Novi trend

Hrvatska je stala uz bok New Yorku, Bangkoku i Sydneyu: ‘Kupci su tražili promjenu!‘

Domaće tržište se prvo uspjelo prilagoditi zahtjevima potrošača i lansirati novu platformu

Panel rasprava

 /Mastercard

U zelenom ambijentu Kuglane by Adela Mese među drvećem Park šume Grmoščica, daleko iznad zagrebačke gradske vreve, u četvrtak se okupio niz poduzetnika i ljudi iz svijeta biznisa kako bi pričali o trendu koji polako i sigurno preuzima tržište. Riječ je o održivosti i odgovornom poslovanju, a povod za ovu raspravu bilo je predstavljanje novog smjera hrvatske inačice Mastercardove globalne platforme Priceless.com.

Hrvatska je, naime, postala prva od 40 država unutar spomenutog programa koja je odlučila sav sadržaj temeljiti na održivoj praksi. Što to u pravilu znači?

Priceless.com je platforma gdje korisnici Mastercard® kartica mogu kupiti ili besplatno preuzeti različita digitalna ili fizička iskustva. U ponudi su, primjerice, avanture poput bicikliranja Papukom i lova na tartufe u Istri, zatim praktični savjeti poput malih trikova obnavljanja namještaja i školice kušanja vina pa sve do virtualnih koncerata i meet and greetova. Hrvatska se projektu priključila 2017. godine kao ljetna pop-up destinacija, no u međuvremenu se s više od 300 iskustava probila u top 10 najposjećenijih destinacija unutar Priceless.com platforme, ravno uz bok New Yorku, Bangkoku i Sydneyu.

- Brojna znanja i vještine učimo kod kuće, a utjecaj projekata i povezanih kampanja koje provode velike kompanije itekako su važni. Sve što se događa u javnom prostoru po ovom pitanju mijenja navike ljudi. Zato smo pokrenuli ovu inicijativu kao jednu od aktivnosti Mastercarda u ovom području. Na platformi Priceless.com od danas nudimo sadržaj koji inspirira da živimo održivo i omogućujemo istraživanje Lijepe Naše kroz iskustva osmišljena tako da njihov sadržaj minimalno šteti planetu, a u najvećoj mjeri nas uči kako ju čuvati, na brojne načine - ističe Helena Šekerija, voditeljica marketinga u Mastercardu.

image

Denis Ivošević i Helena Šekerija

/Mastercard

Ipak, sve više korisnika je predlagalo da ponuda postane više održiva. Mastercard Hrvatska je zato odlučila preuzeti uzde te prva lansirati platformu gdje će sav sadržaj biti kreiran u skladu s prirodom i njenim očuvanjem. Tim povodom je u hali Kuglane održana panel rasprava na temu kako već danas početi živjeti „održivo“ te na koji način relevantne institucije, mali poduzetnici i autentični influenceri mogu promicati ovakve prakse. Na njoj su sudjelovali Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, voditeljica i dizajnerica interijera Mirjana Mikulec, Jelena Bikić iz Silvan kozmetike, chef Marin Medak iz restorana RougeMarin te influenceri Matea Frajsberger i Mile Butorac. Raspravu je moderirala Ida Prester.

Obnavljanje namještaja

Prva tema ticala se zapravo naslonjača na kojima su sjedili sudionici. Radilo se o namještaju koji je obnovila ekipa iz Retro Designa, a Mikulec je istaknula kako je to smjer u kojemu ide sve više dizajnera interijera.

- Kada sam se tek krenula baviti ovim poslom nije bila takva pomama, ljudi bi jedino neke održivije prakse primjenjivali kod svojih vikendica. Danas prilikom uređenja uvijek imamo na umu održive i pametne tehnologije od smart homea do dizalica topline. No, meni je najdraži dio ipak obnova starog namještaj, tako da se izbjegne kupovina novog – navodi dizajnerica te dodaje da je takva vrsta namještaja unikatna.

Da se održivost isplati pokazuje primjer Silvan kozmetike o kojoj je 2019. godine pisao i britanski Vogue. Bikić je istaknula kako je brend nastao upravo kao medij kroz koji će ispričati priču te potaknuti druge na promjene. Zato njena kozmetika dolazi u pakiranju koje je biorazgradivo te od njega može čak izrasti novo cvijeće.

O smanjivanju stvaranja otpada je posebno govorio Medak čiji RougeMarin je bio zadužen za catering. Gostima su poslužili delicije koje su uključivali koru od jabuke, prezrelo voće, meso iz juhe...

- Kada smo tek krenuli s RougeMarin pričom 2017. godine nije bilo previše proizvođača s kojima smo mogli surađivati. Iako nam je kuhinja bila izvanredna, troškovi nabave su nam jednostavno bili preskupi, a kupac nije bio dovoljan educiran prema održivom da bi mu mogli prenijeti tu emociju. No, nismo htjeli odustati – priča Medak.

image

Ida Prester, Helena Šekerija, Mirjana Mikulec i Marin Medak

/Mastercard

Osim nedovoljne edukacije, drugi problem, kaže chef, jest i krivi odnos prema namirnicama. Istaknuo je podatak da prosječni građanin Hrvatske godišnje baci 75 kilograma hrane te savjetovao kućanstvima da više brinu oko pripreme i skladištenja jela.

- Ako primijetite da ste skuhali previše za jedan obrok onda je bitno da što prije nakon kuhanja stavite jelo u hladnjak kako bi se spriječilo stvaranje bakterija koje uzrokuju prijevremeno kvarenje. Osim toga, istek roka nije znak za bacanje hrane, jogurt se, recimo, može jesti sve dok se na površini stvori plijesan - kazao je Medak.

Savjeti za kupovinu

S njim se slaže i Butorac, influencer koji na svom kanalu objavljuje savjete za maksimalno iskorištavanje hrane. Njegov je cilj pokazati pratiteljima da se namirnice mogu u potpunosti iskoristiti te i dalje biti ukusne. Kao primjer je dao stavku brokule ili cvjetače koja se može naribati, pomiješati sa sirom i od smjese se mogu napraviti popečki.

- Mnogo ljudi ne zna ni kako pravilno skladištiti hranu te stoga stavljaju banane i rajčice u hladnjak, što je pogrešno. Ako podignemo svijest, smanjit ćemo i količinu bačene hrane – kaže Butorac.

Istu misiju dijeli i modna influencerica Frajsberger kada je u pitanju fashion industrija. I sama priznaje da prije 10 godina nije razmišljala o održivosti već samo o novim trendovima. No, s vremenom je, kaže, shvatila da želi promijeniti svijet zbog čega je pokrenula projekt „Mala promjena čini veliku razliku“ u sklopu kojega je počela davati savjete za kupovinu robe iz second hand trgovina.

- Svi su mi govorili da ta ideja neće zaživjeti u Hrvatskoj jer naši građani dijele određenu averziju prema nošenoj odjeći. I stvarno, isprva su osim mene u second hand prodavaonicama bile samo još starije žene koje su tražile pulover. Danas mi, pak, mlade cure uzimaju najbolje komade – ističe Frajsberger.

image

Panel rasprava

/Mastercard

Da je održivost stvarno smjer koji ima budućnost pokazala je Istarska županija. Oni su s tim konceptom krenuli još 1995. godine, kaže Ivošević, jer su htjeli promijeniti filozofiju masovnog turizma prema individualnim iskustvima.

Odgovoran razvoj

- Sve velike europske destinacije su imale taj luksuz da su mogle spuštati cijene u nedogled, no mi smo imali ograničenja preko kojih nismo mogli ići – veli Ivošević te dodaje da su zato odlučili okrenuti ploču.

Rezultati su pritom očiti – 1995. godine je u unutrašnjosti Istre bilo više od 340 zapuštenih sela bez stanovnika. Danas ih je 135, dok su u ostala došli mladi ljudi koji su pokrenuli posao i turizam.

- Htio bih skrenuti pozornost da smo se s održivim razvojem susreli 1995. godine, iako nismo ni znali poantu te riječi. Kako smo rasli, tako je ta riječ postala trendovska i ljudi su je počeli prostituirati. Zato želimo dati puni značaj toj riječi i napomenuti da se uz održivost stvara i odgovoran razvoj – navodi Ivošević.

Da održivost nije samo proklamacija pokazuju i navike turista. Direktor Turističke zajednice Istarske županije kaže da imaju goste u hotelima koji u sobi ne žele imati pet ručnika jer im je jedan dovoljan. Pojedine istarske tvrtke su iz ponude izbacili plastiku, a postoji i jedna firma koja drugim velikim kompanijama nudi usluge i savjete za štednju energije i smanjivanje karbonskog otiska. Prema tome, svi sugovornici su složni u jednoj misli - održivost uistinu jest budućnost kojoj treba stremiti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2022 11:39