Tomislav Čorak
 Nikola Vilic/Cropix
globusov intervju

Kako su splitski brodograditelji pobijedili koronakrizu

Tomislav Čorak, član Uprave Brodosplita, govori o poslovnoj strategiji brodogradilišta
Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 22. listopad 2020. 16:03

U samom početku pandemije covida-19 u Brodosplitu je, koliko je god bilo moguće, radnicima omogućeno da rade od kuće. Proizvodni radnici radili su u dvije smjene. Za vrijeme pandemije u Brodosplitu su uspjeli napraviti porinuće polarnog kruzera Ultramarine te nastaviti gradnju obalno-ophodnih brodova. 

- Sve ono što se moglo i može raditi od kuće radili su od kuće. Posebna pozornost se daje korištenju svih prednosti koje pružaju digitalni kanali komunikacije kako bi se smanjila upotreba papira i cirkulacija ljudi. Što se tiče digitalizacije, može se reći da se zahvaljujući koronavirusu ona ubrzano razvijala i implementirala. Dio zaposlenika i u ovom trenutku radi od kuće, a to bez odlične IT-infrastrukture ne bi bilo moguće - ističe Tomislav Čorak, član Uprave Brodosplita.

No kriza je otežala i zakomplicirala poslovanje. Više od 80 posto poslova Brodosplitu su vezani uz inozemstvo. Otežani su dobavni kanali, putovanja na nužne sastanke, komunikacija s partnerima...

- U fazi ugovaranja brodova nužna je intenzivna komunikacija s kupcima jer se u toj fazi dogovaraju uvjeti i tehničke specifikacije brodova koji se žele graditi. Zbog otežanog putovanja u tom nam se dijelu poslovanje dosta usporilo - objašnjava Čorak.

Kriza izazvana pandemijom jako je pogodila segment kružnih putovanja. Upravo su europska brodogradilišta bila pozicionirana i konkurentna u gradnji brodova za kružna putovanja i posebnih radnih specijalnih brodova. Sada je pitanje hoće li u segment gradnje kruzera uskočiti azijska brodogradilišta. 

Tomislav Čorak napominje da tržište kružnih putovanja i kompanija koje se bave kružnim putovanjima treba promatrati segmentirano.

- Tržište megakruzera koje je posljednjih godina imalo ogroman rast u jednom trenutku je potpuno stalo. U velikom je padu i ozbiljno je pogođeno krizom. U posljednje vrijeme neke kompanije u tom segmentu pokušavaju pokrenuti posao, bile su čak i dobile putnike, ali smo imali slučajeva da su neke zemlje odbile pristajanje kruzera. Tako da taj dio pokušava ići u oporavak, ali to ide jako teško. Neosporna je činjenica da su te kompanije pretrpjele i još trpe velike gubitke. Razumljivo je da su zaustavljene narudžbe novih projekata. Za nas je dobra okolnost da mi nismo prisutni na tom tržištu poput drugih europskih brodogradilišta. Indirektno smo, doduše, imali određenu štetu jer smo radili megasekcije za Fincantieri. Oni u ovom trenutku imaju dovoljno kapaciteta i mogu to sami raditi. Doduše, neke poslove su nam najavili za iduću godinu - kaže Čorak.

Da je u tom dijelu kriza pogodila talijanska i njemačka brodogradilišta, vidljivo je i to što su vlade Italije i Njemačke donijele programe pomoći za održavanje likvidnosti i poslovanja njihovih brodogradilišta. Uz opće mjere za očuvanje radnih mjesta, donesene su i posebne mjere kako bi mogli nastaviti raditi i poslovati. Što se tiče pomoći Brodosplitu, Čorak kaže da su mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta bile pravovremene te da su doista mnogo pomogle gospodarstvu. Ugodno je iznenađenje, kaže Čorak, što su procedure ubrzane tako da je dosta toga išlo elektroničkim putem.

Uglavnom, europska brodogradnja trpi posljedice jer su pogođeni kupci, a kupci su kompanije za kružna putovanja.

- Došlo je do poremećaja u europskoj brodogradnji. Usporavaju narudžbe ili ih otkazuju. Zato vlade i pomažu brodogradilišta jer se značajniji oporavak tržišta kružnih putovanja očekuje kad počne cijepljenje. Unatoč svemu ovome imamo upita od brodovlasnika - napominje Čorak.

image
Tebnad

Brodosplit se pozicionirao u segmentu gradnje kruzera srednje veličine posebne namjene poput polarnih kruzera.

- To tržište je stabilnije i situacija je značajno bolja jer te specijalizirane kruzer kompanije nisu u velikim problemima poput kompanija koje imaju megakruzere. U tom dijelu nije došlo do usporavanja postojećih ugovora, ali je privremeno došlo do usporavanja novih narudžbi zbog otežanih komunikacija te problema s održavanjem sastanaka uživo. U takvim poslovima u kojima se ugovaraju i najsitniji tehnički detalji nužno je održati određen broj sastanaka uživo. U fazi ugovaranja poslova gradnje brodova potrebno je uz financijski dio precizirati tisuće tehničkih detalja. Dio toga moguće je precizirati na daljinu, a dio ne možete, nego to morate uživo - pojašnjava Tomislav Čorak.

Čorak otkriva da je u ovoj krizi ipak došlo i do nekih prilika.

- Ima jedan zanimljiv segment koji raste i koji je nama u Brodosplitu interesantan, ali će trebati malo dulji period dok ne dođe do konkretne realizacije poslova. Svjedoci smo značajnim ulaganjima u izgradnju velikih off shore-vjetroelektrana. U tom se dijelu otvaraju velike mogućnosti za brodogradilišta, pa tako i za Brodosplit. Problem je što se ti projekti razvijaju po nekoliko godina. Znači, dosta sporo se razvijaju. Tek u fazi njihove realizacije odnosno gradnje razvijaju se poslovi koje rade brodogradilišta. U Brodosplitu imamo velika očekivanja i aktivno radimo na nekoliko većih projekata. Mi smo čak i nešto takvih projekata već odradili - otkriva Čorak.

Što se tiče segmenta gradnje vjetroelektrana na kopnu, Čorak pojašnjava da on ne raste toliko kao off shore-segment i nije toliko zanimljiv za brodogradilišta jer se u gradnji vjetroparkova na kopnu segmenti vjetroelektrana transportiraju kopnenim putem.

- U tom dijelu je ogromna konkurencija i u Europi i u Turskoj, ali i na Dalekom istoku. S druge strane, u off shore-projektima vjetroelektrana nužno je izgraditi niz velikih čeličnih konstrukcija i platforme koje se mogu transportirati samo morskim putem. Zato se i grade uz morsku obalu, odnosno u brodogradilištima. Brodosplit ima kapacitete i tehnologiju za proizvodnju takvih konstrukcija. Aktivni smo i angažirani. Imamo nekoliko aktivnih ponuda u tom segmentu - otkriva Čorak.

Što se tiče dobavnog lanca opreme i sirovina, Čorak kaže da zbog ove krize u tom dijelu ima poremećaja zbog otežanog transporta, ali i zbog toga što su neki Brodosplitovi dobavljači zbog pada poslovne aktivnosti bankrotirali ili upali u ozbiljne poteškoće.

- Transport je pogotovu u početku pandemije bio gotovo zaustavljen, a sada se to nekako riješilo i funkcionira. Međutim, sada su neke tvrtke zbog smanjenja narudžbi upale u problem i imaju teškoća s izvršavanjem ugovorenih obveza. Takvih dobavljača imamo i u Europi i u Kini. Uglavnom ima zastoja i problema s isporukama. Ali pratimo situaciju i tamo gdje bude potrebno angažirat ćemo alternativne dobavljače - kaže Čorak.

Hrvatska je brodogradnja nakon slučaja Uljanik u dosta teškoj situaciji. Čorak kaže da Brodosplitu nije interes da ostala hrvatska brodogradilišta imaju probleme.

- Iskreno se nadamo da osim nas ima budućnosti i za ostala hrvatska brodogradilišta. Nije nikako dobro da se svedemo na jedno ili dva brodogradilišta. Hrvatska je, ako ne vodeća, onda sigurno među vodećima po znanju i broju ljudi koji se bave projektiranjem brodova. Velik je broj tvrtki i projektanata koji projektiraju brodove za brodogradilišta izvan Hrvatske. U tom dijelu nalazi se golemo znanje i iskustvo. Danas je to prepoznato u Europi kod svih. A kad ne bi bilo brodogradilišta, onda bi i fakulteti brodogradnje prestali postojati. Zbog situacije s Uljanikom već vidimo i neke posljedice, tako da se manji broj studenata upisao na te fakultete. Ako bi se taj trend nastavio, došlo bi do opasnosti da brodogradnja ostane bez te infrastrukture, odnosno da ostane bez znanstvene podrške. Ne može se uspoređivati turizam i trgovina s brodogradnjom. Niti je to usporedivo po broju visokoobrazovanih niti po dodanoj vrijednosti, a ni po prosječnim primanjima. U Brodosplitu radi više od 400 visokoobrazovanih radnika. To je približno petina radnika. U drugim djelatnostima to nije tako - pojašnjava Čorak.

Brodosplit je partner u najvećem Centru za kompetencije za naprednu mobilnost. U rad tog Centra uključena je cijela DIV Grupa te tvrtke Klimaoprema, Adria Winch i Končar EU te Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Građevinski fakultet iz Splita, Pomorski fakultet iz Splita i Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba, a radi se na razvoju novih tehnoloških rješenja vezanih uz brodogradnju. Projekt je vrijedan 200 milijuna kuna, od čega se 130 milijuna financira iz fondova EU.

U Brodosplitu se u posljednjih 70 godina izgradilo više od 460 brodova, ukupne nosivosti veće od 11 milijuna tona.

Tekst je u cijelosti preuzet iz novog broja tiskanog izdanja Globusa

image
Globus n
Linker
30. studeni 2020 19:17