Robotizacija svijeta

Prijetnja ili sigurnost: Do 2030. roboti bi mogli preuzeti 20 milijuna radnih mjesta

U ovom trenutku, svaki robot koji je postavljen u proizvodnom procesu u prosjeku mijenja rad 1,6 zaposlenika
Ilustracija
 Marko Todorov / CROPIX

Da roboti u zadnjih nekoliko godina sve više zamjenjuju ljudski rad nije ništa novo. Iako su oni vjerojatno ekonomski isplativiji od čovjeka, njihova popularnost za sobom ipak vuče i neke negativne trendove.

Prema predviđanjima, u idućih 10 godina roboti bi mogli preuzeti čak 20 milijuna radnih mjesta što bi značilo da će gotovo 8.5 posto globalne proizvodnje postati automatizirano, navodi izvješće Oxford Economicsa.

U ovom trenutku, svaki robot koji je postavljen u proizvodnom procesu u prosjeku mijenja rad 1,6 zaposlenika. Zbog velikog tehnološkog napretka koji nas je zahvatio u posljednjih 20-ak godina, roboti su postali isplativiji od ljudske radne snage, te je njihova upotreba postala sve učestalija. Samo u periodu od 2011. do 2016. godine cijena rada robota pala za 11 posto, piše CNN.

Najveći porast uvođenja novih tehnologija u proizvodnju bilježi automobilska industrija. Prema zadnjim podacima iz 2016. godine u ovom gospodarskom sektoru oni obavljaju čak 43 posto rada.

Najveću profitabilnost u robotici svakako vidi Kina koja trenutno drži peto mjesto na svjetskoj listi po uvođenju novih tehnologija u proizvodnju. Upravo iz ove zemlje dolazi svaki treći robot na svijetu.

Prema Oxfordovom istraživanju, do 2030. godine u toj bi zemlji trebalo raditi gotovo 14 milijuna robota.

S druge pak strane, ukoliko bi do iste te godine došlo do porasta robotizacije za 30 posto u odnosu na današnje stanje, globalni BDP mogao bi porasti za 4,9 bilijuna dolara što je više od cijelog godišnjeg BDP-a najveće europske gospodarske sile, Njemačke.

No, unatoč velikom gospodarskom rastu i ekonomskim benefitima koje bi donio razvoj ovakve vrste tehnologije, stručnjaci s Oxforda upozoravaju na jačanje nejednakosti svjetskog bogatstva.

Naime, prema njihovim podacima, ovdje nije riječ samo o stvaranju velikih razlika između država, nego i ogromnoj disperziji unutar samo jedne zemlje. Tako bi od automatizacije profitirale urbane sredine zbog većeg postotka visokoobrazovanog stanovništva, dok bi ruralna područja postala još siromašnija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 17:17