Iza nas su još jedni lokalni izbori, na kojima su građani odlučili komu dati povjerenje u upravljanju gradovima i općinama sljedeće četiri godine. Smjena generacija na političkoj sceni otvorila je teme relevantne za kvalitetu života građana urbanih sredina u 21. stoljeću. Zbrinjavanje otpada, energetske uštede i korištenje obnovljivih izvora energije, smanjenje zagađenja u industriji i prometu te zelena infrastruktura teme su koje će biti u fokusu gradonačelnika svih većih gradova u Hrvatskoj. No, jesu li gradovi i njihove gradske uprave osposobljene za izazove koje suvremeno planiranje razvoja nosi, tek ćemo vidjeti.
Jedan od pet razvojnih ciljeva EU za razdoblje 2021. - 2027. je zelenija Europa bez ugljika. Za ostvarenje tog cilja sve će zemlje članice trebati izdvojiti najmanje 30 posto iznosa koji im je na raspolaganju kroz financijsku omotnicu europskih strukturnih i investicijskih fondova. I kod ostvarenja ostalih razvojnih ciljeva sve će investicije morati imati zelenu komponentu i doprinositi ciljevima zelene Europe. Hrvatski će gradovi imati priliku koristiti bespovratna sredstva i na temelju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost te u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno putem tzv. operativnih programa. Sredstva će im biti dostupna za projekte gospodarenja otpadom, podizanja energetske učinkovitosti i uvođenja elektromobilnosti, u čemu su se gradovi i do sada dobro snalazili. Dostupna će im se sredstva otvoriti i za nove koncepte zelenog planiranja i razvoja, poput zelene infrastrukture, kružnoga gospodarstva, zelene javne nabave te sinergiju digitalizacije i energetske tranzicije za pametne i održive gradove i sela.
Primjerice, Nacionalnim planom za oporavak i otpornosti financirat će se pilot-projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja čiji će korisnici biti upravo gradovi. Dodatno, predloženi su i projekt uvođenja novog modela strategija zelene urbane obnove te provedba pilot-projekata razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.
Vizija gradonačelnika/gradonačelnice, osposobljenost zaposlenika gradske uprave, postojanje javnog konsenzusa stanovnika o važnosti zelene tranzicije te mogućnost i sposobnost sufinanciranja zelenih projekata ključni su za provedbu zelene tranzicije gradova. Stoga je izuzetno važno educirati zaposlenike gradova i gradskih poduzeća o zelenim temama, biti inovativan u načinu financiranja zelenih investicija i kontinuirano podizati svijest građana o važnosti zelene i energetske tranzicije.
Uz pomoć institucija Europske unije, gradovima će trebati i pomoć Vlade RH, koja će im omogućiti izgradnju zelenog kapitala - potrebnom izmjenom relevantnog zakonodavstva, donošenjem nacionalnih strategija i programa, ubrzavanjem administrativnih postupaka koji su preduvjet za investicije u zelenu infrastrukturu te poticanjem i sufinanciranjem investicija ključnih za zelenu tranziciju. Izbori za Europski parlament u proljeće 2019. pokazali su da je mlade glasače, koji su često apolitični, problematika globalnog zagrijavanja potaknula da izađu na izbore i glasuju. Slično se pokazalo na našim lokalnim izborima, gdje su mladi glasači "nagradili" kandidate koji su nametnuli zelenu agendu nad onom dnevno-političkog prepucavanja.
Međutim, kakvo je trenutno stanje u hrvatskim gradovima po pitanju spremnosti za zelenu tranziciju, poprilična je nepoznanica. Stoga je Apsolon proveo istraživanje u 20 najvećih hrvatskih gradova i pripremio studiju o spremnosti hrvatskih gradova za zelenu (energetsku) strategiju. Indeks spremnosti gradova za zelenu (energetsku) tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa koji su dobiveni ocjenjivanjem nekolicine kriterija - od strateškog energetskog planiranja, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnje energije u sektoru zgradarstva te potrošnje energije u sektoru prometa do potrošnje energije u sektoru javne rasvjete.
Studija bi trebala poslužiti kao putokaz našim gradovima za daljnji napredak u izgradnji zelenog kapitala.