Učinci zelene transformacije već se vide u svakodnevnom životu. U svojim domovima razvrstavamo smeće, odvozimo otpad u reciklažna dvorišta, kupujemo hranu iz ekološkog uzgoja, aktivno odabiremo prijevoz koji najmanje zagađuje okoliš, ugrađuju se pročišćivači otpadnih voda i štetnih emisija ugljikova dioksida, učinkovitije raspolažemo energijom i aktivno se krećemo održivim izvorima energije. Svjesnost o potrebi zelene transformacije vidljiva je u gotovo svakom aspektu naših života. Prošle godine, prema novom izvješću Instituta Morgan Stanley u kojem se analiziraju podaci Morningstara, potražnja za održivim investicijskim fondovima ostala je velika. Unatoč izazovnim tržišnim uvjetima koji su doveli do toga da održivi fondovi prvi put od 2018. imaju neznatno lošije rezultate od tradicionalnih fondova na svjetskom nivou, održivi fondovi zabilježili su neto pozitivne tokove sredstava od 115 milijardi dolara (otprilike 3 posto imovine pod upravljanjem na kraju 2021. godine), dok su tradicionalni fondovi zabilježili odljeve.
ODRŽIVI FONDOVI
Prema podacima Morgan Stanley-a temeljm podataka Morningstar-a, do kraja godine, imovina pod upravljanjem održivih fondova iznosila je gotovo 2,8 trilijuna dolara, što je povećanje udjela u ukupnoj imovini pod upravljanjem na 7 posto s 4 posto prije pet godina. Potražnja je bila najveća u Europi, koja je činila 89 posto održive imovine pod upravljanjem fondova i gotovo sve neto priljeve u održive fondove u 2022.
Za razliku od razvijenih i velikih tržišta Europske unije, tzv. zeleni i održivi proizvodi u Hrvatskoj su relativna novost. Od ukupnog broja UCITS fondova u Hrvatskoj, trenutno je 37 posto UCITS fondova koji promiču okolišne čimbenike ili im je cilj promicanje ESG obilježja ili održivih ulaganja u odnosu na “tradicionalne” fondove. Također, kako ističu u regulatoru tržišta kapitala, vrlo je jasan trend da ulagatelji u investicijske fondove u Republici Hrvatskoj aktivno odabiru ulaganja u održivo, što prikazuje imovina fondova koji promiču okolišna i/ili socijalna obilježja ili cilj im je održivo ulaganje, koja je porasla s 49 na 1.006 milijuna eura u godinu dana.
Hanfa ima aktivnu ulogu u pružanju podrške izdavateljima i upraviteljima imovinom u prilagođavanju na promjene koje donosi novi ESG regulatorni okvir. Međutim, jedan od velikih izazova pred regulatorima je i sprečavanje tzv. greenwashinga.
ŠTO HANFA ŽELI
Na tržištima u svijetu u posljednje vrijeme zamijećen je velik broj proizvoda, ne samo financijskih, koji se deklariraju kao održivi. Jedan od razloga zbog kojih Europska unija uspostavlja čvrste regulatorne standarde upravo je sprečavanje greenwashinga. U 2023. godini s velikim zanimanjem očekujemo prve konkretnije ESG relevantne objave i prema Uredbi o taksonomiji (TR) i prema Uredbi o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFRD). - Iznimno je važno da smanjimo svoj učinak na klimatske promjene s jedne strane te uključimo rizike održivosti koji proizlaze iz neizbježnih klimatskih promjena u svoje poslovanje s druge - naglašavaju u Hanfi i dodaju da će se regulativa sigurno razvijati i nadopunjavati, ali već sada postoje jasne obveze za sudionike na financijskim tržištima. Tako u regulatoru tržišta ističu da je, osim deklaratornih izjava, potrebno stvarno poduzeti korake oko jasne organizacijske strukture, primjerice definirati osobu koja će adresirati određene rizike povezane s održivim poslovanjem. Isto tako, treba uspostaviti interne procese koji će definirati postupanja u slučaju nastanka rizika. Valja prilagoditi IT sustave u slučaju potrebe, što znači uključivanje kontrolnih funkcija. Krajnji je cilj, kažu u Hanfi, uvijek osiguranje kontinuiteta poslovanja, neovisno o klimatskim promjenama.
TAKSONOMIJOM PROTIV GREENWASHINGA
Kako bismo ujednačili određivanje što je održivo ili zeleno, a što nije, te kako bismo izbjegli greenwashing, od iznimne je važnosti taksonomija održivih djelatnosti. Tako Uredba o taksonomiji detaljno opisuje i identificira kakva se postupanja, proizvodnja i sl. u određenim industrijama smatraju održivima. Na taj način ne određuje se održivost po industrijama, jer evidentno je da su neke veći zagađivači od drugih, npr. autoindustrija, nego po načinu poslovanja i proizvodnje određenih kompanija u određenim industrijama - pojašnjavaju u Hanfi. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga također upozorava na važnost transparentnosti na razini društava i proizvoda.
Od sve veće važnosti bit će nefinancijsko izvještavanje koje se fokusira na teme održivosti a koje uvodi Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). - Cilj je da nefinancijsko izvještavanje postane jednako važno kao što je trenutno financijsko. Tako će banke ili druga financijska društva prilikom razmatranja ulaganja uzimati u obzir nefinancijski dio u istoj mjeri kao i financijski. Investicijski i dobrovoljni mirovinski fondovi moraju deklarirati kako planiraju ulagati svoj novac tako da godišnje objavljuju koliki udio portfelja ulažu u održivo - kažu u regulatornoj agenciji. Tradicionalno, Hanfa svake godine objavljuje pregled korporativnih izvještaja što ih društva koja su izdavatelji na Zagrebačkoj burzi objavljuju za prethodnu godinu. U tom je pregledu utvrđeno da je 60 posto izdavatelja koji su objavili nefinancijske izvještaje izdalo objave na temelju Uredbe o taksonomiji.
- Očekujemo da će se ovaj udio povećati u sljedećem izvještajnom razdoblju. Kada gledamo objavljene ESG podatke izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, očekivano se najviše iskazuju podaci o upravljanju otpadom i zaštiti okoliša iako nalazimo da je dobra pokrivenost i na ostalim područjima - ističu u Hanfi. - Transformacija prema zelenom i održivom nije laka niti jednostavna. Vrlo je teško i skupo imati održivi proizvod zbog sve skupljih izvora energije, posebice u kontekstu aktualne energetske krize, uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu - dodaju.
IZAZOVI PRED DRUŠTVIMA
Podsjetili su i kako trenutno ne postoje sankcije u pravom smislu ove riječi ako netko nije krenuo s prilagodbama i putem transformacije. - Ako ne poslujete u skladu s načelima održivosti, jednostavno postajete neprivlačni za novac. Održivost usmjerava financije, jer ulagače sve više biraju zelenija društva za svoja ulaganja - upozoravaju u regulatoru tržišta kapitala. U bliskoj budućnosti značajni su izazovi pred društvima uvrštenima na burzu, ali i ostalim kompanijama. Početkom iduće godine stupit će na snagu Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti, takozvana CSR direktiva. Pretpostavlja se da će pripreme za njezinu implementaciju obilježiti ovu godinu. Direktiva propisuje da se obaveza izvještavanja odnosi na sva velika poduzeća te na mala i srednja poduzeća koja su uvrštena na burze. Predložene odredbe postupno će se primjenjivati, a primjena prvo počinje izvještajima za financijsku godinu koja počinje od 1. siječnja 2024. za velika poduzeća od javnog interesa te na one koji imaju više od prosječno 500 zaposlenih u poslovnoj godini. Dakle, održivo i zeleno postaje nešto bez čega se više ne može poslovati!