S&P 500 dionički indeks jučer je dosegnuo svoju novu rekordnu razinu, ali nije uspio zadržati rast te je trgovanje zatvoreno 10-ak bodova ispod najviše razine dosegnute u siječnju ove godine. Rast je pritom nošen izvedbom dionica potrošačkih dobara, telekomunikacija te industrijskog sektora. Ove je godine od vodećih dioničkih indeksa snažniji rast zabilježio tek Nasdaq nošen snažnom izvedbom američkog tehnološkog sektora te Russell 2000 koji se sastoji od izdanja niže tržišne kapitalizacije.
Današnji dan obilježava i najdulju seriju rasta američkog dioničkog tržišta u povijesti uz rast S&P 500 dioničkog indeksa od preko 300% u proteklih devet godina.
Fokus investitora jučer je bio uvelike na izjavama predsjednika Trumpa Reutersu gdje je jasno dano do znanja neslaganje s Fed-ovom aktualnom politikom podizanja bazičnog kamatnjaka. Nastavno na navedeno, član Fed-a Kaplan u jučer objavljenom eseju obrazložio je kako smatra primjerenim još tri do četiri podizanja bazičnog kamatnjaka kako bi se dosegnula neutralna razina istog, odnosno ona razina koja niti stimulira niti negativno utječe na razinu rasta ekonomije.
Danas je na rasporedu objava bilješki Fed-a s posljednjeg sastanka Vijeća iz kolovoza gdje se očekuje potvrda već poznate retorike i namjere nastavka normalizacije monetarne politike gdje se sljedeće podizanje kamatnjaka za 25bb očekuje u rujnu. Trenutne projekcije Fed-a impliciraju još ukupno dva podizanja kamatnjaka ove godine i tri podizanja kamatnjaka sljedeće godine. Nove projekcije rasta, inflacije i očekivanog tempa podizanja kamatnjaka biti će objavljene na sastanku Fed-a u rujnu.
Cijene nafte jučer su zabilježile rast četvrti uzastopni trgovinski dan, sugerirajući potencijalan kraj silaznom trendu koji je prevladavao u proteklih nekoliko tjedana. Do rasta cijene nafte dolazi unatoč jučerašnjim objavama SAD-a da su odobrili prodaju nafte iz svojih strateških rezervi kako bi se kompenziralo smanjenje ponude nakon što na snagu stupe sankcije prema kupnji iranske nafte u studenom.
Cijena nafte koja je denominirana u dolarima izgledno je profitirala i od jučerašnjih izjava predsjednika Trumpa i posljedičnog slabljenja dolara u nastavku dana.
Nakon što je tečaj EUR/USD u prethodnom tjednu bio pritisnut naniže povećanom potragom investitora za sigurnom imovinom uslijed krize u Turskoj, tečaj je jučer ponovno porastao nadomak razine od 1,16 dolara za jedan euro uslijed Trumpove kritike Fed-ove monetarne politike te optužbi prema Kini i eurozoni oko manipuliranja tečaja vlastitih valuta.
Preciznije, Trump je izjavio kako nije oduševljen Fed-ovom politikom podizanja bazičnog kamatnjaka pod vodstvom čelnika Powella te da smatra da bi centralna banka trebala učiniti više kako bi mu pomogla podržati snažan rast američke ekonomije. Trump je otvorene kritike prema Fed-ovoj politici izrazio i u srpnju uz zabrinutosti kako će biti teže održati visoke stope rasta rasta ukoliko kamatne stope nastave uzlazni trend.
Optužbe prema Kini i Europskoj uniji oko manipulacije tečaja već su uobičajena pojava što smo također imali priliku vidjeti i u srpnju ove godine. Ovakve izjave u suprotnosti su sa službenim objavama Trumpove administracije koja još od 1994. u svojim izvještajima o režimima tečajne politike niti jednu zemlju nije optužila za manipuliranje vlastitom valutom (posljednji izvještaj objavljen je u travnju).
Kao što smo naveli ranije, očekujemo da će se epizode povećane averzije prema riziku i potrage za sigurnom imovinom obnoviti u periodu pred nama. U skladu s time, očekujemo obnavljanje silaznih pritisaka na tečaj EUR/USD u narednom periodu. Ipak, dugoročno zadržavanje tečaja ispod razina od 1,15 dolara za jedan euro ne očekujemo.
Tečaj EUR/CHF također je nastavio bilježiti blage uzlazne pritiske uslijed smirivanja neizvjesnosti na tržištu nakon stabilizacije tečaja turske lire. Par se pritom i dalje nalazi na razinama koje Švicarska centralna banka opisuje kao precijenjenom vrijednosti franka te ne isključujemo mogućnost intervencija centralne banke u narednim danima kako bi se pomoglo stabilizaciji tečaja na nešto višim razinama.
Ministarstvo financija je na jučerašnjoj aukciji trezorskih zapisa prihvatilo sve pristigle ponude i plasiralo 752 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa čime je podbačen plan izdanja od milijarde kuna te ukupno dospijeće od 1,2 mlrd. HRK. Nešto nižu zainteresiranost investitora pritom pipisujemo nedavnom izdanju kunskih obveznica u iznosu od 10,5 mlrd. HRK, odnosno 4,5 mlrd. HRK iznad dospijeća obveznice u srpnju.
Prinos se pritom u skladu s našim očekivanjima zadržao na rekordno niskih 0,09% budući da Ministarstvo financija nije bilo prisiljeno prihvatiti nepovoljne ponude uslijed solidne cash pozicije. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa na rasporedu je sljedeći tjedan kada dospijeva 402 mil. HRK.
