“Riječ je o iznimno dobrodošloj najavi o višestrukom smanjenju poreznog opterećenja upravo u vrijeme kad je potrebno na svaki raspoloživi način utjecati na povećanje potrošnje i podizanje ekonomske aktivnosti. Izvrsna odluka u pravo vrijeme”, komentira Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti, najave ministra financija o poreznom rasterećenju, prije svega plaća, odnosno vijesti da će u idućoj godini smanjiti stope poreza na dohodak s 36 na 30% te s 24 na 20%, a u godinama nakon trebalo bi slijediti smanjenje poreza na dobit i potom PDV-a.
“Smanjenje poreza na dohodak je dobrodošla reforma koju mnogi poduzetnici već dugo prizivaju. Samo se nadam da se plan neće izjaloviti”, kaže nam osnivač i direktor tvrtki Ascalia i Kraken Marin Bek. “Smanjenje poreza na dohodak je bitan korak u povećanju konkurentnosti domaćih poslodavaca poput nas, osobito u IT sektoru, gdje su primanja redovito veća od prosječnih”, dodaje.
Iznad prosjeka
U Ascaliji su sada neto plaće, kaže, od 15 do 20 tisuća kuna. Bek napominje da u tom sektoru gube zaposlenike zbog nemogućnosti domaćih poslodavca da konkuriraju inozemnima s neto primanjima. “Ljudi često ne razumiju da to što su dobili na računu je jako blizu iznosu koji je poslodavac isplatio i državi, što nema nikakvog smisla ako želimo biti konkurentni na zapadnom tržištu visokom tehnologijom”, poručuje.
Marić je inače, odgovarajući na novinarska pitanja, napomenuo kako smanjivanje poreza nije garancija da će neto plaće rasti jer to ovisi o poslodavcima te podsjetio da nisu svi smanjili cijene kad je snižen PDV. Inače, oko 1,8 milijuna građana više nije u “škarama” poreza na dohodak. Marić ističe da se veći pomak u gospodarstvu (kroz investicije, potrošnju i zapošljavanje) ostvaruje rasterećenjem izravnih poreza, poput onih na dohodak i dobit, ali da je jasno i da su indirektni porezi (PDV, trošarine) visoki te ih treba smanjivati.
Biti brži
Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, kaže kako su prve najave koje je iznio Marić vrlo pozitivne i trebaju se dogoditi “što prije”. Na pitanje hoće li doći do povećanja neto plaća, odgovara da bi “trebalo tako biti”. Smatra da bi svakako trebalo što prije smanjiti i stopu PDV-a u turizmu, odnosno ugostiteljstvu te ukinuti porez na potrošnju koji se plaća na usluge u ugostiteljstvu, a u nekim lokalnim jedinicama ide i do tri posto. Također, poduzetnici traže, kaže Oreščanin, ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, ne samo njegovo smanjenje s 12 na 10 posto za one koji ostvaruju prihod do 7,5 milijuna kuna godišnje. Dopredsjednik Udruge HUP ICT Hrvoje Balen naglašava kako pozdravljaju svako smanjenje poreznog opterećenja na rad, što bi trebalo utjecati na to da Hrvatska bude konkurentna zemlja za zadržavanje inženjera, profesionalaca, specijalista i drugog iskusnog i visoko obrazovanog kadra, ali treba raditi i na dodatnim mjerama “jer sada na tome inzistiraju sve zemlje, pa ćemo morati biti brži od njih”.
Pritom misli na, primjerice, neoporezivu mogućnost prijenosa udjela u vlasništvu ključnim zaposlenicima tvrtke. Podsjeća i da je značajan broj tvrtki iz digitalnog sektora počeo koristiti mjere koje je HUP ICT predložio u zadnjem krugu porezne reforme, zadržavši tako određeni broj ljudi. “Riječ je o mogućnosti neoporezivog plaćanja najma stana, vrtića za djecu, prehrane ili bonusa zaposlenicima, što utječe na sadašnje zaposlenike, ali bi u budućnosti trebalo pomoći poslodavcima i da lakše zapošljavaju strance”, kaže Balen. Smanjenje stope poreza na dobit može, ocjenjuje, zajedno s podizanjem kompetitivnosti obrazovnog sektora jako utjecati i na privlačenje stranih kompanija koje lokalno stvaraju veću dodanu vrijednost, iako se može očekivati i da će u narednom periodu biti puno više kompanija koje će htjeti zapošljavati ljude “remotely” (jer se kroz period pandemije rad na daljinu jako povećao).
Više dohotka
“Cijena rada je jedan od najvažnijih parametara koje strani investitori promatraju pri odlukama o investicijama. S druge strane, problem radne snage, negativni demografski trendovi odnosno odljev stanovništva prije svega je uzrokovan niskim neto plaćama i lošim standardom. Naši ljudi odlaze u zemlje gdje im je neto plaća viša iako je ukupan trošak rada za poslodavca isti kao u Hrvatskoj, ali zbog povoljnijih poreza u drugim zemljama radnik dobije više raspoloživog dohotka”, komentira Vedrana Likan, partnerica u Colliers International za Hrvatsku, Sloveniju i BiH.