Ključno desetljeće za zelenu tranziciju je već počelo
'Kružna ekonomija je odlična prilika za održivost', 'Ograničiti plastiku za pakiranje proizvoda', 'Poticati vožnju vlakom ako je putovanje do pet sati ili kraće, umjesto letenja zrakoplovima' samo su neki od prijedloga europskih građana kako zaustaviti klimatske promjene. Izneseni su na online platformi u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, odnosno najnovijoj inicijativi Europske unije u kojoj njeni građani mogu iznositi stavove o ključnim temama za budućnost kontinenta i planete. Klima i s njome povezana zelena tranzicija EU-a svakako su jedna od njih.
Hrvatska za zelenu tranziciju
Europska komisija svjesna je odgovornosti ove generacije prema onima koje tek dolaze te Europskim zelenim planom želi postići održivo gospodarstvo i primjerom dokazati kako je to moguće . Naime, Zeleni plan je strategija rasta koja će Europsku uniju pretvoriti u moderno, klimatski neutralno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Plan je sveobuhvatan i pokriva brojne važne sektore. Uz klimu i okoliš, čine ga i sektori poljoprivrede, energije, industrije, prometa, financija i regionalnog razvoja te istraživanja i inovacija.
Za njegovu provedbu osigurana je jedna trećina ulaganja od više od 2 bilijuna eura iz Plana za oporavak „NextGenerationEU“ kao i sredstva iz EU-ovog sedmogodišnjeg proračuna.
I Hrvatska je najavila da će iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost usmjeriti 37 posto ulaganja u zelenu tranziciju. Radi se o sektorima prometa i zgradarstva koji su najvažniji izvor emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj te o transformaciji turizma ka održivosti. Također, ulaganjima u sektor vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom nastojat će se očuvati vodni resursi i osigurati pristup pitkoj vodi, a i povećati produktivnost resursa kroz smanjenje otpada i njegovo ponovno korištenje.
Svi sektori u sklopu Zelenog plana moraju raditi na ostvarenju istih ciljeva: u Uniji do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova, gospodarski rast nije ovisan o uporabi resursa, a u tranziciji na klimatski neutralno i otporno društvo nijedna osoba ni regija nisu zapostavljene.
Pravednost i uključivost
Održivi rast gospodarstvo EU-a moguće je ostvariti ako klimatske i okolišne probleme pretvorimo u prilike, a tranziciju učinimo pravednom i uključivom za sve.
- Ključna riječ je pravednost, kako među našim članicama, tako i u društvima unutar naših članica, kako bismo razvili zeleniju Europu i zelenija društva. Zeleni plan je ambiciozan, ali s polugama koje jamče ostvarenje tog cilja – ustvrdio je Raffaele Mauro Petriccione, glavni direktor Glavne uprave za klimatsku politiku Europske komisije na nedavno održanoj konferenciji „Mogućnosti europskog zelenog plana“ u organizaciji Hanza Medije, Europske investicijske banke i Europske komisije.
Cilj je osigurati da u tranziciji svima bude pružena jednaka prilika, bilo da se radi o građanima, poduzećima ili regijama. Primjerice, Komisija će prihode iz sustava trgovanja emisijama iskoristiti za rješavanje problema energetskog siromaštva i prijevoza, poticanje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta.
Predložen je i novi socijalni fond za klimatsku politiku i sredstva će biti na raspolaganju državama članicama za potporu ranjivim skupinama građana. Iz tog će se fonda moći mobilizirati sredstva za, između ostalog, potporu ulaganjima u energetska svojstva i obnovu zgrada.
Također, ustrojen je i Mehanizam za pravednu tranziciju za poticanje ulaganja za pomoć radnicima i zajednicama koje ovise o industriji fosilnih goriva. Mehanizam će od 2021. do 2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u obliku ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama.
'Zakon za zakone'
No, kako bi ispunila ciljeve pravednosti, Unija je morala zajamčiti provedivost ciljeva Zelenog plana. Sve države članice postigle su zato politički dogovor kojim se ozakonjuju ciljevi ostvarenja klimatski neutralnog EU-a do 2050. i zajednički cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine. Radi se o Europskom zakonu o klimi, svojevrsnom 'zakonu za zakone' jer su se države članice pravno obvezale da će na svojim nacionalnim razinama provoditi mjere koje vode zajedničkim klimatskim ciljevima.
- Zakon o klimi omogućit će Europskoj uniji da u samo jednoj generaciji postigne svoj zeleni cilj. To dugujemo svojoj djeci i unucima - istaknula je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije nakon dogovora o tom dokumentu u proljeće ove godine.
I uistinu, ključno desetljeće za zelenu tranziciju je već počelo. U prijelaznoj fazi, Komisija je donijela paket mjera kojima je povećala klimatske ambicije, obvezujući države članice na smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. godine.
A krajnji cilj je i dalje ostao isti. Zeleni plan želi poboljšati kvalitetu života građana tako što će se njegovom provedbom osigurati čist zrak, voda, tlo i energija, zdrava hrana, renovirane i energetski učinkovite zgrade, kvalitetniji i čišći javni prijevoz, dugotrajniji proizvodi koji se mogu i reciklirati, ali i održiva radna mjesta i globalno konkurentna industrija.
Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj