TOP 1500

Pametna tehnologija ne smije potisnuti kreativnost i inovativnost jer su one ultimativni odgovor društva na svaku krizu

Unatoč krizi kroz koju smo prošli, četvrta industrijska revolucija još i više kritički preispituje spremnost tvrtki na prilagodbu kompleksnom tehnološkom okruženju. Zbog toga nikako ne smijemo zaboraviti na ljude
Tomislav Ćorić

Godina iza nas je ostavila trag koji ćemo još dugo pamtiti. No kriza je, neovisno o izvoru i radijusu učinaka, prilika za ozbiljnu introspekciju, kako društvenu, tako i gospodarsku. Dopustite da se u ovoj prigodi, prije svega, osvrnem na domaće gospodarstvo u budućnosti. Društvo kakvo danas poznajemo iskusilo je uspone i padove koji su ga osnažili i učinili otpornijim na razne rizike. U svim tim nepovoljnim okolnostima, ljudi su bili i ostali inicijatori pozitivnih promjena. Njihova vizija i poduzetnički duh su zasigurno osnovni pokretači moderne Hrvatske, o čemu svjedoče iznimni poslovni uspjesi nekih od naših poduzeća.

U situaciji snažnoga pada realnog BDP-a tijekom 2020. godine, uzrokovanoga potpunim gospodarskim zastojem zbog pandemije bolesti covid-19, Vlada Republike Hrvatske je poduzetnicima pružila ruku pomoći kroz covid-mjere usmjerene na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta te tako smanjila opasnost od bujanja sistemskih financijskih patologija. Do sada je izdvojeno 11,7 milijardi kuna, odnosno 17 milijardi kuna kada sumi pridodamo iznos doprinosa, za oko 120 tisuća poslodavaca i gotovo 700 tisuća radnika kojima zbog toga egzistencija nije dovedena u pitanje. Podsjetit ću kako je do lipnja ove godine iskorišteno 84% alokacije covid-zajmova HAMAG-BICRO-a koja iznosi 2.120.400.000 kuna te da je Hrvatska banka za obnovu i razvoj do srpnja ove godine odobrila 456 kredita u iznosu od 1,816 milijardi kuna te 149 jamstava/polica u iznosu od 1,402 milijardi kuna.

Promatrajući 2020. godinu, temeljem analize poslovanja 139.000 poduzetnika, unatoč izrazito teškoj godini, jasno se očituje njihova poslovna otpornost. Tako su u 2020. godini ostvarili neto dobit od 21 milijardu kuna. U usporedbi s 2019. godinom, ukupni prihodi su manji za 5,3 % dok pad izvoza iznosi 5,8 %. Očekivano, najveći pad u 2020. godini doživjele su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Veseli, pak, činjenica kako je prosječna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u 2020. godini rasla za 1,7 % te je iznosila 5971 kunu. Stoga, u kontekstu analize prošlogodišnjih rezultata, u dosad najtežim uvjetima funkcioniranja gospodarstva od devedesetih godina 20. st., želim pozdraviti impresivne napore naših poduzetnika u zajedničkoj borbi za svako radno mjesto i održavanju produktivnosti, i na tome im od srca čestitati. Situacija je danas znatno povoljnija s obzirom na to da imamo učinkovit odgovor na zdravstvenu krizu. Cijepljenost naših građana jamačno će utjecati na karakter mjera koje će se donositi u narednom razdoblju.

Imajući u vidu dosadašnja iskustva, ističem kako ćemo razvijati održivo gospodarstvo budućnosti: racionalno, fleksibilno i harmonično. Željenom pravcu transformacije ka klimatski neutralnom društvu koje resursima upravlja konsenzualno, transparentno i odgovorno, cilj je dugoročna konkurentnost. Zato će mu imperativ biti ispunjavanje potrebe za neometanim i održivim razvojem poduzetništva.

U okviru Nacionalnoga programa oporavka i otpornosti na raspolaganju nam je 17 milijardi kuna za ulaganja u visoko učinkovita, konkurentna tranzicijska rješenja, u zeleno i digitalno gospodarstvo, energetiku, vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom. Također, u okviru Višegodišnjega financijskoga okvira do 2027. godine raspolagat ćemo s oko 20 milijardi kuna za projekte Pametne i Zelene Hrvatske koji, među ostalim, zahvaćaju inovacije, bioraznolikost te prilagodbu klimatskim promjenama.

U razdoblju do 2023. godine, uz jačanje fiskalne održivosti, zadatak nam je unaprijediti okruženje za investiranje, ali i ohrabriti izlazak kompanija na burzu kroz dodatnu aktivaciju tržišta kapitala. Nastavit ćemo s cikličkim administrativnim rasterećenjima, kao i smanjenjima neporeznih i parafiskalnih davanja što bi poduzetnicima trebalo olakšati planiranje i pripremu poslovanja. Isto tako, vjerujem kako će se skorašnjom stabilizacijom cijena energenata umanjiti pritisak aktualne inflacije koja, mada još u nevelikom opsegu, usporava proces oporavka. Prognoze rasta BDP-a za više od 5 % bude optimizam i otvaraju mogućnost daljnje provedbe reformskih mjera, izmjenu strukture i diverzifikaciju domaće ekonomije, afirmaciju industrijske proizvodnje te, posljedično, nastavak približavanja razine dohotka europskom i povećanje prosječne neto plaće. U okolnostima gospodarskoga rasta, odgovornost za razborito raspolaganje resursima, promociju zelene i kružne ekonomije naša je trajna obveza.

Na samom kraju ću se vratiti na početak i istaknuti kako između svake poduzetničke priče i njezine realizacije stoji tim motiviranih ljudi. Unatoč krizi kroz koju smo prošli, četvrta industrijska revolucija još i više kritički preispituje spremnost poduzeća na prilagodbu kompleksnom tehnološkom okruženju. Zbog toga nikako ne smijemo zaboraviti na ljude. Pametna tehnologija mora poboljšati kvalitetu života ljudi, odnosno, zbog pametne tehnologije ni na koji način ne smiju biti potisnute kreativnost i inovativnost koje su ultimativni odgovor društva na svaku krizu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2021 19:16