Ivan Ante Nikolić
KOMENTAR

Investicije u digitalizaciju i R&D možda su i posljednja šansa Hrvatske

U anketi koju je HUP proveo jasno je iskazan stav poduzetnika po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije
Piše: Ivan Ante NikolićObjavljeno: 20. veljača 2021. 12:41

Hrvatska se i u prošloj godini ponovo našla na nezavidnom položaju začelja EU-a po gotovo svim mjerljivim statistikama (prije svega osobnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku). Reforme na koje HUP godinama upozorava nisu se provodile u dobrim vremenima, a u razdoblju pandemijske krize koja je zahvatila i većinu gospodarstva, za njihovim je provođenjem bilo još manje interesa i volje. Održavati konkurentnost domaćih tvrtki u dinamičnom i brzorastućem okruženju EU gotovo je nemoguće bez dodatnog poticaja ili pomoći. No, nije u duhu poduzetništva kukati bez osmišljavanja konkretnih rješenja za izlaz iz svake nepovoljne situacije, što su pokazali i naši domaći poduzetnici koji su se i u ovoj krizi pokazali otpornijima nego se očekivalo.

Jedno od mogućih rješenja i svojevrsno svjetlo na kraju tunela poduzetnici su prepoznali i u sredstvima Europske unije i ulaganjima dostupnima kroz Višegodišnji financijski okvir te Nacionalni plan za oporavak i otpornost. S obzirom na već ranije spomenutu tromost države u pokretanju promjena, od iznimne je važnosti da se ulaganja u što je većoj mjeri usmjere u privatni sektor, a u HUP-u tražimo da taj omjer javnog i privatnog bude minimalno 50-50. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema bez obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji.

Bez investicija u gospodarstvo, uz naglasak na digitalnu transformaciju proizvodnih procesa i malih i srednjih poduzeća, nije moguće očekivati značajniji rast i razvoj, kao ni rast konkurentnosti. U HUP-u smatramo da je upravo ICT sektor ključan faktor u ovome, kao jedina grana gospodarstva koja horizontalno utječe na poboljšanje rada svih ostalih sektora - kroz razvoj infrastrukture, brzog širokopojasnog Interneta, povećanje produktivnosti i smanjenja administracije i suvišnih procesa kroz njihovu digitalnu transformaciju. Multiplikativni učinci primjene pogodnosti koje nudi digitalizacija očituju se na svim gospodarskim aktivnostima, a prije svega kroz rast zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta za visokoobrazovane stručnjake koji će daljnjom potrošnjom pospješiti i ukupan rast BDP-a.

HUP ICT vidi veliki potencijal u već spremnim projektima, u koje su poduzetnici uložili svoje vrijeme, novac, kupili opremu i zaposlili ljude, a koji čekaju na financiranje kao što su projekti osmišljeni u sklopu tzv. IRI-2 natječaja (Istraživanje, razvoj i inovacije). Pokretanjem tih projekata brzo bi se osigurale prijeko potrebne investicije u zemlji. U anketi koju je HUP ovog tjedna proveo, a u kojoj je sudjelovalo više od 1.600 ispitanika, jasno je iskazan stav poduzetnika po pitanju povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Više od 95% anketiranih poduzetnika prioritet stavlja upravo na bespovratna sredstva, a kao najveća područja interesa na prva tri mjesta našli su se: modernizacija, digitalna transformacija poslovanja te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Većina ispitanih, njih više od 80%, upravo su mali i srednji poduzetnici. U sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti trebalo ponovno otvoriti pozive za poboljšanje konkurentnosti poduzeća, kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), jer tu već imamo pripremljene projekte vrijedne 400 milijuna eura. Slično je i s ranije spomenutim projektima u sklopu tzv. IRI 2 natječaja. Na čekanju su projekti u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura. Poslodavci su na neki način bili primorani kreditirati državu - zaposlili su stručnjake, nabavili opremu, započeli provedbu projekata jer su im projekti pozitivno ocijenjeni, no usprkos tome još uvijek nisu dočekali finalnu odluku o financiranju. O važnosti istraživanja i razvoja za zemlju poput Hrvatske nije potrebno puno govoriti jer je to svakom racionalnom članu društva više nego jasno.

Republika Hrvatska jedna je od zemalja s najmanjom stopom ulaganja u istraživanje i razvoj u gospodarstvu na razini EU, što je apostrofirano u smjernicama za reformu od strane EU kroz dokument 'National Development Strategy Croatia 2030 Policy Note: Growth, Competitiveness and Innovation', kojim je jasno utvrđeno koliko RH kaska za ostatkom razvijenih EU zemalja u proporcionalnosti ulaganja u Istraživanje i razvoj te kojim se daju smjernice RH u novom razdoblju o potrebi povećanja tih ulaganja. Bez ciljanog ulaganja u istraživanje, razvoj, inovacije i digitalne tehnologije Hrvatska gubi svoju konkurentsku prednost pred ostalim članicama Europe i svijeta.

Ako nam već Europska unija, čija smo punopravna članica, pruža sve ove mogućnosti, zašto ih kao zemlja ne bismo iskoristili? Moguće je da su upravo te investicije zadnji štit i obrana od trajne pozicije na pretposljednjem mjestu Europske unije te jedina šansa Hrvatskoj da dosegne svoj puni potencijal i preobrazi se u zemlju privlačnu za život mladim i uspješnim profesionalcima te poduzetničku meku vrijednu investicija i pokretanja poslovanja.

Linker
23. veljača 2021 11:35