U privremeno izmijenjenom načinu rada i zaposlenici Hrvatske banke za obnovu i razvitak rade od kuće, za što su im osigurani potrebni tehnički uvjeti. S takvim načinom rada, objašnjavaju u državnoj razvojnoj banci, počeli su kako bi pojačali mjere opreza zbog širenja epidemije koronavirusa, a zbog oštećenja koja je zgrada HBOR-a pretrpjela u potresu, s radom od kuće nastavit će još neko vrijeme. “Bitno je naglasiti da se HBOR-ovi poslovni procesi i komunikacija prema klijentima u ovim uvjetima odvijaju nesmetano zahvaljujući digitalizaciji poslovanja na čijem se unapređenju u prethodnom razdoblju intenzivno radilo. Ovo je posebno važno s obzirom na izniman značaj uloge HBOR-a u ovim okolnostima te rast obujma aktivnosti radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu”, ističu u toj banci.
Jedna od uloga HBOR-a kao razvojne banke je popunjavanje nedostataka ponude na financijskom tržištu. U uvjetima dobrih ekonomskih prilika i kada ima dovoljno povoljnih kreditnih sredstava za poduzetnike, HBOR je svoje aktivnosti usmjeravao na razvoj proizvoda i načina financiranja za koje ne postoji adekvatna ponuda. Prošle godine, primjerice, to je bio razvoj tržišta rizičnog kapitala ili provođenje financijskih instrumenata EU. No, u izvanrednim okolnostima, poput sadašnjih, kada je za veliki dio gospodarstva od presudne važnosti likvidnost, HBOR je preuzeo bitnu ulogu u financiranju obrtnih sredstava. Uveden je već niz mjera u cilju očuvanja likvidnosti i razine gospodarske aktivnosti, odnosno olakšavanja ponovnog pokretanja poslovanja i/ili proizvodnje, a time i zadržavanja radnih mjesta.
Tako je za više od tisuću poduzetnika, kojima je HBOR-ov kredit odobren izravno, već omogućeno korištenje moratorija čime se pridonosi očuvanju više od 57 tisuća radnih mjesta koliko zapošljavaju ovi subjekti. Dospjele obveze klijenti će nakon završetka razdoblja moratorija moći beskamatno otplaćivati u 12 jednakih mjesečnih rata. Kao pozitivan pokazatelj u ovoj državnoj banci ističu da se dio poduzetnika izjasnio kako nemaju potrebu za korištenje moratorija jer i dalje stabilno posluju. Uz to, HBOR je svojim klijentima omogućio i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza. Razvijeni su i novi načini kreditiranja obrtnih sredstava poduzetnika čije je poslovanje pogođeno pandemijom Covida-19.
“Sredstva iz izvora HBOR-a, uz subvenciju kamate koju je osigurala država, plasirat će se uz kamatnu stopu već od nula posto, ovisno o propisima o dodjeli državne potpore. Na ovaj ćemo način utjecati na dostupnost kredita na tržištu, ali i na njihovu cijenu”, kažu u HBOR-u. Kako pojašnjavaju, odobrenjem sredstava za likvidnost putem okvirnih kredita bankama osigurava se dodatna razina likvidnosti na tržištu, a putem mreže poslovnica banaka omogućit će se veća dostupnost ovih kredita u svim dijelovima zemlje.
Također, krediti se odobravaju po postojećem programu kreditiranja Obrtna sredstva, a za njih su uvedene nove pogodnosti. Odobravaju se na rok do tri godine tako da se 50 posto iznosa iz izvora HBOR-a odobrava po kamatnoj stopi od nula posto u prvoj godini otplate kredita, a dva posto u drugoj i trećoj godini uz mogućnost da ova kamatna stopa i u sljedećim godinama također bude umanjena (visina kamatne stope ovisi o propisima o dodjeli državnih potpora). Poduzetnici se sa zahtjevom za ova sredstva trebaju obratiti jednoj od dvanaest banaka s kojima HBOR ima dogovorenu suradnju na ovom programu. Kao instrument osiguranja za odobrenje ovih kredita izvoznici (uključujući i turistički sektor) može se koristiti portfeljno osiguranje kredita HBOR-a.
Poduzetnicima u turističkom sektoru, pak, omogućeno je beskamatno kreditiranje zahvaljujući subvenciji kamatne stope Ministarstva turizma. Krediti se odobravaju na rok do pet godina uz mogućnost počeka do jedne godine. Kamatna stopa može iznositi nula posto za razdoblje otplate do tri godine, a u četvrtoj i petoj godini otplate kamatna stopa može iznositi 1,5 posto (kamatna stopa ovisi o propisima o državnim potporama). Budući da se radi o poduzetnicima koji u velikom broju slučajeva nemaju dovoljno osiguranja u vidu nekretnina i pokretnina, omogućeno je odobrenje kredita uz police osiguranja HBOR-a ili jamstva HAMAG-BICRO-a.
- Osim samih kreditnih sredstava, bilo je izuzetno bitno omogućiti i jednostavnije i brže odobrenje kredita s manjim zahtjevima za klasične instrumente osiguranja te je HBOR razvio i novu shemu portfeljnog osiguranja. Izravni korisnici portfeljnog osiguranja su banke i HBOR, kao kreditor, koji izvoznicima odobravaju nove kredite za likvidnost, navode u HBOR-u i ističu kako su s nekoliko banaka već zaključili sporazum o provođenju ovog načina osiguranja. HBOR-ovo portfeljno osiguranje, kao jamstvo do 50 posto iznosa kredita odobrenog izvoznicima, mogu koristiti poduzetnici iz svih gospodarskih sektora, uključujući i turistički, koji su ostvarili najmanje 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj godini. Izmjenom Uredbe o osiguranju izvoza, koja bi trebala stupiti na snagu početkom svibnja, ova mjera bit će proširena i na posredne izvoznike, odnosno dobavljače izvoznika ili poduzetnike koji su u poslovnim prihodima prethodne godine ostvarili minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima.
Za nove kredite za likvidnost i novu shemu portfeljnog osiguranja bilo je potrebno zatražiti suglasnost Europske komisije, radi bitno povoljnijih uvjeta za dodjelu potpora poduzetnicima u odnosu na standardne, uključujući beskamatne kredite, te značajno povoljnijih premija u odnosu na tržišne (za pojedine skupine poduzetnika premije su gotovo i pet puta niže). Početkom travnja Europska komisija potvrdila je HBOR-ove programe za nove kredite za likvidnost kreditnog potencijala oko 7,5 milijardi kuna (milijardu eura) te za portfeljno osiguranje kredita za likvidnost kreditnog potencijala oko 6 milijardi kuna (790 milijuna eura), odnosno ukupno 13,5 milijardi kuna.
Hrvatskim poduzetnicima i javnom sektoru, dodaju u HBOR-u, sada su, a i u budućem razdoblju, na raspolaganju HBOR-ova povoljna sredstava za financiranje investicija, ali i postojeći programi za kreditiranje obrtnih sredstava. Kamatne stope po ovim programima za veliki broj poduzetnika su dva posto ili niže. U ovoj državnoj razvojnoj banci dodaju kako aktivno razvijaju i druge mjere koje se odnose na nove garantne sheme i kreditiranje pandemijom pogođenih sektora kako bi se ublažio negativan šok, spriječio lanac nelikvidnosti i pada poslovnih aktivnosti, a time i gubitak radnih mjesta.