Bozidar Vukicevic/Cropix
Osvrt na NPOO

Digitalna transformacija je pokretač gospodarstva

Čini se da je nedovoljno novca namijenjeno ICT konkurentnosti u privatnom sektoru. To se tiče IT industrije, ali i ostatka hrvatskoga gospodarstva
Piše: Udruženje za IT Hrvatske gospodarske komoreObjavljeno: 30. travanj 2021. 16:08
image
Plan oporavka

Ponajprije moramo izraziti nezadovoljstvo zbog neuključenosti IT struke u izradu nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i zbog kratkih rokova kojima smo potom suočeni za očitovanje o strateškim temama važnima našoj industriji, ali i hrvatskom gospodarstvu u cjelini. Šteta je što je Vlada vidjela samo javna poduzeća kao predstavnike hrvatskoga gospodarstva i partnere u izradi nacrta NPOO-a.

NPOO nastao je kao posljedica krize zbog covida-19, a s ciljem pomoći poduzećima pogođenim krizom kako bi ostala konkurentna na europskoj i svjetskoj razini. Iz prezentiranog Plana nije jasno kako on pospješuje oporavak takvih poduzeća, kako ih detektira ni kako procjenjuje stupanj pogođenosti i kojim im instrumentima pomaže. Nadalje, važno je bilo ne izostaviti indirektno pogođene tvrtke, među koje pripadaju i specijalizirane IT tvrtke koje su proizvodima i uslugama vezane za izravno pogođene industrije poput turizma, ugostiteljstva i prijevoza.

Između ostalog, nameće se i pitanje količine novca usmjerene privatnom sektoru. Čini se da je nedovoljno novca namijenjeno ICT konkurentnosti u privatnom sektoru. To se tiče IT industrije, ali i ostatka hrvatskoga gospodarstva. Budući da procijenjena ukupna vrijednost pripremljenih projekata koji nisu financirani iznosi oko 400 milijuna eura, trebalo bi se nešto izdvojiti za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije.

Hrvatski IT sektor je dokazao da može proizvesti i više novih svjetskih uspješnica te je iz tog razloga trebao dobiti jednaku priliku kao i neke tvrtke čiji projekti su već uvršteni u NPOO. Shodno tome, trebalo je u startu razjasniti kriterije koje projekt treba zadovoljiti da bi bio prihvatljiv za financiranje iz NPOO-a.

Smatramo također da je bilo potrebno uključiti financiranje IRI2 projekata koji su već pripremljeni i evaluirani (pa čak i pokrenuti novcem samih tvrtki).

Zabrinjava mogućnost uvođenja posebnih poreza privatnim tvrtkama, direktno od EU. Bude li gospodarstvo na kraju snosilo najveći teret poreza EU, logično bi bilo da je i direktna potpora gospodarstvu najveća.Osnovno je to da se u deset godina treba stvoriti 180.000 radnih mjesta. Moramo se pitati želimo li ih u javnim poduzećima ili u privatnom sektoru. Novac u privatnom sektoru u teoriji može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u posljednjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90 posto ponuda dolazi od stranih tvrtki, a to je ozbiljna prepreka jačanju hrvatskoga gospodarstva.

NPOO te financijska sredstva koja se spominju doista mogu biti generacijska prilika, no hoćemo li mi tu priliku iskoristiti ili ne, ovisi o tome u što će se ta sredstva uložiti. Ostaje i dalje nejasno kolika su sredstva u NPOO-u predviđena za bespovratna sredstva za gospodarstvo.Iskustvo nam pokazuje da je digitalna transformacija neizbježna i da je digitalizacija pokretač gospodarstva. Udruženje za IT HGK smatra kako bi usmjerenje NPOO-a u digitalizaciju kroz privatni sektor trebao biti nacionalni imperativ. Osim toga, uključivanjem IT tvrtki u izradu NPOO-a i drugih strateških dokumenata stvorili bi se zdravi temelji za napredak hrvatskoga društva.

Linker
26. srpanj 2021 23:04