Svako dizanje kreditnog rejtinga u situaciji kad veći dio Europe klizi prema novoj recesiji ima ekstremnu težinu. To je poruka Moody'sa da je Hrvatska ipak uspjela popraviti svoje nezavidne pozicije. Budući da je Moody's zadržao Hrvatsku na rejtingu Ba1, koji je najviši tzv. neinvesticijski rejting, treba ostati realan i reći da ovo popravljanje rejtinga nije poruka da je Lijepa naša postala investicijski raj u koji je mudro uložiti ogromne novce. Hrvatska je i dalje zemlja s razinom rejtinga koji ukazuje na vrlo visoke rizike za investitore, ali je popravljanje izgleda od strane vrlo konzervativne agencije znak da je Vlada premijera Andreja Plenkovića dobro odmjerila ključne javne politike. Super, ali zapravo se još ništa bitno nije dogodilo tamo gdje bi trebalo, a to je realna ekonomija.
Ustrajnost u pristupanju eurozoni, ulazak u Europski tečajni mehanizam, najave reformi, pripreme za bankovnu uniju, najave reformi… ne zvuči kao naročito uzbudljivo štivo, ali je važan dokaz da hrvatske vlasti nisu izgubile orijentaciju na neistraženom teritoriju sve težih ekonomskih izazova. Hrvatska je dio Europe koji se muči s niskim potencijalima rasta još od krize 2008.-2009. Kriza izazvana pandemijom 2020. samo je razotkrila strukturne probleme niza europskih gospodarstava koji su se gomilali u zadnjih 20-30 godina. Ako iz tih perspektiva dobijete palac gore za aktualnu ekonomsku i financijsku politiku, to znači da, srećom, živimo u zemlji koja će i nakon pandemije ostati upravljiva.
Čini se, naglasimo ponovno, da poboljšanje rejtinga ne trebamo toliko zahvaliti nekim konkretnim ekonomskim uspjesima nego činjenici da se u dvije hrvatske institucije, Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci, kroz godine stvorila kritična razina stručnosti koja nam omogućuje da, ako ništa drugo, Europskoj komisiji, svim bitnim tijelima Unije, kao i kreditnim agencijama, prodajemo održivu priču o našim planovima za budućnost. Međutim, uvjerljivost i profesionalnost Ministarstva i HNB-a nije samo po sebi jamstvo uspjeha.
Novi val covid-19 slučajeva već je zaustavio gospodarski oporavak u situaciji kad nam je BDP za prvih devet mjeseci za ogromnih 8,3 posto niži nego lani uz dug opće države od 82,5 posto BDP-a, što je za zemlju poput Hrvatske jednostavno previše. Iako hrvatska Vlada očekuje ogromne novce iz fonda za oporavak EU, kao i iz srednjoročnog financijskog okvira, posljedice krize izazvane pandemijom bit će izazov s kakvim se još nismo suočili. Mnogi zaboravljaju da se naše europsko okružje dramatično promijenilo te da bismo u 2021. mogli gledati surovu borbu za ekonomski opstanak. U takvoj situaciji visoka razina profesionalizma u Ministarstvu i HNB-u neće biti dovoljna da agencije i investitori blagonaklono gledaju na malu zemlju s kakvom-takvom perspektivom. Primjerice, ako Grčka upravo priprema izmjene poreznih zakona koji će je učiniti atraktivnijom destinacijom za život i investiranje, ni mi si više ne smijemo priuštiti održavanje zablude da možemo računati s visokim stopama rasta uz ovakvu razinu porezne presije. No, iz nekog razloga na našoj političkoj sceni opet demagoški oživljavamo prastare priče o višoj progresivnosti poreza na dohodak, kao da jako dugo uz jedan od najprogresivnijih poreza u EU nismo - progresivno zaostajali.