Zastrašujući slučaj pedofila iz Hrvatske pokrenuo staro pitanje, vapaj iz MUP-a: ‘Nemamo alate, nemamo ni pristup!‘

Nastavno na vijest o zastrašujućem slučaju Hrvata koji je upravljao internetskom grupom pedofila, eksperti iz Ministarstva unutarnjih poslova osvrnuli su se na burnu javnu raspravu oko takozvanog "Chat Controla", odnosno prijedloga europskog zakona o suzbijanju zlostavljanja djece na internetu.

Prijedlog Child Sexual Abuse Regulation (CSAR) trebao je biti na dnevnom redu Europskog vijeća 14. listopada, ali je naposljetku povučen s dnevnog reda na dodatnu razradu nakon što je svoju podršku povukla Njemačka. Podsjetimo da se prijedlog zakona odnosi na aplikacije s "end-to-end" enkripcijom (E2E), dakle one kod kojih samo pošiljatelj i primatelj imaju nešifriranu komunikaciju, kao što su WhatsApp, Viber, Telegram, Signal, Facebook Messenger…

Kako su kazali iz Ministarstva unutarnjih poslova, cijela hajka koja se digla na prijedlog bila im je prilično iznenađenje, jer policija nema alate kojima bi mogla neselektivno nadzirati komunikaciju.

Glavna stvar koju su iz MUP-a naglasili je sljedeća: "Mi kao policija sve i da želimo nadzirati svačiju komunikaciju, što ne želimo, nemamo kako to raditi. Nemamo te alate, nemamo ni pristup. Funkcija ovog prijedloga je zaštita djece i ništa drugo. Važno je da svi shvate da se događa erupcija zlostavljanja djece na internetu".

Kako su naveli iz Ministarstva unutarnjih poslova, od pandemije nadalje je targetiranje i zlostavljanje djece na internetu apsolutno eruptiralo. Pritom se 37 posto prvih kontakata s djecom događa preko aplikacija s E2E enkripcijom, a globalno je potvrđeno kako je svake sekunde 10 djece žrtva zlostavljanja. Prema podacima MUP-a, 40 posto pedofila koristi aplikacije s E2E enkripcijom.

Kako stvari stoje sada, pružatelji usluga - dakle same aplikacije - snimaju praktički svu komunikaciju. Skeniraju sve slike, video i URL linkove koji se šalju, navode iz MUP-a, što znači da se već sada sav naš sadržaj na neki način gleda.

Cilj uredbe CSAR je da se taj režim stavi pod kontrolu, a ona čak i sužava opseg onoga što se nadzire, tvrde eksperti iz MUP-a, jer se ne bi nadzirao tekst, nego samo slike, video i linkovi.

"U ovome trenutku pružatelji usluga daju podatke o pedofilskom i zlostavljačkom sadržaju NCMEC-u u SAD-u (Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu, op.a.). Oni onda to šalju relevantnim agencijama, u našem slučaju obavještavaju Europol, a Europol obavještava MUP. Naši službenici to analiziraju, kada se identificira počinitelj ide zahtjev pravosuđu i izdaje se nalog u roku od 24 sata.

Ulazi se u dom počinitelja, oduzimaju se svi uređaji na kojima se može pohraniti sadržaj, odnose se u policiju, tamo se opet temeljem naloga suda ti uređaji pretražuju i tada se pronalaze materijali koji su dijeljeni putem E2E enkripcije", objasnili su za Jutarnji u MUP-u.

Uredba CSAR, prema navodima iz Ministarstva unutarnjih poslova, ne bi donijela nikakav masovni nadzor. Prije svega, MUP nema alate za probijanje E2E enkripcije niti ima pristup toj komunikaciji.

"Ideja iza uredbe jest da se nametne pružateljima usluga, dakle Meti, Telegramu, Signalu, Googleu, da oni reguliraju promet koji prolazi kroz njihove aplikacije. Da pitate bilo koju policiju na svijetu, uredba bi bila pet puta stroža. Ovo što sada imamo nije nikakvo rješenje. A vjerujte da nam je rješenje potrebno, jer stvari koje naši službenici koji se bave tim područjem gledaju na dnevnoj bazi su ekstremno zabrinjavajuće i potresne", kažu iz MUP-a.

Dodatni detalj uredbe o kojemu se nije dovoljno raspravljalo jest i stroži nadzor godina. Dijete će morati priložiti dokument ili će roditelji morati biti prisutni kod otvaranja naloga. Također, CSAR nalaže takozvani "delisting" sadržaja sa zlostavljanjem djece - dakle apsolutno brisanje tih sadržaja s weba. Dodatno, pružatelji usluga bi se rangirali u visoko, srednje i nisko rizične prema mogućnosti zlostavljanja djece i sukladno tome morali bi regulirati svoje platforme.