Dan žena

Ovim tempom žene će biti ravnopravne za 70 godina

Dan žena je praznik koji nije samo izraz poštovanja prema povijesti borbe za prava žena nego i podsjetnik na potrebu stalnog unapređenja uvjeta rodne jednakosti
 SPUTNIK/AFP

Dan žena u doba koronavirusa i migrantske krize, u vrijeme kad se procjenjuje je li ozbiljnije ugrožen globalni gospodarski rast (a društvena istraživanja već neko vrijeme govore o tome da u svijetu recesija demokracije u svijetu), vjerojatno će proći prilično nezapaženo. Uostalom, ove godine pada u nedjelju, većina ga neće niti registrirati, iako se u nekoliko gradova u Hrvatskoj najavljuju noćni marševi poput onog koji, primjerice u Zagrebu, organizira feministički kolektiv fAktiv.

Neke kompanije će ga možda vješto iskoristiti kao alat za dizanje prodaje, kao što to čine za Valentinovo, državni dužnosnici će možda odaslati prigodne poruke, ali nekako je u Hrvatskoj ispalo da je to više feministički nego “opći” dan. Uostalom, ne spada u nacionalne praznike. (Samo kao podsjetnik: tog dana su u SAD-u u 19. stoljeću demonstrirale žene, radnice u industriji odjeće i tekstila, 1910. godine ga je kao Međunarodni dan žena predložila Njemica, socijalistkinja, Klara Zetkin, a prije 45 godina ga je prigrlio UN kao dan obilježavanja ekonomskih, političkih i društvenih dostignuća žena. Ako ne prije, tada je, rekli bismo, prestao biti samo stvar ljevice ili feminističkih pokreta.)

Dokaz neravnopravnosti

Fokus na ženska prava se u razvijenim društvima promijenio, ovisi o područjima u kojima žene probijaju (ili ne uspijevaju probiti) preostale barijere, a statistika o rodnim razlikama u plaćama postala je jedan od najuočljivijih pokazatelja o neravnopravnosti žena. Čak imamo i dan, negdje početkom studenog, od kojeg se simbolički može reći da žene rade besplatno. Naime, zaposlena žena u Europskoj uniji zaradi u prosjeku 16 posto manje nego muškarac (u menadžerskim krugovima postotak je i veći), u Hrvatskoj skoro 12 posto. O tome se priča, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je da će raditi na novoj europskoj rodnoj strategiji.

Ipak zanimljivo je da je unatoč tome Dan žena u Hrvatskoj postao “drugotan”. Dogodio se mentalni preokret oko 8. marta, kako se nekad taj praznik nazivao. U doba socijalizma naveliko ga se obilježavalo po tvorničkim halama i trgovima (o smislenosti tadašnjeg načina moglo bi se raspravljati), da bi u tranziciji skoro pao u zaborav zajedno s propašću brojnih tvornica i starih radnih mjesta; posljednjih godina, osim feminističke scene, na njega pažnju svraća, zanimljivo je, bastion tržišta kapitala, Zagrebačka burza. Već treću godinu zaredom Međunarodni dan žena obilježava zvukom zvona za početak trgovanja, pod nazivom “Zazvoni za ravnopravnost spolova!” (dio globalne akcije “Ring the Bell for Gender Equality!”, u kojoj je lani sudjelovalo 80 burzi). Suvremeni korporativni svijet ima svoj način, svratili smo pogled na vrh poslovne piramide.

U čemu je poanta, zašto zvone? Šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić ukazuje na neke poražavajuće podatke. Naime, prema izvještajima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, zastupljenost žena u upravama društava čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Zagrebačku burzu kreće se na razini od samo 15-ak posto i taj je postotak godinama u - stagnaciji. To je tako unatoč istraživanjima koja pokazuju da postoji kauzalnost između uravnoteženog omjera muškaraca i žena na ključnim pozicijama u kompanijama te uspješnosti poslovanja.

“U financijskom sektoru globalna financijska kriza aktualizirala je pitanje bi li financijska industrija pretrpjela manje posljedica da nije bila tako dominantno pod utjecajem muških lidera, iz čega je proizašao niz inicijativa koje su utjecale na sastav uprava u financijskom sektoru. Uz to, prema nekim statistikama, broj žena poduzetnica u posljednja je dva desetljeća povećan za 114 posto. Međutim, prema drugim statistikama, oko 75 posto žena poduzetnica otežano dolazi do sredstava za rast i razvoj poslovanja”, nabraja Ivana Gažić. Ukazuje i na to da bi, prema procjenama Europske komisije, bolji položaj i više prilika za žene na tržištu rada u Hrvatskoj mogli utjecati na rast BDP-a do 12 posto.

Općenito gledano, žene su danas i dalje iznimka na pozicijama na vrhu kompanija (osam posto svih izvršnih direktora u najvećim europskim kompanijama, podatak je koji je objavila Europska komisija), a nema ih baš niti među pokretačima startupa. Čak 83 posto europskih startupa pokrenuli su muškarci. Na žene otpada tek trećina samozaposlenih (poduzetnika) u Europi. Sasvim sigurno, na takvu statistiku ne utječe samo odnos društva ili pristup kapitalu, ima nešto i u psihologiji, naučenom ponašanju.

“Nije mi se nikad dogodilo da sam ponudila muškarcu višu poziciju, a da je odbio, dok sam imala takve situacije sa ženama. Žene sebe više propitkuju, iz osjećaja odgovornosti ponekad ne žele preuzeti neku ulogu u organizaciji jer se brinu da joj nisu dorasle, da ne znaju sve što misle da bi trebale znati i slično. Osobno upravo takve ljude želim vidjeti na visokim i odgovornim pozicijama. Nitko od nas ne zna sve, učimo svaki dan, smijemo i griješiti i iz toga učiti, ali je bitno da smo toga svjesni. Žene su, po meni, upravo zbog takvog odgovornog pristupa, odlični rukovoditelji i lideri”, kaže nam Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering), uspješna zagrebačka poduzetnica, konzultantica.

Ona je, kaže imala sreću, roditelji su je učili da može sve što poželi, “da me nitko nikad ne može i ne smije podcjenjivati niti stavljati u podređen položaj”. Na trenutni položaj žena gleda poduzetnički: “Unatoč zakonskoj jednakosti, svjedoci smo poražavajućih statistika prema kojima su žene i dalje u našoj zemlji u lošijoj poziciji od muškaraca. Imaju manje plaće za jednake poslove, manje su zastupljene na vodećim pozicijama, dok su istovremeno obrazovanije od muškaraca. Razlozi za takvu situaciju su kompleksni, no osobno bih rekla da same žene mogu po tom pitanju najviše napraviti.”

Intimni podsjetnik

Kako? To, naravno, ima i nema veze s Danom žena, s time jeste li aktivistkinja ili ne, obilježavate li taj dan marširanjem ulicama ili ne. Članica Uprave Atlantic grupe Lada Tedeschi Fiorio, ujedno i suvlasnica te kompanije, odgovara nam formalno i korektno. Dan žena vidi kao važan praznik koji nije samo izraz poštovanja prema povijesti borbe za prava žena, nego i podsjetnik na potrebu stalnog unapređenja uvjeta rodne jednakosti.

Napominje da je toj kompaniji 52 posto žena u ukupnom menadžmentu, a “različitost i honoriranje rezultata generalno među temeljnim vrijednostima koje njegujemo”; spominje širu poslovnu i društvenu statistiku koja govori da do jednakosti sadašnjim tempom imamo još barem 70 godina posla. Slavi li ona Dan žena na neki način? Ne, ali taj dan joj služi, kaže, “kao intimni podsjetnik na sve važne žene u mom životu, a ima ih puno, i motivira me da ženama oko mene iskažem podršku, brigu i povezanost”.

Ovaj mali novinski izlet u pogled na položaj žena s poduzetničko-menadžerskih pozicija završit ćemo crticom iz IT industrije, gdje još prevladavaju muškarci. U zagrebačkom Nanobitu, orijentiranom na američko tržište mobilnih igara (žene su većina korisnika), žene su ipak vrlo visoko zastupljene u radnoj snazi, čine čak 40 posto.

Ne čudi stoga da kroz svoje igre svake godine simbolično obilježavaju i Dan žena, kroz specijalizirani sadržaj; to je marketinški pristup. No ove godine su imali u planu, kaže nam suosnivač Alan Sumina, pozvati autorice iz SAD-a i Velike Britanije koje rade na sadržaju Nanobitovih igara u Zagreb, čak i snimiti kratke filmove o tome što za njih znači rad u gaming industriji, danas vrlo propulzivnoj grani, prikazivati ih na društvenim mrežama. Zbog koronavirusa su od tog plana odustali. Pokušat će, vjerojatno, iduće godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2021 14:47