I Njemačka se pridružila grupi zemalja za koje se čini kako bi se u njima mogla stvoriti klasična inflacijska spirala. U rujnu je prema prvoj procjeni Federalnog statističkog ureda zabilježena inflacija od 4,1 posto, što je najviše u zadnji 28 godina. Najveći doprinos buđenju inflacije u rujnu dao je rast cijena energije od 14,3 posto i hrane 4,9 posto. Iako 4,1-postotni rast cijena još ne zvuči kao drama, eksperti su u Njemačkoj zabrinuti zbog inzistiranja njemačkih sindikata da plaće u najmanju ruku prate rast cijena. Dizanje nadnica mogao bi pak biti jedan od faktora koji će najveću europsku ekonomiju uvući još dublje u inflacijsku spiralu.
The Financial Times tako donosi priču iz njemačkog proizvođača mobilnih domova Carhago gdje su radnici štrajkali zbog plaća jer traže učešće u dobiti koju će generirati povećani broj narudžbi.
Najveći njemački sindikat – IG Metall – objašnjava pak zahtjev za 4,5-postotno povećanje plaća prvenstveno rastom cijena. Zbog inflacije IG Metall traži i povećanje izdvajanja za mirovine za radnike u industriji drva, namještaja i plastike. Frederic Striegel iz IG Medtalla najavljuje niz štrajkova u različitim kompanijama.
Slične zahtjeve za povećanjem plaća postavljaju i sindikati u bankama te u javnom sektoru. U pojedinim djelatnostima već je dogovoreno dizanje plaća. Trgovci i kompanije u biznisu dostave u regiji Hesse podigle su nadnice za 3 posto u ovoj godini te najavljuju novo dizanje za 1,7 posto do ožujka sljedeće godine.
Šef makroekonomskih istraživanja u ING-u, Carsten Brzeski objašnjava kako njemački sindikati sada dolaze s zahtjevima za povećanje plaća koje obrazlažu podacima o inflaciji i ne žele da se pregovori baziraju na procjenama očekivane inflacije.
Sindikalna logika krajnje je jednostavna: Ako netko ima plaću od 2000 eura u profitabilnoj firmi, a očekuje se inflacija na godišnjoj razini od oko 5 posto, to znači da će taj radnik izgubiti na realnoj vrijednosti plaće 100 eura mjesečno ili 1200 eura godišnje te se im čini fer da se to radniku nadoknadi. Međutim, taj pristup doista može biti ulaz u još snažniji rast cijena.
Tablica u kojoj su pokazane ključne sastavnice njemačke inflacije u rujnu – glavni doprinos daju energija i hrana
S obzirom da je nejasno koliko će dugo na globalnoj razini trebati da se riješe problemi u lancima opskrbe koji snažno utječu na rast cijena, kao i problemi s rastom cijena energenata, vrlo je izvjesno da će pritisci njemačkih sindikata također gurnuti kompanije prema dizanju cijena kako bi amortizirale povećane troškove.
U Njemačkoj i Europi nezaposlenost kontinuirano pada te poslodavcima nedostaje radnika koji bi pristali raditi za niže plaće. Primjerice, prema podacima Europske komisije čak je 27 posto građevinskih kompanija prijavilo nedostatak radnika, što je rekordna razina otkako se vodi istraživanje. U sve više zemalja transport i logistika također pati od deficita radne snage te se moraju dizati nadnice. U Njemačkoj tako nedostaje 60.000 profesionalnih vozača kamiona. Svake godine u Njemačkoj 15.000 vozača više odlazi u mirovinu nego što se na tržištu pojavljuje novih.
Ukratko, kako ide utrka u ekonomskom oporavku, tako se i tržište rada zagrijava.
Grafikon koji pokazuje stope inflacije u EU u kolovozu. Iz tih podataka vidljivo je kako u većini članica rast cijena ubrzava
Istodobno, vidljivo je da u Europi nezaposlenost i pored recesije s dvostrukim dnom pada, te je logična posljedica daljnji pritiska na rast cijene rada.
Grafikon koji pokazuje stope nezaposlenosti u eurozoni i u EU iz kojeg je vidljivo kako će poslodavci sve teže dolaziti do jeftine radne snage jer je nezaposlenih sve manje
S obzirom kako i u Hrvatskoj svjedočimo zahuktavanju cijena, vrlo je vjerojatno pitanje vremena kad će i hrvatski sindikalci dolaziti na pregovore s agresivnijim zahtjevima za dizanje plaća.