11 članica Europske unije već je objavilo svoje planove, što smjera Hrvatska?

“5G se razvija puno brže nego što se očekivalo”, poručio je izvršni direktor švedskog Ericssona Borje Ekholm kada je prošlog tjedna objavio kompanijske rezultate za treće tromjesečje i značajno podigao procjene prihoda u 2020. godini.

Šveđani uvelike računaju na jačanje tržišta opreme za mobilne mreže nove generacije 5G, kao i glavni konkurent u tom području, kineski Huawei, koji je u devet mjeseci zabilježio rast prihoda od 24 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U Hrvatsku zasad tek dopire eho globalne utrke u uvođenju 5G tehnologije. Kako je sredinom listopada objavio ministar gospodarstva Darko Horvat na sastanku s teleoperaterima, traži se model preko kojeg bi se ona implementirala “što je prije moguće”, a to znači u roku od tri godine. U sklopu tih priprema je najavio značajno smanjenje naknade za radiofrekvencijski spektar (još je prije je rekao da će to biti za 50 posto, uz uvjet da teleoperateri investiraju “oslobođeni” iznos), a na Ekonomskom institutu Zagreb su izračunali kako bi taj potez u razdoblju od 2020. do 2024. donio 1,26 milijardi kuna ulaganja i 70-postotnu pokrivenost Hrvatske 5G mrežom u 470 naselja te na autocestama. Navode se i dodatni “ekonomski učinci” od gotovo 2,5 milijardi kuna u kasnijim fazama. Svakako, radi se o golemim ulaganjima koja, osim naknada za frekvencije i kupnju opreme, podrazumijevaju i troškove najma lokacija za nove bazne stanice, prava puta itd.

Cijena naknada

Dok se sada u Hrvatskoj intenzivirala potraga za modelom uvođenja infrastrukture potrebne za 5G i pogađa se oko cijene naknade za radiofrekvencijski spektar (direktor HUP-a Davor Majetić poručuje kako bi smanjenje trebalo ići do 75 posto), druge zemlje grabe, a ove su se godine na europskom tržištu pojavili i prvi 5G kompatibilni uređaji. Europski akcijski plan predviđa komercijalno pokretanje 5G-a u jednom od gradova u svim članicama EU do kraja 2020., a prema podacima koje objavljuje 5G Observatory (uspostavila ga je Europska komisija), dosad je obavljeno 165 testiranja u svim članicama.

U top 10 zemalja koje su organizirale testiranja nove tehnologije ulaze, prema 5G Observatoryjevu izvještaju, Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Nizozemska, Portugal, Estonija i Rumunjska. Dosad je uspostavljeno 11 prekograničnih 5G koridora, a 11 članica EU je objavilo svoje nacionalne 5G planove, uključujući i strategije vezane uz RF spektar. Hrvatska nije među njima, službeno je to najavila do kraja godine, ali mobilni operateri obavljaju testiranja.

Dobavljači

Bit će zanimljivo vidjeti za koje će se dobavljače opreme, kad se jednom upuste u konkretna ulaganja, odlučiti hrvatski teleoperateri. Europljani, čini se, nisu previše impresionirani upozorenjima i prijetnjama SAD-a oko angažiranja kineske tehnologije; u Washingtonu smatraju da Huawei Technologies radi u korist komunističkih vlasti i mogao bi prenositi osjetljive podatke, drugim riječima, špijunirati. Njemačka je vlada, nedavno je objavljeno, odlučila da ne namjerava Huaweiju zabraniti sudjelovanje u izgradnji mobilne mreže 5G.

Nedavno je i Norveška objavila da neće blokirati sudjelovanje kineske kompanije Huawei Technologies. Norveški Telenor će u idućih nekoliko mjeseci odabrati dobavljača, a u pilot-projektu 5G mreže Telenor se služio Ericssonovom opremom. U drugim projektima koristi i Huaweijevu opremu.

Realno, teško je očekivati da će sva ta oprema biti zamjenjivana, ali danska konzultantska kompanija Strand Consult procjenjuje da bi europske operatere zamjena već ugrađene kineske tehnologije (Huaweija i ZTE-a) stajala oko 3,5 milijardi dolara. Budući da operateri ionako moraju investirati u 5G, što će djelomično značiti i promjenu postojeće opreme, pitanje je za kojeg će se dobavljača pritom odlučiti.

Ta je procjena troška daleko niža od prijašnjih procjena, a danski konzultanti tvrde da se pokazlo da restrikcije vezane uz primjenu kineske tehnologije nisu utjecale na dizanje cijena.