Više od 2,1 milijun Hrvata okrenuo se online shoppingu u vrijeme epidemije koronavirusa i planira tako kupovati ubuduće. Od toga je barem 130.000 onih koji prije nisu kupovali preko interneta, pokazalo je istraživanje domaće konzultantske agencije Equestris.
Uz to, usporedna analiza na ispitanicima između 18 i 60 godina, prije i poslije izbijanja koronakrize, prema riječima Sandra Baričevića, direktor Equestrisa, pokazuje i 30-postotni rast online kupnje u dobnoj skupini Hrvata starijih od 50 godina. To je ona koja se, prema uvriježenom mišljenju, puno manje služi novim tehnologijama. Sve to, kaže, svjedoči o dramatičnoj promjeni potrošačkih navika zbog nemogućnosti kupnje u fizičkim trgovinama.
Analiza tržišta
- Svakako je došlo do određene promjene paradigme, na to upozoravaju podaci da online kupnju namjeravaju koristiti osobe koje to nikad prije nisu činile. Također, prema našim podacima 40.000 novih korisnika starijih od 50 godina izrazilo je namjeru o online kupnji u skoroj budućnosti - ističe Baričević.
Do sličnih podatka došla je i domaća tvrtka za analizu tržišta Shopper’s Mind. Prema njima, gotovo 75 posto punoljetnih Hrvata redovito će kupovati putem interneta sljedećih mjeseci zadrže li se trenutačne mjere zbog epidemije koronavirusa. Pokazala je to analiza na temelju podataka stranice Jeftinije.hr, najvećeg hrvatskog portala za usporednu kupnju.
Predstavlja to značajan skok, i više od 80 posto, u odnosu na lani, kad je samo 45 posto Hrvata redovito koristilo online trgovine prema podacima Europske komisije (Digital Scoreboard).
- U slučaju višemjesečnog produženja trenutačnog stanja uvjeren sam da možemo očekivati snažno povećanje online kupnji kod postojećih kupaca i prelazak na nove skupine proizvoda koje će se kupovati putem interneta - odgovorio nam je Darko Dujić, stručnjak za online trgovinu i direktor Shopper’s Minda.
Što se proizvoda tiče, pokazalo se da sve ono što su Hrvati dosad najviše naručivali iz svojih domova bilježi drastičan pad. Prepolovio se, primjerice, broj narudžbi odjeće, obuće i modnih dodataka, osjetno pada interes za nakit, satove i bijelu tehniku.
Dvostruki rast
S druge strane, kupnja hrane i prehrambenih namirnica bilježi dvostruki rast. Prema analizi Equestrisa, prije ožujka, hranu i prehrambene proizvode od domaćih trgovačkih lanaca putem webshopa kupovalo je 24 posto Hrvata. U ožujku je taj broj skočio na 39 posto, a u sljedećim mjesecima online “špeceraj” kupovat će gotovo 50 posto Hrvata. Skok sa 37 posto na 53 posto bilježe i proizvodi za čišćenje i higijenu, a hrana za kućne ljubimce porasla je za četvrtinu u odnosu na razdoblje prije ožujka.
Povećanje potražnje vlada i za uređajima koji omogućavaju rad i učenje od kuće: web kamere i laptopi, također, proizvodi za čišćenje i kućanstvo, poput ovlaživača zraka i ionizatora, aparata za kavu i pripremu kruha, ali i igraće konzole, društvene igre i igračke za djecu.
Na pitanje što to sve znači za budućnost fizičkih trgovina, Darko Dujić iz Shopper’s Minda odgovara da bi “nova realnost mogla izbrisati barem 10 posto fizičkih trgovina u različitim sektorima”.
- Ako su tradicionalni kanali nekada radili 95 posto ukupnog prometa, pretpostavimo da će u novoj realnosti raditi 70, 75 posto. Što to znači za produktivnost četvornog metra prodajnog prostora? Naravno, drastično se smanjuje, a to pak znači da postoje brojne trgovine koje više neće biti isplative - prognozira Dujić.
S tim se procjenama neće posve složiti Sandro Baričević iz Equestrisa, uvjeravajući da između fizičkih i online trgovina ne postoji rivalstvo.
- Riječ je o komplementarnim oblicima kupnje koji zadovoljavaju različite potrebe i situacije za potrošača. Podaci pokazuju da, uspoređujući online i fizičku kupnju, 37 posto ispitanika troši više kad fizički obavljaju kupnju nego online - iznosi Baričević argument prema kojem su fizičke trgovine, barem zasad, još isplative trgovcima jer kupca više potiču na impulzivni shopping.
Da eCommerce promet u Hrvatskoj raste svake godine oko 10 posto, a prošle godine je dosegnuo 449 milijuna eura, iznio je Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska.
- Međutim, naše istraživanje otprije pola godine pokazalo je da petina korisnika interneta kupuje na internetu svaki tjedan, no još je uvijek velik broj onih koji nikad nisu kupovali preko interneta. Možda epidemija smanji taj otpor - navodi.
Pritom, odgovornost leži i na trgovcima. Oni bi trebali omogućiti kupcima što lakšu kupnju i što jednostavniji povrat robe te tako graditi povjerenje. Sada je vrijeme, napominje Majsan, da trgovci koji nisu previše pozornosti davali tzv. omnichannel pristupu (sinkronizaciji offline i online prodaje) to učine ako žele preživjeti. To mogu napraviti na razne načine. Među ostalim, navodi, ako kupac ima karticu vjernosti kojom već godinama skuplja bodove, trgovac mu može omogućiti da njome kupuje online. Također, za kupce koji ne znaju obaviti kupnju online, ali bi obavili telefonski ili preko SMS, trgovac može uzeti njegove podatke i poslati mu robu uz plaćanje pouzećem.
Cijena i dalje faktor
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) nisu htjeli spekulirati kakve će promjene u sektoru trgovine donijeti aktualna epidemija i hoće li doći do velike promjene “potrošačke paradigme”, ali smatraju da će se navike kupaca donekle promijeniti - i to prisilno.
“Činjenica je da je prosječan potrošač danas informiran, sve kritičniji i sve digitaliziraniji. Cijena mu je i dalje jedan od najvažnijih faktora pri donošenju odluke u kupnji, a ostat će i u situaciji koja je prouzročena epidemijom koronavirusa. Vrijeme će pokazati, a i duljina trajanja pandemije, koje nas konkretne promjene očekuju u promjenama navika ponašanja potrošača”, stoji u odgovoru HGK
Napominju i da je u Hrvatskoj, suprotno očekivanju, na djelu stabilizacija potrošnje, što se dijelom može pripisati i porastu online trgovine. Hrvati su, prema njihovim podacima, za uskrsne blagdane potrošili 1,194 milijarde kuna, što je 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, ali tu nisu pribrojani rezultati prodaje OPG-ova online kanalima.
-Ako uzmemo u obzir da u ove brojke nisu uključeni rezultati prodaje OPG-ova online kanalima koji su osjetno porasli u zadnjih nekoliko tjedana, možemo reći da se zasad sasvim solidno nosimo s krizom, odnosno da nema drastičnog pada potrošnje kojeg smo se svi pribojavali- pojasnila je Ravlić.
Prema istraživanju koje su proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal prije Uskrsa gotovo dvije trećine Hrvata namjeravalo je štedjeti. Najveći dio ljudi planiralo je potrošiti manje od 500 kuna.
Prema podacima Porezne uprave, u razdoblju (od velikog četvrtka do uskrsnog ponedjeljka), ukupno je u trgovini fiskalizirano 976 milijuna kuna, a u trgovini na malo 838,2 milijuna kuna.
Najlakše su se ‘prebacili’ veliki, a pitanje je kako će, nakon epidemije, proći prodaja OPG-ova preko Facebooka
Što se perspektive trgovaca tiče, Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska, smatra da online prodajni kanal ne funkcionira za svakog trgovca. Kako kaže, promet se iz fizičkih dućana u online sferu puno lakše “prelio” za velike trgovce (Lesnina, Ikea, Elipso) nego za, primjerice, OPG-ove.
- Od početka epidemije primijetili smo porast upita za ‘brza rješenja’, poput prodaje preko Facebooka, najviše od OPG-ova koji dosad nisu prodavali online jer nisu imali vremena ili potrebe za time. Nažalost, ne vjerujem da će ih dugoročno zadovoljiti takav način prodaje jer im ne omogućuje praćenje zaliha, gradnju baze kupaca, slanje obavijesti o narudžbama kupcima, praćenje pošiljke, niti mnoge druge funkcionalnosti koje kupci očekuju danas - objašnjava Majsan.
Ipak, podaci Equestrisa o kupnji namirnica od OPG-ova početkom travnja ove gidube pokazuju nešto optimističnije rezultate. Čak 30 posto Hrvata, na vrhuncu izolacije, naručilo je namirnice od domaćih OPG-ova online kanalom. Pritom, kupci se nisu vodili brzinom dostave, što je jedan od značajnijih kriterija u “klasičnoj” online kupnji, nego u najvećoj mjeri kvalitetom namirnica (78 posto ispitanika) i cijenom (54 posto).
Što se samih proizvoda tiče, kupci su najviše naručivali svježe povrće (70 povrće), svježe voće (44 posto), jaja (44 posto) i mliječne proizvode (31 posto).
Svi ti podaci, ipak poentira Marcel Majsan iz udruge eCommercea, ukazuju na to da su i oni nepovjerljivi prema online kupnji, potaknuti trenutačnom situacijom, sada odvažniji. Pitanje, međutim, ostaje - hoće li nas to na kraju približiti europskom prosjeku online kupaca (63 posto) i poslije, kad epidemiološkemjere olabave i dućani počnu raditi s noramalnim radnim vremenom.