Puštanje u rad Sunčane elektrane Vis
 Bozidar Vukicevic/Cropix
energetika

Savršena oluja za naftaše, mirnije more na tržištu struje

Koronakriza očekivano je dovela do pada potrošnje energije u Hrvatskoj, ali veseli što unatoč tim teškoćama zasad nije došlo do usporavanja ranije planiranih i pokrenutih investicijskih projekata
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 21. listopad 2020. 10:43

Za energetiku se često kaže da je lakmus-papir ključnih trendova u gospodarstvu, ali i društvu općenito. S obzirom na to, kriza izazvana koronavirusom morala je uzeti svoj danak u tom sektoru, a problemi kompanija u svim drugim segmentima ekonomije - negdje izravno, negdje neizravno - prelili su se i na poslovanje energetskih kompanija. Ključna poluga za tu povezanost je, dakako, potrošnja energije.

Ugrubo govoreći, kad ekonomija bilježi rast, potrošnja energije raste, a kad ekonomskog rasta nema, onda i potrošnja stagnira. Kad potrošnja energije raste na zdravim osnovama, onda zbog pozitivnog pomaka u odnosu ponude i potražnje raste i njezina cijena. Kad potrošnja energije pada, njezina cijena teško može rasti. To u načelu znači da su u vremenima ekonomskih kriza energetske kompanije često suočene s dva paralelna negativna trenda: istodobno padaju i volumen njihove prodaje i jedinična cijena po kojoj tu prodaju ostvaruju. A ta cjenovna kretanja često su izvan ikakve mogućnosti utjecaja samih kompanija. Dobar primjer za to je poslovanje naftne industrije gdje je za sve one kompanije koje se bave proizvodnjom ugljikovodika ključni indikator poslovanja burzovna cijena barela sirove nafte. Ta cijena, povijesno gledano, ciklički varira, a prirodnu zaštitu od takvih promjena kompanije traže u vertikalnoj integraciji gdje u svom poslovanju obuhvaćaju cijeli opskrbni lanac od proizvodnje ugljikovodika preko njihove prerade do maloprodaje. Kad je nafta skupa, profitni centar je proizvodni sektor, a kad je jeftina, veći dio dobiti se ostvaruje u segmentu prerade i prodaje (downstream).

Ipak, što kada je cijena nafte već na ekstremno niskoj razini, a onda epidemiološke mjere i lockdown znatno umanje i potražnju za derivatima? Takva “savršena oluja” pogodila je u prvih šest mjeseci ove godine i domaću naftnu kompaniju Inu koja je to razdoblje završila s neto gubitkom od 965 milijuna kuna. Kompanija je zabilježila pad proizvodnje ugljikovodika, u odnosu na isto razdoblje 2019., od 12 posto, ali i porast rafinerijske prerade od 64 posto te porast prodaje rafinerijskih proizvoda od 13 posto. Ipak, niske cijene Inu su gurnule u gubitak, a vjerojatno je da će on biti i nešto veći nakon trećeg kvartala s obzirom na znatno slabiju turističku sezonu u Hrvatskoj koja je ipak Inino glavno tržište.

No, ista takva tržišna situacija godila je rezultatima Janafa. Veća prerada rafinerija koje se sirovom naftom opskrbljuju putem Janafova naftovoda i povećana potražnja trgovaca naftom za skladišnim prostorom rezultirala je rastom kompanijinih prihoda. U prvih šest mjeseci ove godine, u usporedbi s lanjskom, porasli su s 354 na 370 milijuna kuna, a dobit blago sa 178 na 181 milijun kuna.

U elektroenergetici šokovi su ipak bili manji, ali se utjecaj krize osjetio. Razlog je vjerojatno činjenica da je potrošnja električne energije ipak manje volatilna od potrošnje naftnih derivata. Štoviše, pad potrošnje izazvan lockdownom i krizom kod poslovnih subjekata dijelom je nadoknađen rastom rezidencijalne potrošnje. Prema podacima Hrvatskog operatera prijenosnog sustava (HOPS), ukupna potrošnja energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu je pojedinih mjeseci bila i 20-ak posto manja nego lani. Pritom je važno naglasiti kako ni u jednom mjesecu ove godine nije dosegnula razinu istog mjeseca 2019. godine. Sukladno tome, i maksimalno i minimalno zabilježeno dnevno opterećenje elektroenergetskog sustava ove je godine bilo manje nego u istom razdoblju lani.

Taj očiti trend manje potrošnje električne energije odrazio se i na poslovanje nacionalne elektroenergetske kompanije. Hrvatska elektroprivreda u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila nešto manje prihode nego lani, pali su sa 7,84 milijarde na 7,13 milijardi kuna, no bez obzira na to povećana je neto dobit za impozantnih 100 milijuna kuna. Dobit prije oporezivanja, amortizacije i manjinskih interesa (EBITDA) povećana je s 3,52 na 3,99 milijardi kuna. Kuriozitet je tako da HEP u prvih šest mjeseci ove godina ima EBITDA maržu od 50 posto, usprkos činjenici da je prodao bitno manje električne energije nego lani te ostvario osjetno manju proizvodnju energije iz hidroelektrana koje su najprofitabilniji dio kompanijina proizvodnog portfelja. Ono što je važno također napomenuti jest da je HEP u tom razdoblju nastavio s poprilično intenzivnim programom ulaganja u razvoj kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Među ostalim, nedavno je u pogon puštena najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, ona na otoku Visu.

A osim HEP-ovih ulaganja, u tom sektoru će koronakriza ostati upamćena kao jedno od plodnijih razdoblja što se tiče razvoja novih proizvodnih kapaciteta čiste energije. Prema objavljenim mjesečnim izvještajima Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTE), u razdoblju između siječnja i srpnja ove godine u sustav poticanja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije priključena su tri nova vjetroenergetska objekta. Ukupna instalirana snaga vjetroelektrana u poticajnom sustavu tako se povećala s 585 na 717 megavata, što je porast od 22,57 posto. Najveći dio toga zapravo su elektrane obuhvaćene kontroverznim projektom Krš-Pađene, koji se našao i u fokusu USKOK-ove istrage. Ipak, u energetskom smislu, ta nova proizvodna snaga je velika. Za usporedbu, u istom razdoblju s radom su počele i dvije nove elektrane na biomasu, ali njihov proizvodni kapacitet je bitno manji - samo dva megavata.

Linker
28. listopad 2020 09:46