Dalibor Kezele (45), od početka ove godine direktor sektora poljoprivrede u Podravci, nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu 1998. godine se kao rođeni Koprivničanin, logično, zaposlio u Podravci.
Nakon 14-godišnjeg skupljanja iskustva na poslovima u Srbiji, Crnoj Gori i Češkoj, 2017. vraća se Koprivnicu na poziciju direktora Poslovnog programa hrana, zaduženog za kategorije poput Podravka voća, povrća, mlinskih proizvoda...
Dugogodišnje iskustvo u marketingu i na rukovodećim pozicijama nije ostalo neopaženo u struci pa postaje i predsjednik Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede u HUP-u te član Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK. Nakon panela Jutarnjeg lista u kojem je detaljno pojasnio kako je Podravka odgovorila na izazove koronakrize, koja je pokazala da nedostatak hrane možemo nadomjestiti samo mjerama koje će pomoći proizvođačima, prerađivačima, pa i potrošačima hrane, razgovarali smo o načinima kako premostiti dugogodišnje probleme.
Vrijeme krize oko korone je iza nas. Kakvu ste situaciju zatekli na svojim poljima na početku?
- Povrće poput graška, cikle, patlidžana i rajčice u potpunosti osiguravamo s domaćih polja. Većinu ostalog povrća moramo u određenom postotku uvoziti poput krastavaca, feferona ili paprike. Već zadnjih nekoliko godina cilj nam je da to strateško povrće (paprika, krastavci, feferoni) koje nije u potpunosti domaće osiguramo s domaćih polja kroz poticanje i razvoj OPG-ova jer znamo da je domaća sirovina najkvalitetnija, pa i najpovoljnija jer je cijeli proces proizvodnje nadziran i kontroliran od Podravke.
Što se promijenilo nakon početka krize?
- Nažalost, koronakriza nam je ukazala na važnost domaće sirovine i domaće proizvodnje. Tijekom ove krize krenuli smo intenzivnije u promotivnu kampanju prema poljoprivrednicima koji se bave ili se žele baviti proizvodnjom povrća, s posebnim fokusom da krastavce, papriku i feferone. Potičemo proizvodnju navedenog povrća stimulativnim otkupnim cijenama, kreditiranjem poljoprivredne proizvodnje, edukacijom, nudimo pomoć tijekom proizvodnje…
Na koji način radite na povezivanju malih proizvođača i vas kao velikih?
- Kako bi se razvijala domaća poljoprivreda i zaustavila deruralizacija neophodna je potpora malim proizvođačima koji u samostalnom nastupu prema proizvođačima i prerađivačima ne mogu biti konkurentni poput onih velikih te je povezivanje malih OPG-a s velikim proizvođačima neophodno za poboljšanje njihove produktivnosti. Upravo zato zadnjih nekoliko godina nastojimo pojačati suradnju s postojećim kooperantima, ali i potaknuti nove poljoprivrednike da se odluče na proizvodnju povrća za Podravku, a sve u cilju osiguranja što više povrća s domaćih polja.
Što im nudite kako biste ih potaknuli na proizvodnju povrća za Podravku?
- Nudimo im stručnu pomoć tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja, od sjetve do berbe, educiramo ih, nudimo im mogućnost kreditiranja sjemenom, presadnicama i repromaterijalom te stimulativne otkupne cijene. Prosječni Podravkin proizvođač primjerice krastavca ili feferona je mali OPG s četveročlanom obitelji koji na površini od 1000 do 2000 m2 proizvodi ovo povrće koje zahtjeva radno-intenzivnu proizvodnju. Stoga nam je cilj zadržati, poticati i biti na raspolaganju upravo tim malim proizvođačima u svakom pogledu. Na raspolaganju im stoje naši organizatori proizvodnje, koji će od njih otkupiti povrće direktno na polju.
Da, njih ćemo ovih dana obići da vidimo kako rade. Po čemu je posebno povrće koje se proizvodi za preradu u Podravki?
- U Podravki se sustavna briga oko proizvodnje kvalitetne sirovine provodi dugi niz godina, a započinje stvaranjem sorti vrhunske kvalitete prilagođenih za uzgoj na lokalnom području. Stoga, bilo koja sorta prije komercijalne proizvodnje mora proći najmanje trogodišnje ispitivanje kvalitete i prilagođenosti lokalnim proizvodnim uvjetima. Tako su crvene paprike koje Podravka koristi za proizvodnju ajvara rezultat dugogodišnjeg rada i ispitivanja Podravkinih agronoma.
To su one sorte koje su već u ajvarima?
- Da, u Podravki su nastale 3 sorte crvenih rog-paprika: Podravka, Slavonka i Pitoma. Najnovija sorta zove se Pitoma jer je majčinska linija koja je korištena u križanju autohtoni materijal porijeklom iz okolice Pitomače. To su to za sada jedine hrvatske sorte povrća koje su temeljem takvih ispitivanja upisane na Zajednički katalog sorti Europske unije. Osim vlastitih sorti paprike Podravka, Slavonka i Pitoma, na Zajedničkoj listi sorti EU Podravka kao ‘održivač’ sorti ima upisane tri sorte feferona i jednu sortu paradajz paprike.
Za sorte feferona organiziramo održavanje i proizvodnju sjemena na kojem zasnivamo proizvodnju potrebnu za našu preradu. Do sada smo u komercijalnoj proizvodnji i proizvodnji sjemena imali sorte feferona
Feferoni žuti ljuti i Feferoni zeleni blagi. Za proizvodnju graška i rajčice odabrani su suvremeni hibridi prilagođeni mehaniziranom načinu berbe.
Kako to da ste kao prerađivači odlučili poticati i isticati važnost udruživanja poljoprivrednih proizvođača?
- Danas su u većini zemalja EU poljoprivrednici mali proizvođači koji se udružuju u zadruge i druge oblike poljoprivrednog udruživanja te zajednički nastupaju prema ‘tržištu’. Mnogi poljoprivredni proizvođači su nažalost napustili proizvodnju jer nisu imali gdje plasirati svoje proizvode ili im je proizvodnja bila neisplativa zbog visokih ulaznih troškova, logističkih troškova, a sada i radne snage...
Zbog toga je za poljoprivredne proizvođače, posebno one male, neophodno udruživanje u poljoprivredne zadruge kako bi bili konkurentniji i kako bi im proizvodnja bila profitabilnija. Prednosti udruživanja su višestruke, a osim ekonomije obujma, svakako su prednosti ušteda u dijeljenju zajedničke mehanizacije, ušteda u troškovima skladištenja i prijevoza, disperzija rizika, ali svakako i razmjena iskustva s drugim poljoprivrednicima… Kod nas u RH još uvijek postoji negativna percepcija udruživanja poljoprivrednika, pogotovo na spomen riječi ‘zadruga’, ali to je uistinu nužan preduvjet za jačanje tržišnih pozicija malih poljoprivrednih proizvođača.