Vojko Basic
KOMENTAR

Hrvatsko sunce na hrvatskom krovu

U Hrvatskoj je važno osigurati pravednost i sigurnost za sve građane, a solarna energija to omogućava
Piše: dr. sc. Julije DomacObjavljeno: 25. ožujak 2021. 12:47

Početkom 90-ih često se koristila sintagma - Hrvatska lisnica u hrvatskom džepu, hrvatska puška na hrvatskom ramenu. Danas, već duboko u 21. stoljeću, vrijeme je za novu sintagmu koja bi trebala glasiti - hrvatsko sunce na hrvatskom krovu! Ne znam za puške, ali mislim da je hrvatska lisnica daleko od hrvatskog džepa. Naš BDP više ovisi o osobnoj i javnoj potrošnji nego o proizvodnji, a uvoz je stalno veći od izvoza. U trenucima kad ključne kompanije sve više prelaze u strano vlasništvo, pitanje je koliko mi upravljamo svojom ekonomijom.

Ekonomija, ali i psiha ljudi nakon covid-krize neće biti isti. Zato nam je potrebna i nova definicija gospodarskog razvoja. Novo zeleno gospodarstvo ne može biti više gospodarstvo koje je samo sebi cilj i mjeri se kratkoročnim profitom, nego treba biti gospodarstvo koje je socijalno i okolišno održivo. Je li zeleno utopija ili je to neki novi socijalizam? U Hrvatskoj je važno i osiguravanje pravednosti i sigurnosti za sve građane. Nakon posljednjeg debakla u pravosuđu, još jednog u dugom nizu, naše je društvo na korak od potpunog urušavanja. Zelena tranzicija, ako je zagadi korupcija i stranački nepotizam, može imati porazan učinak. Zato me jako brine i pozorno pratim svaki korak u definiranju zakonskog okvira za obnovljive izvore, svaki natječaj novog premijskog sustava i sve ostalo što se događa.

EU Zeleni sporazum golem je uspjeh znanstvenika koji su desetljećima upozoravali na opasnosti globalne promjene klime. Taj dokument na samo 24 stranice predstavlja radikalni projekt ne samo stvaranja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine, nego i potpunu transformaciju europske ekonomije. Hrvatska se tu još očito ne snalazi, još sanjamo velike projekte, a građansku energetiku i tzv. energetske zajednice promatramo kao neke egzotične ptice. Trebalo bi zapravo biti obratno. Više od 50% instaliranih sunčanih elektrana u Njemačkoj je snage do 100 kW, to su krovovi obiteljskih kuća, višestambenih zgrada i poljoprivrednih gospodarstava. Njemački premijski model (za razliku od našega) ne predviđa pojedinačne veće elektrane od 10 MW. Ugledni Fraunhofer institut predviđa da će se do 2030. u Njemačkoj instalirati gotovo 100 GW sunčanih elektrana (to je oko 20 puta više od svih hrvatskih elektrana zajedno) bez ikakvih posljedica na elektrodistribucijsku mrežu. Praćenjem vremenske prognoze danas se prilično točno može predvidjeti proizvodnja električne energije nekoliko dana unaprijed. Jasno je da će električnu mrežu trebati modernizirati, ali digitalizacija i uvođenje pametnog upravljanja danas je imperativ bez obzira na to je li riječ o energetici, medicini ili poljoprivredi.

Danas već više od 12 milijuna stanovnika EU proizvodi vlastitu energiju, a taj broj bi mogao narasti na 50% do 2050. - hrvatskim građanima moramo pružiti jednaku priliku. Sunčane elektrane moraju se naći na svakom hrvatskom krovu, to je jedno od najvažnijih pitanja naše suverenosti u 21. stoljeću.

Mali savjet i svim onim brojnim kandidatima za gradonačelnika Grada Zagreba - u Beču je lokalni opskrbljivač električnom energijom Stadtwerke još 2012. pokrenuo program pod nazivom elektrane građana. Stadtwerke potiče građane da ulažu u sunčane elektrane na javnim objektima te ih iznajmljuje na rok od najmanje pet godina uz godišnji povrat uloženog od 1,75 do 3,1%.

U prosincu 2013. dva su trgovačka lanca u suradnji s bečkom tvrtkom Wien Energie stvorila model investiranja u kojem građanima vraćaju ulog u bonovima za kupnju na godišnjoj razini. U listopadu 2017. taj je bečki opskrbljivač proširio model na suvlasništvo u punionicama električnih automobila, a cilj je do 2020. postaviti njih čak 1000 te vratiti uloženo ne samo uz pomoć bonova za kupnju u supermarketima, nego i bonova za javni prijevoz, plin i struju. Dakle - može se! Treba još samo shvatiti da hrvatsko sunce na hrvatskom krovu znači i - hrvatsku lisnicu u hrvatskom džepu.

 Autor je posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu

Linker
08. travanj 2021 19:00