Tihi rat o karakteristikama najpredanijih članova gaming zajednice - tzv. hardcore gamera - traje već desetljećima. Zaraćene se strane spore oko igara koje igraju, vremena provedenog u igri, uređaja na kojima se igraju, dodatne opreme za igranje koju posjeduju, skupoće te opreme, količine fakata o igrama i industriji kojima barataju te raznih minucija poput staža u gamingu i digitalnih platformi na kojima ‘raspravljaju‘ o igrama i svemu što je s njima povezano.
Predaja kaže da su hardcore gameri temeljiti igrači koji žele vidjeti sve što neka, ako je ikako moguće, teška igra ima za ponuditi i onda se ‘pohvaliti‘ tim pothvatom. Igre igraju često i mnogo, a ponekad toliko često i toliko mnogo da sve što nije gaming ozbiljno pati. Zbog temeljitosti i vremena koje posvećuju igranju, vrlo vjerojatno znaju kako prijeći igru, a da ih neprijatelji ne taknu te kako konstruirati najmoćnijeg lika.
Uživaju i u nadmetanju s drugima, po mogućnosti također hardcore igračima. Imaju najnoviju i najčešće najskuplju opremu, a neki proizvođači prave uređaje samo za njih. Naširoko i nadugačko s drugim hardcore gamerima raspravljaju o svojim omiljenim igrama i strategijama za prelaženje istih. Zbog ugleda koji uživaju u gaming zajednici, hardcore igrači mogu biti vrlo i višestruko utjecajni. Najspornije, hardcore igrači sebe drže pravovjernicima, a svoje shvaćanje videoigara Biblijom. Predaja je jedno, što kaže znanost?
Razlike među spolovima
Yorick Poels, Jan Henk Annema, Mathijs Verstraete, Bieke Zaman i Dirk De Grooff objavili su 2012. u časopisu IADIS International Journal on WWW/Internet rezultate kvalitativne studije o obilježjima hardcore gamera. U studiji je sudjelovala 21 osoba u dobi između 18 i 37 godina. Autori su te 2012. konstatirali da ne postoji konsenzus oko obilježja hardcore gamera, ali su ih oni definirali kao igrače koji dnevno na igranje utroše više od jednog sata.
Jedna fokus grupa - sačinjavalo ju je sedam hardcore igrača koji se uglavnom igraju na računalima - rekla je da preferira online igre te da ih više voli igrati s igračima koje poznaju u stvarnom životu. Članovi te fokus grupe igranju su posvećivali u prosjeku 19 sati tjedno.
Druga fokus grupa - činile su je četiri hardcore igračice - rekla je da više vole igrati singleplayer RPG-ove, a da povremeno znaju zaigrati i MMORPG-ove. Sve su odigrale akcijski RPG ‘Dragon Age: Origins‘, a tri su odigrale ‘World of Warcraft‘. Članice te fokus grupe igranju su posvećivale u prosjeku 15 sati tjedno.
Istraživanje je pokazalo da hardcore gamerice nisu sudjelovale u forumskim raspravama o igrama, a da je većina hardcore gamera redovito posjećivala i forume i gamerske novinske portale. Hardcore gamerice rekle su da igre igraju na zastarjeloj opremi, a samo je jedna rekla da ima novije gaming računalo te da joj ga je kupio dečko.
Hardcore gameri rekli su da poznaju hardver te da se sami brinu o svojim računalima i njihovu nadograđivanju. Gamerice su rekle da igru kupe nakon konzultacija s dečkima, braćom i sestrama te drugim igračima. Rekle su da su im starije igre privlačnije jer su jeftinije i kompatibilnije s računalima koja imaju. Gameri su rekli da igre naruče i prije nego što izađu. Hardcore gameri rekli su da najviše vole igrati pucačine, a hardcore gamerice da najviše vole igre s naglašenom pripovjedačkom komponentom.
Gamerice su rekle da napredovanje kroz igru vide kao glavni izazov igranja i da im ne smeta ako napredovanje ne ide lagano. Gameri su rekli da im je važno da je igra izazovna. Gamerice su rekle da im natjecanje s drugima nije bitno, a gameri da im je važno, ali i da im je važna i društvena komponenta igara. Većina hardcore gamera i gamerica ponosni su igrači videoigara i rado će drugima reći da ih igraju. Međutim, gamericama je smetalo što se igre smatraju prvenstveno muškim hobijem.
Žanrovi igara
Florian Baumann, Dominik Emmert, Hermann Baumgartl i Ricardo Buettner ustvrdili su 2018. u časopisu Procedia Computer Science da nedostaje dubinskih analiza specifičnih grupa gamera, pa tako i hardcore gamera. Baumann, Emmert, Baumgartl i Buettner proučili su navike više od 700 tisuća korisnika digitalne trgovine videoigrama Steam koji su igranju tjedno posvećivali barem 20 sati.
To su igrači koje autori smatraju hardcore igračima. Proučeni hardcore gameri najviše su vremena posvetili igranju igara poput MOBA-e "Dota 2", online multiplayer pucačine "Team Fortress 2", online multiplayer pucačine "Counter-Strike", strateške igre "Sid Meier‘s Civilization V" i taktičke online pucačine "Counter-Strike: Source". Osim "Civilizationa V", riječ je o natjecateljskim igrama brzog tempa koje traže odlične reflekse, a "Civilization V" je vrlo kompleksna igra koja od igrača traži da barata velikom količinom informacija i rješenja. Što se tiče žanrova, hardcore igrači obuhvaćeni istraživanjem najviše su igrali akcijske igre, RPG-ove i strategije. Drugim riječima - brze i složene igre koje traže poveće vremenske investicije.
Prema istraživanju tvrtke Quantic Foundry koje je predstavljeno 2018., hardcore gamere najviše motiviraju mogućnost natjecanja i natjecanje s drugima, izazovnost neke igre te uzbuđenje koje mogu doživjeti tijekom igranja. Nešto ih slabije motiviraju pripadnost zajednici, osjećaj moći koji mogu doživjeti igranjem te mogućnost strateškog razmišljanja. Nick Yee, suosnivač istraživačke tvrtke Quantic Foundry i njezin vodeći analitičar, rekao je da hardcore gameri traže igre brzog tempa koje se temelje na vještini.
Muške hardcore gamere najviše motiviraju isti aspekti igara koji motiviraju sve hardcore gamere, dok ženske najviše motiviraju završavanje i dizajn igara. Žene natjecanje i uzbuđenje motivira dvostruko slabije od muškaraca, a muškarce završavanje i dizajn igara gotovo pa uopće ne motiviraju. Ženske hardcore gamere najviše motivira samoizražavanje, prilagođavanje sadržaja sebi te pedantno obavljanje svih zadataka.
- Muškarci ozbiljno igranje vide kao mogućnost poražavanja drugih igrača, žene ozbiljno igranje vide kao mogućnost obavljanja svih zadataka i pokazivanja svoje osobnosti tijekom obavljanja zadataka, rekao je Nick Yee. ‘Ženski hardcore gameri igranje vide kao strpljivo organiziranje umjetničkog djela‘, dodao je Yee.
Hardcore gameri rekli su da najviše vole igrati MOBA-u "League of Legends", MMORPG "World of Warcraft", akcijski RPG "The Witcher 3: Wild Hunt", online pucačinu "Overwatch", serijal akcijskih RPG-ova "Dark Souls", akcijski RPG "The Elder Scrolls V: Skyrim", MOBA-u "Dota 2", online pucačinu "Counter-Strike: Global Offensive", akcijski "Fallout 4" i serijal akcijskih RPG-ova "Mass Effect".
Vrijedno istraživanje o obilježjima hrvatskih hardcore gamera napravili su mr. sc. Tatjana Rajković i mag. psych. Ozren Kronja - direktorica i osnivačica tvrtke za istraživanje tržišta Kabinet 3C te izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača i predavač istraživanja tržišta na Sveučilištu Algebra Bernays. Kvantitativno istraživanje o hrvatskim gejmerima na reprezentativnom uzorku koje su ovi autori pionirskog istraživanja "Gaming nije igra" proveli u rujnu 2023. godine pokazalo je da najpredaniji gameri - drugdje hardcore gameri, a kod njih "core gameri" - čine 14 posto hrvatske populacije te da ih ima otprilike 285 tisuća.
Core gamera manje je čak i od pojedinaca koji ne igraju videoigre (njih ima 19 posto). Rajković i Kronja definirali su core gamere kao pojedince koji često igraju igre, prate gaming sadržaj te koji će za sebe reći da su gameri. Muškarci čine gotovo dvije trećine core gamera (65%), a žene nešto više od trećine (35%). Medijalna im je dob 33,2 godine, a najviše ih ima u dobi između 20 i 30 godina (35%). Zanimljivo, talijansko istraživanje iz prve polovice 2021. pokazalo je da muškarci čine 60 posto hardcore gamera, a žene 39. Prema talijanskom istraživanju, hardcore gameri su svi igrači koji igranju tjedno posvete više od 21 sata te posjeduju barem jednu igraću konzolu ili gaming računalo.
Core gameri iz istraživanja Rajković i Kronje posjeduju veći afinitet za igranje na kućnim računalima, prijenosnim računalima, igraćim konzolama, tabletima i uređajima za virtualnu stvarnost od opće populacije. Četrdeset dva posto core gamera igre na kućnim računalima igra svaki dan, a 46% igra ih nekoliko puta tjedno.
Dvadeset pet posto core gamera igre na mobitelima igra svaki dan, a 32% igra ih nekoliko puta tjedno. Iako core gameri imaju manju kupovnu moć (osobna primanja i primanja kućanstva) jer su mlađi, oni i dalje imaju najveći tzv. gaming novčanik koji inače iznosi 50 eura ili manje kada je riječ o manje i najmanje predanim igračima. Novčanik core gamera iznosi 162 eura - 132 troše na igranje na kućnim računalima, a 30 na igranje na mobitelima.
Osamdeset osam posto core gamera kupilo je ili desktop igru ili sadržaj u desktop igri. Pedeset četiri posto core gamera kupilo je ili mobilnu igru ili sadržaj u mobilnoj igri. Sedamdeset pet posto core gamera igre za kućna računala kupuje u online trgovinama, 45% njih kupuje fizičke kopije igara za kućna računala, a 30% core gamer igre za desktop računala dobiva preko pretplata. Šezdeset posto core gamera kupuje dodatan sadržaj za igre za kućna računala (usporedbe radi, takav sadržaj kupuje 30% posto svih gamera).
Trideset dva posto core gamera kupuje mobilne igre (isto radi 18% svih gejmera), a 54% kupuje dodatan sadržaj za mobilne igre (isto radi 29% svih gejmera). Devedeset sedam posto core gamera prati gaming vijesti, 70% ih prati esportove, 82% prati streaming. Podaci iz istraživanja pokazuju da su core gameri bitno angažiraniji članovi gaming zajednice. Kada kupuju proizvode, 45 posto core gamera vodi računa i o njihovoj funkcionalnosti i o brendu, odnosno identitetu. Istraživanje je pokazalo i da core gameri najviše prate internetske portale, društvene mreže, linearnu televiziju, radio, streaming, a najmanje dnevne novine i časopise.
- Gaming industrija je daleko od puke igre - to je globalni fenomen koji uključuje milijune ljudi različitih profila, interesa i intenziteta angažmana. Naše istraživanje pokazuje da su core gameri u Hrvatskoj demografski i potrošački vrlo relevantna skupina, čija strast prema igrama prelazi u ozbiljnu razinu angažmana. Ključno je da ih društvo ne promatra kroz zastarjele stereotipe - gamer može biti svatko, od osobe koja svakodnevno igra na mobitelu, do onih koji studiozno i planski grade svoje gaming iskustvo. Vrijeme je da gaming priznamo kao ozbiljnu industriju i kulturološki fenomen, a gamere kao raznoliku i angažiranu zajednicu. Zato je važno da ih i brendovi i proizvođači prepoznaju kao relevantnu ciljnu skupinu prilikom planiranja svojih tržišnih strategija, rekli su Rajković i Kronja za Jutarnji list.
Komentari
0