Broj pozitivnih primjera iz prakse u korištenju fondova Europske unije za razvoj novih tehnologija, inovacija i učenje novih vještina u Hrvatskoj uistinu je velik, a inicijative i ideje se stvaraju gotovo svakog dana. Kroz realizaciju projekata sve je vidljiviji dugoročni cilj Europske unije koji podrazumijeva: razvoj malog i srednjeg poduzetništva, jedinstvenog tržišta i digitalne ekonomije.
Većina projekata ostvarenih u Hrvatskoj dio su operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF). Upravo su prioritetna područja programa: istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poslovna konkurentnost, energetika, klimatske promjerne, zaštita okoliša, obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje i socijalna uključenost.
Prema trenutnim podacima, u 2019. godini je ugovoreno 490 novih EU projekata, korisnicima je kroz 82 natječaja stavljeno na raspolaganje oko 10,1 milijarda kuna iz europskih fondova od čega se oko 1,4 milijardi odnosi na korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije.
Razvoj vještina i obrazovanje
Europska komisija procijenila je da će u Europskoj uniji do 2020. godine nedostajati 900.000 IT stručnjaka te je s ciljem zadovoljenja potreba tržišta pokrenula inicijativu za privlačenje nezaposlenih u IT obrazovanja, Veliku koaliciju za radna mjesta u digitalnom sektoru. Također, hrvatska je Vlada uvrstila digitalnu industriju među strateške djelatnosti, no ipak broj osposobljenih IT stručnjaka i dalje ne zadovoljava potrebe tržišta što dovodi do smanjenja gospodarske aktivnosti postojećih poslovnih subjekata u IT sektoru.
Zbog tih razloga u Hrvatskoj se koriste EU fondovi kako bi se kroz udruge, tvrtke, start-upove i obrazovne institute potaknuo razvoj vještina i poduzetništva u novim tehnologijama, a broj primjera je velik.
Institut za razvoj i inovativnost mladih kroz pokret Croatian makers uspješno se natječe za nacionalne i europske razvojne fondove kako bi uveo STEM aktivnosti u obrazovno-odgojne ustanove i lokalne zajednice te je s dosegom od preko 100.000 djece najveći takav izvankurikularni pokret u Hrvatskoj. Neki od trenutnih projekata, koji su sufinancirani od tijela Europske unije, su projekt STEM revolucije u zajednici, projekt individualiziranog rada s darovitim učenicima u STEM područjima, unaprjeđenje informatičke pismenosti učenika osnovnih škola itd.
Projekt riječkog znanstvenog tehnologijskog parka Step RI , Bootcamp IT, koji je stopostotno sufinanciran od strane Europske unije, razvija program brzog osposobljavanja za Junior Developere temeljen na potrebama IT poslodavaca u Primorsko-goranskoj županiji nakon čega nudi mogućnost zaposlenja. Iz Centra tehničke kulture Rijeka (CTK), organizacije koja je odgovorna za provođenje projekta, ističu da je ta 'edukacija prepoznata “među nezaposlenima kao mogućnost za promjenom zanimanja i velik je interes za njom, kao i među poslodavcima koji su se aktivno uključili u evaluaciju programa”.
CTK Rijeka već ima dugogodišnje iskustvo u provedbi projekata s ciljem obrazovanja, a projekt Generation 0101, financiran iz programa Erasmus+, bio je primjer dobre prakse koji je prepoznala i
Europska komisija. U projekt je bilo uključeno preko 300 mladih osoba iz šest europskih zemalja koji su jačali svoja digitalna znanja iz programiranja, multimedijske produkcije i općenito korištenja računala, a zaključno su sudionici potaknuti na primjenu novostečenih znanja.
Osim neformalnog obrazovanja, mnoge od škola u Hrvatskoj kroz EU fondove potiču dodatne projekte u razvoju STEM kompetencija, a tu valja napomenuti projekt E-škole čiji je cilj opremiti 150 škola (100 osnovnih i 50 srednjih škola), najmodernijom tehnologijom, a nastavno i nenastavno osoblje educirati za optimalno korištenje dostupne tehnologije i digitalnih sadržaja.
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Osim uspješnih primjera iz obrazovnog područja, postoje i projekti koji se bave poticanjem razvoja novih tehnoloških poduzeća, ali i onih već postojećih.
Zagrebački HUB385, dom developerima, kreativcima, inovatorima, trenutno iskorištava projekt vrijedna milijun kuna od kojih gotovo polovicu financira EU, čiji je cilj poticanje razvoja poduzetništva na području Grada Zagreba kako bi osigurali učinkovitu pomoć s ciljem učvršćivanja položaja malog i srednjeg poduzetništva na tržištu.
Varaždinski Tehnološki park tržištu nudi usluge s ciljem uspostave inkubacijskog centra za inovativna tehnološka start-up poduzeća te uspostavu mehanizma za unaprjeđenje tehnološki inovativnih poduzeća. Dio su programa Interreg Danube Transnational koji potiče žene poduzetnice u dunavskoj regiji te Europske poduzetničke mreže koja pruža potporu i savjet gospodarstvenicima diljem Europe i pomaže im maksimalno iskoristiti mogućnosti Europske Unije i jedinstvenog europskog tržišta.
Tvrtka Inkubator Bios potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području grada Osijeka i kontinuirano kreira i provodi projekte financirane sredstvima EU. Iz tvrtke navode da su neki od najvažniji primjera 'Inkubator 21. stoljeća' - sa svrhom uspostave cjelovitog sustava poduzetničke podrške koji uključuje osiguranje prostora za poduzetnike, poslovno savjetovanje, informiranje i edukaciju poduzetnika; projekt EU sufinancira s 5 milijuna kuna kojim će opremiti hardverski laboratorij 3D printerima, 3D skenerima, modernim CNC strojevi,a i dr.
- Projekata je još mnogo, a uz sve što sami provodimo trenutno smo i partneri na projektima "Izgradnja Poduzetničkog inkubatora Otok", "Izgradnja i opremanje Tehno parka Garešnica", "Razvoj i uspostava poslovne infrastrukture Poduzetničkog inkubatora Biograd na Moru" (...), dva prekogranična projekta sa Srbijom čije potpisivanje ugovora očekujemo u najskorije vrijeme, a nedavno smo prijavljeni i kao partnerska institucija na prekograničnom projektu s Mađarskom – ističu iz tvrtke Inkubator Bios.
Ova nekolicina primjera iz Hrvatske samo je dio bogatog spektra pozitivnih praksi koje dokazuju koliko Europska unija, koja se možda uvijek čini daleko, djeluje na razini malog čovjeka što mnogo puta prolazi neprimjetno. Ulaganja će biti još veća u budućnosti jer Europska unija kroz strukturne fondove želi pomoći svima koji imaju ideje za unaprjeđenje budućnosti europske zajednice koja teži održivom razvoju kroz korištenje modernih tehnologija i digitalnih vještina koje će u konačnici pridonijeti suzbijanju nejednakosti, podjelama na tržištu rada i gospodarskom prosperitetu.