Prisutnost stranih vlasnika u kompanijama u Europskoj uniji vrlo je značajna, a njihov broj posljednjih deset godina kontinuirano raste te kontroliraju oko tri posto kompanija i 35 posto imovine, a zapošljavaju 16 milijuna radnika u EU, stoji u izvještaju koji je jučer objavila Europska komisija.
On se temelji na novostvorenoj bazi koja podatke povlači iz samih kompanija, a izrađen je dok se očekuje nova europska uredba o screeningu izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji. Cilj je, kažu u Bruxellesu, da ta uredba bude izglasana do izbora za Europski parlament u svibnju. Njome se omogućava sustavno praćenje stranih ulaganja u strateškim sektorima i imovini na području EU, od energetike preko prometa, do tehnologije, a koja bi mogla biti zabrinjavajuća s aspekta sigurnosti, javnog reda i nadzora nad važnom imovinom.
Pojačana aktivnost
Glavni nalazi su sljedeći: na tradicionalne ulagače iz razvijenih gospodarstava (SAD, Kanada, Švicarska, Australija i Japan) otpada više od 80 posto imovine u stranom vlasništvu, ali posljednjih su se godina na terenu pojavile pridošlice iz Kine, Hong Konga i Macaa te offshore financijskih središta. Pritom su te pridošlice koncentrirane u nekoliko sektora - IT-ju, automobilskoj i aeronautičkoj industriji.
Dok je pojačana akvizicijska aktivnost kineskih kompanija u Europi već poznat trend, ovaj izvještaj donosi precizne brojke. Kina, Hong Kong i Macao su 2007. godine držali većinsko vlasništvo otprilike u 5000 europskih kompanija, a u deset godina taj se broj popeo na više od 28.000. Samo u 2017. godini kineski su ulagači u EU odradili 114 akvizicija ili spajanja. Ulagači iz Indije u istom su razdoblju također značajno povećali broj tvrtki koje kontroliraju sa 2000 na 12.000, a ruski sa 1600 na 12.000.
Izvještaj donosi i novost: ispostavilo se da offshore investitori već drže oko 11 posto stranih kompanija u EU te imaju i značajan udjel u imovini u stranom vlasništvu. Kumulativni podaci o financijskim priljevima u offshore centre u 2016. pokazuju sljedeće: oko 87 posto kapitala je iz SAD-a i Kanade (38,6 posto), EU (26,1 posto) i Kine (22,2 posto), a 7 posto iz Južne i Srednje Amerike. Najveći offshore centri su Bermuda, Karibi, Kajmanski Otoci, Aruba i Bahami.
Pokazuje se također da su, u odnosu na industrijske kompanije, koje su tradicionalni tip investitora, u preuzimanju sve aktivnije kompanije u državnom vlasništvu, kao i investicijski te rizični fondovi i ulagači pojedinci, uglavnom s putovnicama Švicarske, SAD-a, Rusije, Norveške i Kine.
“Srce gospodarstva”
Preuzimanja iza kojih stoje državne kompanije još čine manjinu, ali broj im rapidno raste posljednjih godina, stoji u izvještaju EK. Među njima se ističu one iz Rusije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje su samo u 2017. provele 18 akvizicija. Što se tiče fondova, oni su u istoj godini obavili 194 preuzimanja.
Gledano sektorski, udjel stranih vlasnika vrlo je velik u onome što se opisuje kao “srce gospodarstva” - rafinerije nafte (67 posto), farmaceutika (56 posto), elektronika i optički proizvodi (54 posto), osiguranja (45 posto) i elektronička oprema (39 posto).
Noviji trend pokazuje da su se strani ulagači usmjerili na nekoliko sektora - informatičke usluge, izdavačku djelatnost, trgovinu na veliko, proizvodnju računala, elektronike i optičkih proizvoda, računalno programiranje i konzultantske usluge te proizvodnju strojeva i opreme - na koje je u 2017. otpalo 610 spajanja i akvizicija od 2790 ukupno u kojima su sudjelovali strani investitori. U sektoru znanstvenog istraživanja i razvoja te je godine bilo ukupno 85 “dealova”, a u 35 od njih sudjelovale su kompanije sa sjedištem izvan EU, što predstavlja vrlo visok udjel, komentirali su autori izvještaja.