Iako nas prepoznaju kao gastrodestinaciju, čak 80 posto turista zna malo ili ništa o hrvatskoj kuhinji

Iako većina turista Hrvatsku doživljava kao destinaciju sunca i mora, gastronomska ponuda sve češće postaje razlog dolaska. Gotovo svaki peti gost navodi hranu kao jedan od ključnih motiva za putovanje, a Hrvatska se nakon Italije našla na drugom mjestu među tri zemlje Mediterana koje gosti vežu uz dobru gastronomsku ponudu, u novom istraživanju Mastercarda predstavljenom na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku.

Istraživanje je dio Mastercardova projekta ‘Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje‘, petogodišnje inicijative koja se provodi uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske gospodarske komore i kroz suradnju s domaćim chefovima.

"Ovaj projekt zapravo je ulaganje u identitet i dugoročnu konkurentnost. Stvaramo prvi Manifest hrvatske kuhinje, nacionalni standard koji daje jasnoću, vjerodostojnost i kontinuitet u predstavljanju hrvatske gastronomije, čime se domaćim ugostiteljima, edukatorima i institucijama daje alat za razvoj ponude, a Hrvatskoj snažan temelj za brendiranje kao autentične i cjelogodišnje gastro destinacije", pojasnila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj

Napoznatiji pršut i sir

A istraživanje koje je za njih provela agencija Improve u listopadu 2023., na uzorku od više od 3.000 ispitanika iz Italije, Slovenije, Njemačke, Poljske i Mađarske, pokazalo je da ima puno prostora za rad. Pokazalo je da se gastronomija za 25 posto ispitanika ističe kao najprivlačniji specijalizirani interes kod putovanja, ispred wellness & spa putovanja. Odluka o odabiru destinacije donosi se na temelju cijene (71%) i prirodnih ljepota (63%), dok 35 posto ocjenjuje gastronomiju kao važan dio odluke kamo će putovati. Na taj segment putovanja dvije trećine turista izdvaja 20-40 posto budžeta.

Svijest o hrvatskoj gastronomiji na tržištu kod 40 posto ispitanih je osrednja, isto toliko ih smatra da o njoj ne znaju gotovo ništa, dok je 20 posto ispitanika reklo da našu gastronomiju poznaju poprilično ili vrlo dobro. Top tri tipična hrvatska jela za koje su ispitanici čuli su jela Jadrana, pršut, crni rižoto i paški sir, dok su kontinentalna jela slabije poznata.

Preskupi smo

Dok je za većinu ponuda bila u skladu s očekivanjima (59%), 11 posto gostiju je ostalo razočarano, a 29 posto ugodno iznenađeno. Goste je oduševila kvaliteta namirnica i bogatstvo autentičnih jela, dok ih je razočarao osjećaj da plaćaju previsoku cijenu u odnosu na kvalitetu.

Projekt "Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje" svake je godine posvećen jednoj regiji, prva sezona pripada Dalmaciji. Cilj je kroz stručno vođene procese definirati jela koja najbolje predstavljaju kulinarski identitet regije, standardizirati ih kroz radionice i predstaviti ih, te nakon pet godina, kreirati manifest hrvatske kuhinje koji će na jednom mjestu objediniti sva jela koja su standardizirana kroz to razdoblje.

U prvoj sezoni radna skupina standardizira recepte za šest jela: crni rižoto, riblju juhu, mariniranu ribu, brudet, ribu s gradela i blitvu te pašticadu s njokima. U timu su chefovi Marin Medak, Hrvoje Zirojević, Braco Sanjin, Vjeko Bašić i Marijo Curić, kao i gastronom Radovan Maričić te kulinarski konzultant Dino Galvagno.