Teško da netko od nas nije barem jednom poslao upit nekom od danas popularnih generativnih alata za umjetnu inteligenciju (AI), poput ChatGPT-ja. Bilo da smo ga pitali da nam napiše neku pjesmu, ispravi tekst ili složi putni itinerar, vjerojatno je prva pomisao bila da je AI alat koji bi nam mogao promijeniti svakodnevicu - kako privatno tako i poslovno.
Slično je pomislio i Ivan Runje, HT-ov direktor Sektora rezidencijalnog marketinga i upravljanja proizvodima, koji se s AI-jem prvi put susreo još tijekom studija, prije petnaestak godina. Učio je o neuronskim mrežama.
- Ali, ako pričamo o generativnom AI-ju, dakle onome što ljudi danas percipiraju kao umjetnu inteligenciju, s njom sam se upoznao 2022. Tada se pojavio ChatGPT, a umjetna inteligencija je, kako ja to volim reći, tada dobila lice. Odmah smo počeli testirati poznato i nepoznato, kao i većina. Gledali smo kako će AI odgovoriti na neka jednostavna i neka složena pitanja. Pokušavali smo shvatiti bavi li se predikcijom i prediktivnim modelima te da vidimo koliko je jaka baza znanja i može li biti zamjena za tražilice. Zapravo, bilo je to testiranje gdje su barijere i koje su mogućnosti generativnog AI-ja. Tada su me iznenadili brzina kojom radi, fleksibilnost i humanost jezika kojim se služi. Tada smo shvatili i kako su naši interni Machine Learning modeli i nišni LLM-ovi, poput onog kojeg imamo razvijenog za korisničko iskustvo, jako slični ChatGPT-u uz veliku razliku globalnog utjecaja i izražene humanosti u izričaju kojeg posjeduje - objašnjava Runje.
Prva pomisao: Što mogu automatizirati?
Tada je počeo razmišljati što bi se tim novim alatom moglo napraviti, odnosno što bi se moglo automatizirati.
- Krenuo sam od sebe. Koje mailove ne moram pisati? Što mogu napraviti, a da nije revolucionarno i da mi za početak može uštedjeti vrijeme - kaže.
Neke zadatke, poput prebacivanja koda iz jednog programskog jezika u drugi, tadašnji ChatGPT nije odrađivao bajno, no Runje kaže da je iz toga naučio lekciju o tome koliko je prompt, odnosno upit bitan.
- Trebaš naučiti razgovarati s njim i moraš shvatiti da on nije "škatula za sve". Proces te dovede do toga da uvidiš da je ChatGPT odličan asistent. Zatim polako dolazimo i do toga gdje je zapravo najkorisniji: u prebacivanju low performance stvari na medium, odnosno da poveća efikasnost i ubrza razne procese. On, barem u ovoj fazi, nije tu da bude genij, nego da, na primjer, pomogne u testiranju i provjeravanju koda te rješavanju nekih repetitivnih radnji - napominje Runje.
AI ima visok značaj u HT-u
O tome koliki značaj umjetna inteligencija ima za HT, najbolje govori činjenica da je u posljednjih šest mjeseci stvoren AI tribe, koji se bavi AI i njezinom primjernom.
- HT je velika kompanija i prvo što nam je palo na pamet jest činjenica da imamo hrpu velikih procesa i hrpu podataka. Zapravo ne možemo pričati o AI-ju ako ne pričamo o podacima, koji moraju biti strukturirani tako da bi se njima uopće moglo raditi. Takve strukturirane podatke s pomoću AI možemo iskoristiti na bolje načine. Jedan je primjer konverzija govora u tekst. Imamo puno poziva s feedbackom koji lakše možemo prebaciti u tekst i s pomoću AI-ja bolje iskoristiti i analizirati, pa tako izvući pravu vrijednost. Prve ideje bile su usmjerene i na optimizaciju procesa, kako bismo iz toga mogli izvući veću vrijednost za krajnjeg korisnika.
Jedan od primjera internih alata je chatbot koji može pomoći s raznim procedurama unutar kompanije, poput Odjela ljudskih resursa. Taj odjel, tumači Runje, ima mnogo uputa i procesa, a s pomoću umjetne inteligencije može se napraviti alat i način za opsluživanje jednog takvog odjela tvrtke s 5000 zaposlenih.
Potreban je snažan community
Runje također ističe da cijeli proces uvođenja i korištenja umjetne inteligencije ne mogu napraviti sami, nego im je potreban community tvrtki koje se u Hrvatskoj bave AI-jem. Premda ta zajednica zasad nije prevelika, ona postaje sve brojnija. U HT-u su odredili nekoliko područja u kojima žele podizati svoje kompetencije, graditi timove i povećavati efikasnost, ali im je istodobno bitno da imaju dobre partnere. Stoga rade s manjim tvrtkama koje mogu lakše od velikih tvrtki zajahati val razvoja AI-ja i slijediti trendove.
- Sklopili smo partnerstva s malim tvrtkama koje mogu bolje uhvatiti tu brzinu razvoja. Surađujemo kako bismo zapravo uvidjeli kamo ide ta nova paradigma. Izgradnja ovakvih kompetencija stavlja nas u poziciju da jednom kada se za našu industriju počnu događati ključne promjene, mi budemo spremni za njih. Da napravim paralelu, mobilne aplikacije nastale su prije petnaestak godina. Najuspješnije nisu bile prve, nego one koje su se znale lansirati u pravom trenutku. Velika smo organizacija, ali smo na vrijeme anticipirali da mi moramo pratiti taj razvoj kako bismo znali prepoznati trenutak kada će nama to biti ključno. Također su nam u fokusu zaposlenici i njihova edukacija kako bi što veći broj zaposlenika bio upoznat s mogućnostima tehnologije, isto kao primjena razvijenih rješenja unutar drugih poslovnih organizacija, jer i naši poslovni korisnici često traže i očekuju od nas da im pomognemo u njihovom procesu digitalizacije i automatizacije - naglašava Runje.
Rade na mobitelu budućnosti
Na kraju, istaknuo je još jedan veliki projekt unutar DT grupe, kojim potkrepljuje prednost grupacije umjetnoj inteligenciji. Riječ je o mobitelu bez aplikacija, koji pokreće isključivo umjetnu inteligenciju i služi zapravo kao interface za komunikaciju s njom. Naredbe se daju u naturalnom jeziku, a Runje tumači kako to u praksi znači da više ne moramo razmišljati o tome kako postaviti pitanje, odnosno prompt, nego možemo govoriti bez ikakvih filtera u glavi. Mobitel potom sam rješava sve upite, poput rezervacije zrakoplovnih karata ili bukiranja smještaja. Runje zaključuje da takvim konceptima dolazimo do toga da će aplikacije, kojih ionako imamo previše na mobitelu, a rijetko koju koristimo svakodnevno, postaju irelevantne.
- Ovo je next level. Aplikacije ti ne trebaju. Samo mu kažeš svoju naredbu - zaključuje Ivan Runje.
Sadržaj nastao u suradnji s HT-om