Robna razmjena u 2023.

Izvoz pao 5,3 posto, a na vrijednosti je najviše izgubio onaj u Mađarsku, gotovo upola

Slabiji izvozni rezultati posljedica su normalizacije tržišta energenata i slabosti potražnje iz pojedinih zemalja EU

Kolona kamiona na autocesti nedaleko granice

 Vlado Kos/Cropix/

U odnosu na prethodnu godinu, vrijednost izvoza lani se smanjila 5,3 posto, a uvoz je smanjen za 6 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a. Takvi rezultati u robnoj razmjeni pripisuju se ponajprije slabosti ekonomija vodećih trgovinskih partnera Hrvatske, kao i znatno nižim cijenama energenata i sirovina. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58 posto, što znači da je ostala na sličnoj razini kao i godinu prije (57,6 posto).

Posustajanje izvoza počelo je u travnju prošle godine, osobito onog u zemlje EU: u cijeloj prošloj godini smanjen je za 6,7 posto. To se ponajprije odnosi na Mađarsku, prema svemu sudeći zbog poslova na relaciji Ina - MOL. Dok je u 2022. godini u tu susjednu zemlju izvezeno robe u vrijednosti kao u Njemačku, od 2,5 milijardi eura, lani je ona gotovo prepolovljena. Podaci DZS-a za 11 mjeseci pokazuju da je izvoz u Mađarsku pao za čak 46 posto. Snažan rast izvoza u tu zemlju počeo je 2020. godine, s preusmjeravanjem prerade nafte, no s potresima na tržištu energetike, a potom i normalizacije cijena, uslijedile su velike oscilacije.

Lani su izvoznici imali slabije rezultate i u Italiji, gdje je vrijednost plasirane robe smanjena za 5,9 posto, kao i u Sloveniji, s padom od 4,9 posto. Unatoč recesijskim trendovima, izvoz u Njemačku blago je porastao, za 2,2 posto. Potražnja s najvažnijeg tržišta izvan EU, iz zemalja CEFTA-e, lani je također oslabila, pa je, primjerice, izvoz u BiH pao 8,5 posto, a u Srbiju 7,2 posto.

Gledano prema sektorima, snažan pad u prvih 11 mjeseci prošle godine bilježe rudarstvo i vađenje, od 55 posto, te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, od 41,5 posto, a izvoz u poljoprivredi slabiji je za 12,3 posto. Istodobno je prerađivačka industrija porasla 3,8 posto, pri čemu su neke djelatnosti prošle lošije, a neke bolje, što održava slabost inozemne potražnje za pojedinim dobrima.

Tako je, primjerice, proizvodnja koksa i naftnih derivata pala oko 27 posto, prerada drva 18 posto, proizvodnja papira 14,6 posto, gume i plastike 4,6 posto… S druge strane, proizvođači u prehrambenoj industriji bilježe izvoz veći za 11,4 posto, djelomice vjerojatno i zbog viših cijena proizvoda, a još više porastao je izvoz pića, za 26,6 posto. Prilično dobro drže se i proizvodnja motornih vozila s rastom od 17,7 posto, oko 13 posto povećan je izvoz strojeva i uređaja te električne opreme, a najveći rast, od 74,5 posto, bilježe "ostala prijevozna sredstva", odnosno brodogradnja.

Budući da se slaba potražnja za robama nastavlja, analitičari i u idućim mjesecima očekuju slabljenje vrijednosti robne razmjene u odnosu na usporediva razdoblja. To se posebno odnosi na slabosti u europodručju, ali oporavak bi mogao otežavati i rast kamatnih stopa, odnosno povećani troškovi i zaoštreni uvjeti financiranja.

"Hrvatska sve više dijeli ekonomsku sudbinu europodručja na rubu recesije, na štetu robnog izvoza, a svjedočimo i odgođenom pogoršanju uvjeta financiranja nakon blagotvornog utjecaja ulaska u eurozonu - na štetu privatnih investicija", piše Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. U konačnici očekuje da će BDP u ovoj godini rasti po sličnoj stopi kao lani, od 2,5 posto. Tome će pridonijeti snažniji rast osobne potrošnje, od 3,7 posto, nakon lanjskih 2,7 posto, "na krilima kontinuiranog realnog rasta bruto plaća na razini od oko 6 posto", zahvaljujući snažnoj fiskalnoj ekspanzija i robusnom tržištu rada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2024 08:11