U samo 48 sati kampanje tvrtka Mate Rimca prikupila gotovo milijun eura

Tvrtka poduzetnika Mate Rimca, Greyp Bikes, jučer je do kraja dana prikupila gotovo milijun eura (7,4 milijuna kuna) od zainteresiranih investitora preko javne ponude digitalnog tokena koju su lansirali u ponedjeljak. Očekivali su dobre rezultate, rekao nam je Filip Nendl, projektni menadžer u Greypu, ali nisu se nadali da će u prvih 48 sata od pokretanja kampanje, koja je novitet u Hrvatskoj, ali i u svijetu, već imati 2000 ulagača, od kojih je polovica iz Hrvatske.

Od domaćih poduzetnika, kako doznajemo, u Greyp su uložili Nikola Škorić, vlasnik i osnivač domaće kriptoburze Electrocoin, i Luka Sučić, bivši direktor HUB385 i direktor u investicijskoj tvrtki Aeternity Ventures. Pitali smo ih koji su njihovi motivi i što ih je točno privuklo ulaganju u Greyp.

Nešto novo

- Greyp mi se sviđa kao kompanija i biznis jer pokušavaju napraviti nešto sasvim novo u domaćem okruženju. Uz to, stabilna su tvrtka s ozbiljnim prihodima koja je odlučila tokenizirati dio svojih dionica. Jako zanimljivo. Ovo je ustvari vrlo slično crowdfundingu koji postoji već neko vrijeme, a privukla me primarno inovativnost u prikupljanju kapitala direktno od investitora bez posrednika, brokera i slično - rekao nam je Sučić, inače prekaljeni investitor, dodajući da mu je to ulaganje više kao edukacija i da ga ne zanima kratkotrajni “flip”, već želi biti mali dio te priče.

Nikola Škorić kaže da ga je privukao tehnološki aspekt priče jer je i sam u toj branši. Škorić je, naime, prvi u Hrvatskoj, tamo 2014., osnovao mjenjačnicu bitcoina.

- S obzirom na to da se u Hrvatskoj u načinu ulaganja ništa nije promijenilo zadnjih dvadeset godina, izuzev Funderbeama, vjerujem da Rimac radi jedan značajan tehnološki preokret, a samim tim pokazuje i da domaće tvrtke mogu pratiti svjetske trendove - odgovorio nam je Škorić.

- Nisam neki veliki ulagač niti se time privatno bavim. Jednom sam samo uložio u dvije dionice na Zagrebačkoj burzi i mogu reći da je je ovaj princip ulaganja puno jednostavniji i lakši - navodi.

Veliki interes krije se u činjenici da novim investicijskim modelom, tzv. crowdinvestingom, dioničar u Rimčevoj tvrtki za proizvodnju električnih bicikala, u kojoj udio drži i Porsche (11 posto), može postati bilo tko i to za minimalni iznos ulaganja od 100 eura. Ulaganje se vodi preko njemačke platforme za izdavanje tokena Neufund koja koristi taj novi model (Equity Token Offering - ETO), odnosno, udjele u određenoj tvrtki prodaje preko blockchain tehnologije. Budući da je berlinska platforma nedavno dobila odobrenje za rad od nadležnih regulatornih agencija u Lihtenštajnu i Njemačkoj, čime su postali prva zakonski regulirana blockchain platforma koja omogućuje investicije “običnom puku”, Rimčeva tvrtka prva je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, preko njih pokrenula kampanju javne ponude tokena.

Ulagači na platformi, objašnjava Nendl, ne moraju biti akreditirani niti imati brokera da bi ulagali, nego samo ostaviti svoje podatke. Nakon identifikacije, ulagač se predbilježi za kupnju tokena, nakon čega ostvaruje pravo na sudjelovanje u privatnoj prodaji koja traje 14 dana i u kojoj svi predbilježeni ulagači ostvaruju popust od 10 posto. Javna prodaja tokena kreće tek ako u ovoj prvoj fazi pretprodaje greypovci ne prikupe pet milijuna eura, što je maksimalni iznos investicija koji su zacrtali. Čini to oko 10 posto tvrtke trenutačno procijenjene na vrijednost od 45 milijuna eura, odnosno na raspolaganju ulagačima je 30 dionica po cijeni od 161.870 eura. Za minimalni ulog od 100 eura ulagač će dobiti oko 16 tokena jer je vrijednost jednog tokena 0,16187 eura, a milijun tokena predstavlja jednu dionicu.

Trgovanje

Iako token predstavlja udio u Rimčevoj tvrtki, a ulagač na temelju njega ostvaruje glasačko pravo i isplatu dividende, za razliku od dionica kojima se trguje na klasičnoj burzi, Rimčevim tokenom na Neufundu neće se moći trgovati. Platforma je ovlaštena samo za tokenizaciju, ali ne i za trgovanje. Štoviše, burza za trgovanje tokenima još ne postoji, nigdje na svijetu, zbog vrlo strogih regulatornih zahtjeva, ali i skepse središnjeg financijskog sustava prema blockchain tehnologiji i kriptovalutama. Kako kaže Nendl, vlasnici Rimčeva tokena moći će trgovati jedino među sobom, zasad barem, ali i to je bolja opcija od klasične burze.

- Cilj nam je demokratizirati proces ulaganja. Klasično listanje na burzi je skupo, mukotrpno i uključuje puno odvjetnika - objasnio nam je Nendl razloge njihova drukčijeg pristupa u prikupljanju investicija. Zašto su baš izabrali njemačku platformu Neufund umjesto domaće platforme Funderbeama, koji vodi Zagrebačka burza, Nendl kaže da su razgovarali sa svima, ali Neufund je djelovao “najspremnije”.

- Oni su i sami prošli cijeli taj proces tokenizacije i znaju što rade. Osim toga, stvar je i u tokenu. Neufund će za nas kreirati token koji će se bazirati na standardnom tipu koda ERC20. To znači da, u slučaju da Neufund propadne, ti tokeni ostaju zapisani kao kod i u blockchainu će zauvijek ostati zabilježeno da oni predstavljaju udio u tvrtki, objašnjava Greypov menadžer.
Tokenizacija, prema riječima Nendla, nova je budućnost blockchaina. Iako se u ovom slučaju primjenjuje na udjele u kompaniji, zapravo se može iskoristiti za bilo što. Primjerice, ako neki stan u najmu ima deset vlasnika, tokenizacijom je moguće stan raspodjeliti na vlasničke udjele tako da svakom suvlasniku automatski stiže najamnina sukladna njegovom vlasničkom udjelu. Ista će stvar biti i s Greypom. Ulagači u Greyp, razmjerno svojem udjelu, odnosno broju tokena, moći će odlučivati u upravljanju tvrtkom te sudjelovati u dobiti, što će se sve odvijati preko Neufund platforme. U pogledu isplate dividende, koja će se isplaćivati u kriptovaluti Ether, najčešća je kritika upućena Greypu ta da još uvijek ne zarađuju. Točnije, lani im se prihod smanjio s 3,6 na 3,2 milijuna kuna dok se gubitak tvrtke povećao s 2,7 na 7,7 milijuna kuna. Nendl kaže da je to uobičajeni proces za svaku tehnološku kompaniju te da njihova ambicija nije samo u proizvodnji električnih bicikala, već u razvoju tehnologije i softvera. Bicikli su, osim izvora prihoda, također i platforma za razvoj tehnologije i izvrsni marketinški alat za tu tehnologiju, zaključio je.