Balon bitcoina ispuhao se za 70%: aktivnih korisnika ima samo 5,8 mil., a cijena još pada

Ljudi su dobili informaciju da će se graditi Las Vegas, grad u pustinji, i svi su pohitali ne bi li kupili zemlju. Kad su stigli, netko je razočarano rekao: “Čekaj, pa ovdje nema ničeg osim pustinje”. Naravno, pa još se ništa nije ni izgradilo - opisao je slikovito Hrvoje Prpić, poslovni anđeo i domaći kriptoentuzijast, pomamu i otrežnjenje koje je pratilo najpoznatiju svjetsku kriptovalutu bitcoin.

Nema sumnje, kriptosvijet se i danas oporavlja od velike depresije. Brzopleti investitori, zavedeni pričom o brzoj zaradi, gubili su čitave ušteđevine kada je početkom godine vrijednost jednog bitcoina s gotovo 20 tisuća dolara pala na tek trećinu te vrijednosti. Nisu skakali s krovova zgrada, koliko je poznato, ali i virtualno samoubojstvo je dovoljno. Brisanje digitalnih novčanika, Facebook profila, Twitter računa.

Matematički dokaz

Takvom se kolopletu nije nadao ni Satoshi Nakamoto, legendarni tvorac bitcoina, koji je prije gotovo 10 godina svijetu obećao revoluciju. Čovjek ili grupa ljudi o čijem se identitetu i danas nagađa objavio je “manifest”, prvi nacrt bitcoina, elektroničkog plaćanja na temelju matematičkih dokaza, 31. listopada 2008. godine na nekom opskurnom kriptografskom forumu. Nekoliko mjeseci poslije prvu transakciju od 10 BTC (danas oko 65 tisuća dolara) uputio je izvjesnom Halu Finneyju, američkom računalnom programeru za kojeg neki još i danas smatraju da se upravo on skriva iza pseudonima Nakamoto. Drugi će, pak, reći da iza bitcoina zajednički stoje tehnološke korporacije Samsung, Toshiba, Nakamichi i Motorola (uzmu li se njihova prva slova dobije se Sa-Toshi Naka-moto).

Kako bilo, kamen mudraca modernih alkemičara, “digitalno zlato” koje se “rudari” računanjem kompliciranih matematičkih jednadžbi je stvoreno. Revolucija je, pak, izostala. Je li trend prošao? Je li kripto mrtav? Nimalo, reći će Prpić. Iako je poslovično kratak interes mainstream publike za kriptovalutama već dobrano ishlapio, neki od aktivnih korisnika kriptovaluta kojih, prema zadnjem istraživanju Sveučilišta Cambridge danas u svijetu ima najviše 5,8 milijuna, i dalje rade na novim inovacijama, na novoj tehnologiji, kaže Prpić. Posebice blockchainu, decentraliziranom lancu podataka koji kronološki bilježi sve transakcije, a za koji se već sada tvrdi da bi mogao donijeti tehnološki obrat kakav se ne pamti još od pokretanja interneta 90-ih. No ta su obećanja vrlog novog svijeta slaba utjeha za trenutačne virtualne gubitaše. A gubici će tek doći, misli Prpić. Prema njegovu predviđanju, do kraja godine bitcoin bi mogao pasti i na 3500 dolara. Međutim, ne treba očajavati. Gledajući dugoročno, kao i bilo koju drugu dionicu, bitcoin je zapravo u konstantnom rastu.

Mnogo prije kripto-mešetarenja, originalna ideja bitcoina bila je nešto sasvim drugo. Filozofska, čak, rekao bi naš sugovornik Luka Klancir, osnivač Hrvatskog Bitcoin Portala i član upravnog odbora Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK).

Šifrirana poruka

Da je razvoj bitcoina ponukan anti-establišment raspoloženjem nemoguće je sporiti, misli. U prilog tome govori ne samo činjenica da se vrijeme njegove pojave podudara s početkom velike recesije našeg doba i rastućeg nepovjerenja u centralne financijske institucije, već je tu i šifrirana poruka koju je Nakamoto sakrio u prvi blok blockchaina. Riječ je o izvatku iz londonskih novina The Times, iz siječnja 2009. godine. “Kancelar na rubu drugog spašavanja banaka”, novinski natpis dobiva se dekodiranjem šifre. Aludira Nakamoto tu na plan sad već bivšeg britanskog kancelara Alistaira Darlinga koji je 2008. godine posrnule banke spasio financijskom injekcijom javnog novca od gotovo 850 milijardi dolara.

Izbjeći, dakle, korumpirane centralne financijske autoritete i moć upravljanja vlastitim novcem staviti u ruke malog čovjeka romantična je ideja od koje je sve krenulo. Reći da su kriptovalute konačno ostvarenje libertarijanske utopije ili tehno-anarhizma ne bi bilo pogrešno, ali činjenica je da većina ljudi za to ne mari. Zanima ih jedino neposredna korist koju mogu ostvariti.

- Za bitcoin sam prvi put čuo kada sam 2013. godine bio na studentskoj razmjeni u Austriji. Bilo je to netom prije nego što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Majka mi je trebala poslati neki novac, ne sjećam se više, možda 100 eura. U to vrijeme ta je transakcija preko banaka bila vrlo spora i uzimale su se velike naknade - prisjeća se Klancir trenutka kada je guglajući bolja i brža rješenja za slanje novca nabasao na bitcoin. Dakako, priznaje, njegova majka nije odmah sve kune pretvorila u bitcoin. Možda je trebala.

Ipak, ilustracija je to čovjekove potrebe da uvijek traži jednostavnija i bolja rješenja za svakodnevne probleme. Bitcoin predstavlja upravo to. Računalo, internet i digitalni novčanik. To je sve što treba. Ne postoji jedan server ili jedan trezor s bitcoinima. Nitko te neće tražiti ime ili potvrdu, nema redova i šaltera, a transakciju će izvršiti sama zajednica korisnika sa svojeg računala, čuveni rudari, ako ih se stimulira naknadom koja može biti tek djelić bitcoina. Ne iznenađuje stoga da je i rudarenje ubrzo postalo pravi biznis. Početkom godine zabilježena je i nestašica grafičkih kartica koje se koriste za rudarenje. Nanjušivši potražnju, AMD, možda najpoznatiji svjetski proizvođač procesora, cijene je svojih grafičkih kartica tada podigao za 30 do 40 posto pa su dosezale i preko šest tisuća kuna. Za taj je iznos, dakako, moguće kupiti cijelo računalo, a ne samo jednu komponentu.

Jednostavan zakon ponude i potražnje rukovodi i ekosustavom bitcoina, kaže Klancir. I to u svojem najčišćem obliku, ali nije bez nedostataka. Skalabilnost, za početak. Bitcoin je kao raštrkana platna mreža izrazito neučinkovit. Izvršenje jedne transakcije, za koju trebamo naše premce ne bismo li sa svojih računala izračunali kompliciranu matematičku jednadžbu, može potrajati. Obavlja se zato tek sedam bitcoin transakcija u sekundi. Za razliku od klasičnih bankovnih transakcija koje dosežu i nekoliko tisuća transakcija u sekundi. Iz toga slijedi da ako želimo brže transakcije moramo povisiti naknade za rudare, izvršitelje transakcije.

- Jednostavno, ako želiš da tvoja bitcoin transakcija bude prva na redu, ostavit ćeš naknadu od 20 ili 30 dolara i to će biti poticaj rudarima da to što prije odrade - tumači Klancir. To, dakako, ima smisla za transakcije od nekoliko desetaka ili stotina tisuća dolara, ali ne i za manje, primjerice sto dolara. Zato su nove kriptovalute iskočile na scenu. Pojavio se Litecoin, kao bolja verzija bitcoina, a za njim i tehnološki mnogo napredniji Ethereum. Čak i banke, kao što su UniCredit i UBS, koriste kriptovalutu Ripple za interkontinentalni prijenos velikih iznosa. Danas ih je u opticaju približno 1500. Neke od njih, poput Neter Coina ili OneCoina, potvrđene su kao pokušaji prevare. Međutim, bitcoin je, iako ga mnogi danas smatraju zastarjelim, kao prva digitalna valuta ostao najpopularniji, s nešto više od 100 milijardi dolara u trenutnoj tržišnoj kapitalizaciji. Takav bazen novca, ne čudi, brzo je od fino ugođenog decentraliziranog sustava skliznuo u poligon velikih igrača i nestrpljivih oportunista. Nije ostao imun na iste one boljke “stvarnog financijskog svijeta”.

Dvojica profesora iz Teksasa

Potkrepljuje to tek nedavno otkriveni skandal čiji su akteri Tether Limited i kripto mjenjačnica Bitfinex. Njih se optužuje da su manipulacijom cijene bitcoina krajem 2017. godine prouzročili balon koji se, sada znamo, početkom 2018. ispuhao, za gotovo 70 posto. Kako je do toga točno došlo otkrila su dvojica profesora sa Sveučilišta u Teksasu. U svojem istraživanju John Griffin i Amin Shams, obojica s odsjeka za financije, pregledavanjem transakcijskih zapisa u blockchainu, uočili su korelaciju između povećanog broja Tethera i porasta cijene bitcoina.

Naime, tvrtka Tether Limited osmislila je Tether originalno kao stablecoin, odnosno token posrednik. Budući da banke s nepovjerenim gledaju na bitcoin, Tether olakšava trgovanje u kriptosvijetu jer je povezan s dolarom. To znači da se jedan Tether može kupiti za jedan dolar (1 USDT = 1 USD), a potom se s njim može kupiti bitcoin bez većih pravnih komplikacija. Znači to, također, da na milijun “isprintanih” Tethera u kriptosvijetu mora stajati milijun dolara na nekom bankovnom računu. Tako se barem vjerovalo. Ubrzo je, međutim, potvrđeno da su goleme količine Tethera “printane” bez pokrića, a do danas tvorci tog stable coina nisu te optužbe opovrgnuli.

Golemim količinama “isprintanog” Tethera, zaključak je teksaških profesora, kupovao se i prodavao bitcoin preko mjenjačnice Bitfinex, jedne od najpopularnijih mjenjačnica digitalnih valuta, što je stvaralo umjetni dojam veće tržišne aktivnosti. Kao šlag na tortu, ispostavilo se i da je upravni odbor Bitfinexa, sa sjedištem na Djevičanskim otocima, stajao i iza tvrtke Tether Limited. Tom složenom Ponzijevom shemom do kraja 2017. godine bitcoin je doveden do vrhunca svoje financijske i medijske dominacije. Amaterske je ulagače to pak ponukalo da i oni pokušaju nešto na brzinu zaraditi. Znamo da većina nije uspjela, a nisu izostale ni institucionalne kritike.

- Bitcoin je kombinacija prenapuhanog balona, Ponzijeve sheme i ekološke katastrofe - parafrazirat će Zoran Bohaček, glavni savjetnik Hrvatske udruge banaka, glavnog direktora Banke za međunarodna poravnanja (BIS) Agustina Carstensa. Za sebe će reći da nije kripto skeptik, nego realist, a kao takav propušta vidjeti sve te prednosti bitcoina koje mnogi tako glasno zagovaraju. Spor je, neefikasan kod malih transakcija, volatilan, a time je i svako ulaganje spekulacija.

- Na svemu tome se može lijepo zaraditi, ali isto tako, što se amaterima i najčešće događa, izgubiti dio ili cijelu investiciju - kaže Bohaček, dodajući da na reguliranim tržištima, burzama roba, valuta i dionica, postoji zaštita od prijevara koja se u slučaju kriptovaluta ne može garantirati.

Blockchain tehnologija

Ono u čemu se Bohaček s kripto entuzijastima ipak slaže jest potencijalna revolucija koju bi mogla donijeti tehnologija razvijena kao podloga bitcoina - blockchain. Kaže da ta tehnologija obećava, posebno njegova mogućnost primjene u slučaju zemljišnih knjiga, sljedivosti hrane, medicinskih kartona, općenito javne uprave. Ali na to ćemo morati pričekati. Kako kaže Prpić, neki sektori javne uprave još nisu prihvatili ni internet. Uz to, teško je i zamisliti da će ljudi prihvatiti nešto tako apstraktno i neopipljivo kao blockchain. Ponajviše s obzirom na to da još nismo u potpunosti svladali primitivne, ali katkad komplicirane procedure prilaganja obrazaca, ispunjavanja formulara, prikupljanja i skladištenja dokumentacije.

- Nema tu puno razlike. Sve je to tehnologija. Udaranje pečata na papir je isto tehnologija kao i pametni ugovor. Digitalna tehnologija je samo jedan korak unaprijed - smatra Klancir. Blockchain, kao i pametni ugovori, u ostatku svijeta već ostvaruje svoje prve konkretne primjene.

- Jedan sektor gdje privatni, zatvoreni blockchain može ostvariti idealnu primjenu je naftna industrija - objašnjava. Primjerice, dogovorom sklopljenim između ruskog avioprijevoznika S7 i naftaškog giganta Gazproma u kolovozu odlučeno je da će cijela buduća opskrba aviona S7 gorivom i plaćanje te usluge biti vođeno preko pametnog ugovora. Pametni ugovor, temeljen na blockchainu, može se programirati prema uvjetima obje strane, a ti se uvjeti onda automatski izvršavaju. Nema onog “kume, čekaj do prvog” ili “daj da mi to nekako prebijemo”.

- Znači da čim Gazprom potrebnu količinu goriva ulije u zrakoplove, sukladan iznos za trošak goriva automatski se od S7 prebacuje Gazpromu preko pametnog ugovora, odnosno blockchaina. Uklanja se posrednik, a time i visoke transakcijske naknade na tako velike iznose - tumači Klancir.

Da bi takve ideje zaživjele i kod nas, slažu se svi sugovornici, prijeko je potrebna regulacija. - Za očekivati je da će buduća regulacija kriptoimovine posebno pokušati zaštititi potrošače, da će se zasnivati na principu “ista usluga, isti rizici, ista pravila, isti nadzor” te da će odnositi na pojedinu financijsku aktivnost bez obzira na upotrijebljenu tehnologiju - smatra Bohaček, ipak tvrdeći da one nikad neće postati dio bankovnog mainstreama jer naprosto nisu novac.

Isto misle i naše krovne financijske institucije. Hrvatska narodna banka (HNB), Porezna uprava i Hanfa i dalje oprezno obilaze ovaj fenomen izdajući tek jalova upozorenja. Zasad su se uspjeli složiti što kriptovalute nisu. Kažu nisu zakonom propisano sredstvo plaćanja, nisu elektronički novac, nekoj imovini pripadaju, ali ne zna se kojoj točno. Po svemu sudeći, čeka se briselski pravorijek.