora prići korekciji ugovora zbog više sile.

Energetiku čekaju velike promjene u sklopu zaokreta prema zelenoj i održivoj proizvodnji, a te promjene će zahtijevati ozbiljne investicije. Zato je HGK izradio tzv. position papere koje ćemo predstaviti resornim ministarstvima u svrhu boljeg pozicioniranja pojedinih grana industrije i energetike u sklopu strateških i programskih dokumenata, a pogotovo u svrhu financiranja sredstvima EU.

S obzirom na povećanje potrebe gospodarstva za kapital, sustavno radimo i na povezivanju financijskih institucija i poduzetnika, a posebno pažnju nastavljamo posvećivati dizanju opće razine financijske pismenosti u društvu, naročito kod mladih.

Što se tiče trgovine, podaci DZS-a pokazuju da je u prva četiri mjeseca 2021. promet u trgovini na malo u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porastao za 12 posto. Branša se još uvijek bori s izazovima koje je donijela pandemija, a HGK sa svojim članicama aktivno sudjeluje u pregovorima oko ograničavanja radnog vremena i rada nedjeljom, priprema za uvođenje eura i nove regulative za zaštitu potrošača.

Naš je zadatak u svakom trenutku pratiti probleme i potrebe poduzetnika diljem Hrvatske. Naposljetku, to smo pokazali i u najtežim razdobljima pandemije kada je Hrvatska gospodarska komora uputila oko 100 zakonskih prijedloga te više od 30 različitih prijedloga i mjera županijama i jedinicama lokalne samouprave kako bismo pomogli našim poduzetnicima u otežanom poslovanju. Među tim mjerama su se našli i prijedlozi proširenja kriterija za ostvarivanje potpore za očuvanje radnih mjesta kroz niz sektora i usklađivanje mjera za pomoć gospodarstvu za područje pogođeno potresom. Istodobno smo i na županijskoj i lokalnoj razini predlagali mjere - od oslobođenja od naknade za korištenje javnih površina i poslovnih prostora, preko subvencioniranja kamata do moratorija na poduzetničke kredite.

Cilj svih nas u HGK je jasan - želimo biti najbolji partner našim poduzetnicima danas i u budućnosti koja će sa sobom nositi i brojne promjene. Stoga nikako ne smijemo stati, nego se moramo truditi biti još bolji. Na to nas potiče i prijedlog novog Zakona o HGK, ali i naši strateški ciljevi. Stoga odlučno nastavljamo s transformacijom Komore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. rujan 2021 21:14