Pred prvi ministarski sastanak na temu prijedloga financijskog paketa za oporavak EU teškog 750 milijardi eura, nekadašnji fiskalni jastrebovi, Nijemci, pokazuju se kao najjača europska podrška politici ekonomskih poticaja.
Iako se čini pomalo neobičnim to što njemački ministar financija Olaf Scholz gorljivo zagovara brzi dogovor oko plana oporavka, zapravo anticikličnost njemačke ekonomske politike nije naročita novost. Izdašne poticajne mjere Nijemci su primijenili i tijekom zadnje financijske krize 2008. dok je ministar financija bio sadašnji predsjednik Bundestaga, Wolfgang Schäuble.
I tada je Njemačka, kao i u odgovoru na ovu krizu, lansirala najveći program stimulansa. U osnovi njemačke ideje su jednostavne – fiskalni konzervativizam u dobrim vremenima, što će omogućiti protuciklično djelovanje u lošim vremenima. Njemačka je već pripremila novi domaći program poticaja od 130 milijardi eura koji kombinira rezanje poreza te direktne transfere kućanstvima te mjere poticanja potrošnje kroz sljedeće tri godine. Sveukupno će njemački poticaji doseći više od 3 posto njemačkog BDP-a, koji je ogroman.
Vrlo je intrigantno kako trenutačno Njemačka jedina među štedljivim nacijama forsira brzu realizaciju predloženog plana oporavka. Za razliku Nizozemska, Austrija i Švedska traže precizno definiranje načina otplate cijelog paketa, smanjenje ukupnog iznosa, kao i rezanje udjela bespovratne pomoći (grantova) u odnosu na kredite. Trenutačno predloženi omjer jest 500 milijuna eura u grantovima i 250 milijuna eura u kreditima.
S obzirom na to da su početni kriteriji za raspodjelu cijelog paketa postavljeni temeljem nezaposlenosti i BDP-a, Hrvatska je prošla jako dobro. No, sada neke članice, ponajviše Nizozemska, traže direktno povezivanje iznosa grantova s posljedicama COVID-19 pandemije. Kako to definirati u Hrvatskom slučaju, teško je pitanje. U jednu ruku Hrvatska je imala mali broj zaraženih kao i mali broj najtežih ishoda, ali će njezin BDP, s obzirom na to da je turistički orijentirana zemlja, jako pasti, možda na razinu ispod 30 posto lanjskih prihoda. Pri tome je domaća turistička potražnja u Hrvatskoj vrlo slaba, te nikako ne može nadoknaditi strane goste.
Ako Njemačka ne uspije isforsirati realizaciju većeg dijela onoga što je za plan oporavka predložila Ursula von der Leyen, Hrvatska bi se u drugom dijelu godine mogla naći u velikim problemima, pogotovo ako izostane brzi dogovor te se jako odgodi plasman grantova i kredita za oporavak. Naime, trenutačno analitičari govore o početku povlačenja sredstava iz plana oporavka tek u 2021., ali je sve jasnije kako bez pomoći u drugom dijelu ove godine značajni broj zemalja teško može ubrzati svoje gospodarstvo bez dramatičnog povećavanja ionako visoke zaduženosti.