Jačanje samodostatnosti: Projekti za energetsku tranziciju Hrvatske

HEP do 2030. godine namjerava, povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh.

Kosore Jug kod Vrlike

 Promo

Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike EU za napuštanje korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.

Uskoro u pogonu deseta sunčana elektrana HEP-a

Još 2016. i 2017. s radom počele dvije male hidroelektrane – ABM HE Varaždin i Prančevići, da bi 2018. u redovni pogon ušle bioelektrane-toplane na šumsku biomasu – BE-TO Osijek i BE-TO Sisak. Od 2019. do 2022. u HEP-ov proizvodni portfelj uključeno je sedam sunčanih elektrane, snage 19,45 MW (Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug kod Vrlike, Stankovci i Obrovac), kao i vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW.

Pri kraju su projekti izgradnje sunčanih elektrana Donja Dubrava (9,9 MW) u Međimurskoj županiji, Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području grada Slatine. Uskoro nedaleko od Donjeg Miholjca kreće i izgradnja sunčane elektrane Črnkovci (8,5 MW), prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji na razvoju projekata OIE koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Tijekom 2023. provest će se postupci nabave za izgradnju još šest sunčanih elektrana, od kojih je najveća SE Korlat, vrijedna 80 milijuna eura i priključne snage 75 MW.

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata sunčanih i vjetroelektrana, ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 1,5 milijarde eura. Među njima su, osim pretežno sunčanih elektrana, i vjetroelektrane Bradarića kosa (58 MW) i Zelovo (30 MW).

HEP također instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 64 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kW, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin.- Uskoro kreće novi investicijski ciklus čijom će realizacijom ukupan broj sunčanih elektrana na HEP-ovim objektima prijeći dvije stotine. Osim kao proizvođač, HEP potiče izgradnju sunčanih elektrana kod svojih kupaca. Tako je HEP-ESCO kod HEP-ovih industrijskih kupaca električne energije realizirao izgradnju 34 sunčane elektrane ukupne instalirane snage 21 MW. HEP u sektoru sunčane energije djeluje i kao otkupljivač proizvodnje. HEP Opskrba i HEP Elektra od oko 8.000 svojih kupaca otkupljuju električnu energiju proizvedenu u sunčanim elektranama. Električnu energiju proizvedenu u elektranama snage iznad 1 MW, otkupljuje HEP d.d.

Više od milijarde eura ulaganja u hidroelektrane

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti 570 milijuna eura, a od čega je do danas uloženo nešto više od trećine. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kilovatsati.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od gotovo 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je nedavno, u suradnji s Končarom počela i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 MW.

Usvajanje novih tehnologija

U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na Unijama i Lošinju te pokraj KTE Jertovec, gdje se u sklopu projekta ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘, planira i izgradnja prvog elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 MW. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 300 punionica za električna vozila. Realizacijom svojih projekata HEP daje ključn doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. veljača 2024 20:33