Da roboti u zadnjih nekoliko godina sve više zamjenjuju ljudski rad nije ništa novo. Iako su oni vjerojatno ekonomski isplativiji od čovjeka, njihova popularnost za sobom ipak vuče i neke negativne trendove.
Prema predviđanjima, u idućih 10 godina roboti bi mogli preuzeti čak 20 milijuna radnih mjesta što bi značilo da će gotovo 8.5 posto globalne proizvodnje postati automatizirano, navodi izvješće Oxford Economicsa.
U ovom trenutku, svaki robot koji je postavljen u proizvodnom procesu u prosjeku mijenja rad 1,6 zaposlenika. Zbog velikog tehnološkog napretka koji nas je zahvatio u posljednjih 20-ak godina, roboti su postali isplativiji od ljudske radne snage, te je njihova upotreba postala sve učestalija. Samo u periodu od 2011. do 2016. godine cijena rada robota pala za 11 posto, piše CNN.
Najveći porast uvođenja novih tehnologija u proizvodnju bilježi automobilska industrija. Prema zadnjim podacima iz 2016. godine u ovom gospodarskom sektoru oni obavljaju čak 43 posto rada.
Najveću profitabilnost u robotici svakako vidi Kina koja trenutno drži peto mjesto na svjetskoj listi po uvođenju novih tehnologija u proizvodnju. Upravo iz ove zemlje dolazi svaki treći robot na svijetu.
Prema Oxfordovom istraživanju, do 2030. godine u toj bi zemlji trebalo raditi gotovo 14 milijuna robota.
S druge pak strane, ukoliko bi do iste te godine došlo do porasta robotizacije za 30 posto u odnosu na današnje stanje, globalni BDP mogao bi porasti za 4,9 bilijuna dolara što je više od cijelog godišnjeg BDP-a najveće europske gospodarske sile, Njemačke.
No, unatoč velikom gospodarskom rastu i ekonomskim benefitima koje bi donio razvoj ovakve vrste tehnologije, stručnjaci s Oxforda upozoravaju na jačanje nejednakosti svjetskog bogatstva.
Naime, prema njihovim podacima, ovdje nije riječ samo o stvaranju velikih razlika između država, nego i ogromnoj disperziji unutar samo jedne zemlje. Tako bi od automatizacije profitirale urbane sredine zbog većeg postotka visokoobrazovanog stanovništva, dok bi ruralna područja postala još siromašnija.