Prvo hrvatsko izdanje Ariane’s Cupa, najveće svjetske poslovne regate Europske svemirske industrije, čeka nas u listopadu. Gotovo tisuću zaposlenika i predstavnika europskih svemirskih kompanija poput Airbusa, Daimlera i Inmarsata tri će dana, od 6. do 9. listopada, sa 120 brodova ploviti Jadranom i u opuštenoj, ali sportskoj atmosferi razmjenjivati poslovne ideje, kaže Tomislav Gavazzi, direktor Business Sailing Experience Agency (BSEA), tvrtke organizatora.
Prema njegovim riječima, tradicionalna poslovna regata, koja će na Jadranu ostvariti svoje 39. izdanje, prilika je za europske “svemirce” da upoznaju našu obalu, ali je i prilika za domaće stručnjake i znanstvenike da sklope neka vrijedna poznanstva u neformalnom okruženju.
Potencijal
Naime, uz zaposlenike svemirske industrije iz zemalja poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Velike Britanije na Ariane’s Cupu i hrvatski znanstvenici imat će svoje predstavnike. Domaća udruga Adriatic Aerospace Association, uz pomoć Jutarnjeg lista i portala Novac.hr, okupila je šestoricu znanstvenika i poduzetnika koji će predstavljati hrvatske boje, ali i hrvatsku pamet. Znanstvenici su iz područja kojima se smrtnici teško mogu približiti - astronautike, astrofizike, mikrovalnih tehnologija, molekulske fizike i umjetne inteligencije. Nekolicina naših predstavnika, poput Slobodana Bosanca, Hrvoja Zorca, Bojana Jerbića i Mila Ivande, direktno je uključena i u najambiciozniji hrvatski svemirski projekt Perun, prvi hrvatski cube satelit koji bi trebao biti lansiran u orbitu iduće godine.
Prešutnog vođu hrvatskog tima Slobodana Bosanca ne treba posebno predstavljati - astrofizičar, bivši predsjednik Hrvatskog astronomskog društva i jedan od osnivača Adriatic Aerospace Associationa, udruge koja je idejni pokretač projekta Perun, a inače se bavi poticanjem istraživanja i razvoja domaćeg svemirskog sektora.
- Hrvatska ima potencijala krenuti u svemirsku tehnologiju i istraživanje, ali bitno je okupiti sve pojedince, ustanove i tvrtke koje imaju znanje i u tome vide svoj razvoj. Važno je i obrazovanje jer su generacije koje dolaze budući nositelji svemirskog programa, a osnivanje Adriatic Aerospace Associationa potaknuto je upravo tom vizijom - rekao je Bosanac.
Suradnja
Uz Bosanca, hrvatske će boje predstavljati još petorica znanstvenika i inženjera. Hrvoje Zorc voditelj je projekta Perun i znanstvenik koji je do umirovljenja bio predstojnik Zavoda za laserska i atomska istraživanja Instituta Ruđer Bošković, a sada je glasni zagovornik suradnje akademske zajednice i gospodarstva.
- Odličan hrvatski tim radi na realizaciji projekta Perun. No, sustav bi puno bolje funkcionirao kada bi se s akademskom zajednicom udružila i financijski snažna poduzeća, po principu otvorenih inovacija. Možda se kroz projekt ukaže i prilika za patentiranje određenih rješenja - istaknuo je Zorc, osvrćući se na prvi ambiciozniji hrvatski svemirski projekt.
Robotika
Njegov suradnik na projektu Mile Ivanda, također znanstvenik iz Instituta Ruđer Bošković, voditelj je Laboratorija za molekulsku fiziku i sintezu novih materijala, a ima više od 250 znanstvenih radova na tom području. Kao sudionik projekta Perun radi na razvoju novih materijala koji bi se koristili u svemirskoj tehnologiji. Umjetnom inteligencijom u robotici, pak, bavi se Bojan Jerbić, profesor sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Uz medicinsku robotiku bavi se i interakcijom robota i ljudi te modelima robotske svijesti, a na projektu Perun radi na navigaciji i održavanju putanje.
Kad kažemo svemir, prvo pomislimo na rakete, a za to je zadužen Bogomir Hren, hrvatski strojar koji se bavi raketnim pogonom za Hrvatsku vojsku (HV). Jedan je od malobrojnih hrvatskih stručnjaka na području raketne tehnike, a njegova Agencija za tehničko-tehnološka ispitivanja i razvoj (ATIR) jedina je u Hrvatskoj opremljena za razvoj raketnih motora. Raspolaže ispitnim laboratorijem, proizvodnim pogonom i skladištem eksplozivnih tvari. Naposljetku, “ekspediciji” će se priključiti i Tomislav Grubeša, inženjer je i suosnivač tvrtke Geolux. Stručnjak je u području mikrovalnih tehnologija, a radari i senzori koje proizvodi njegova tvrtka koriste se od Kine do Izraela.
Neformalno za najbolje projekte
Na pitanje koja su očekivanja od Ariane’s Cupa za hrvatske znanstvenike i tehnologe, kao i budućnost hrvatskog svemirskog sektora, Slobodan Bosanac kratko je odgovorio: “Prezentirati naše vizije”. Prema njegovim riječima, službene konferencije vrte se isključivo oko odnosa kupi - prodaj, ali neformalno okruženje, poput jedrenja na Ariane’s Cupu, moglo bi donijeti slobodu koja je preduvjet svake suradnje.
- Na službenim konferencijama prvo je pitanje što nudiš, ali na ovakvim opuštenijim konferencijama ljudi iskreno žele čuti drugu stranu, vidjeti što radi i kako. Prezentirat ćemo naše planove i vidjeti mogu li nam drugi znanstvenici i tehnolozi nekako u tome pomoći ili možda se možemo mi nekako uklopiti u njihove projekte - zaključio je Bosanac i dodao da se najbolji i najplodniji projekti uvijek razviju u neformalnim uvjetima.