Gradi se najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj

Krajem prošle godine počeli su pripremni zemljani radovi za gradnju sunčane elektrane Korlat, instalirane snage 99 i priključne snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura i riječ je o dosad najvećem projektu gradnje sunčane elektrane u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom 2026. godine. Za financiranje gradnje elektrane HEP je sklopio ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj te Europskom investicijskom bankom, osiguranim jamstvima Vlade. U idućoj fazi na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage 40 megavata.

Deseta HEP-ova neintegrirana solarna elektrana

Pred puštanjem u redovni, komercijalni pogon sunčana je elektrana Črnkovci, priključne snage 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca, koja je ujedno i deseta HEP-ova neintegrirana sunčana elektrana, snage veće od jednog megavata, priključena na mrežu. Riječ je o prvoj u nizu elektrana koje će HEP sagraditi na temelju sporazuma o suradnji koje je sklopio s jedinicama lokalne samouprave. Ukupno postavljena 24.624 fotonaponska modula, koji su povezani na 39 trofaznih izmjenjivača, omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati, što će biti dovoljno za opskrbu oko 4500 kućanstava. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,7 milijuna eura.

U tijeku je i gradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se gradnja baterijskog spremnika koji bi akumulirao višak proizvodnje i time omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Unije će tako ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Osigurati i pohranu energije

Osim Črnkovaca, Korlata i Unija, u ovom je trenutku aktivno još pet gradilišta HEP-ovih sunčanih elektrana. Od 2024. godine u probnom je radu sunčana elektrana Jambrek, snage 5 megavata, sagrađena kod Vinice u Varaždinskoj županiji, dok je sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, na području grada Slatine pred ulaskom u probni rad. Grade se SE Čakovec, snage 8,5 megavata, te SE Lipik, snage 5 megavata, koja se, kao i SE Črnkovci, realizira na temelju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju s Gradom Lipikom. U punom je zamahu gradnja SE Dugopolje, priključne snage 10 megavata, što je investicija vrijedna 11 milijuna eura. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko šest tisuća kućanstava.

Gradi se i prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će HEP na krovove svojih zgrada postaviti dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana. Ukupno, HEP do sada u funkciji ima 65 takvih elektrana, a od budućih se ističe lokacija Kombi termoelektrane Jertovec, gdje će se sagraditi integrirana sunčana elektrana snage 300 kilovata.

Među ostalim projektima obnovljivih izvora dominiraju hidroelektrane. Najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku radovi na gradnji tunela i kanala Bakovac - Lika. Također, u stambenu zgradu Kosinjku u Perušiću, sagrađenu u svrhu zbrinjavanja dijela stanovništva s područja buduće akumulacije Kosinj, useljeni su prvi stanari. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata, to je najveći HEP-ov projekt od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u tijeku i gradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata. Uskoro počinje gradnja retencije Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje postojećih hidroelektrana Gojak i Lešće. U pripremi je gradnja male hidroelektrane Peruća, a u razvoju projekt gradnje hidroelektrane Zaprešić, snage do 15 megavata.

U budućnosti će za prihvat viška energije iz obnovljivih izvora biti potrebno osigurati pohranu energije. Od projekata u razvoju ističu se reverzibilne hidroelektrane Vinodol, snage 150 MW, i Blaca, snage približno 500 megavata i očekivane godišnje proizvodnje od čak milijardu kilovatsati. RHE Blaca je posebno značajna u kontekstu buduće potrebe za zaprimanjem i skladištenjem viška električne energije iz obnovljivih izvora u dalmatinskom zaleđu. HEP također priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije, a u planu ima i projekte elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika na lokacijama postojećih termoelektrana.

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će intenzivirati ulaganja u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Ulaganja u prijenos i distribuciju u razdoblju od 2024. do 2026. bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje.

Lokacije s velikim brojem sunčanih sati

Velik dio tih investicija osiguran je iz fondova EU, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U sklopu tog programa uskoro će se, između ostalog, provesti zamjena postojećih i gradnja novih dionica podmorskih kabela. Osim jačanja sigurnosti opskrbe na otocima, to će omogućiti i gradnju sunčanih elektrana upravo na lokacijama s velikim brojem sunčanih sati.

Sve navedeno realizira se u skladu s razvojnom strategijom HEP-a za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050., do kada HEP, u skladu s ciljevima EU, planira dekarbonizirati svoj ukupan poslovni portfelj. Kao prijelazni cilj, do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Za sve to ima dobro polazište jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om