U tjednu iza nas fokus investitora je uvelike ostao na zbivanjima na američkom tržištu, dok su u Europi ekonomsko-politička zbivanja u Italiji ostala u centru pozornosti.
Nakon što su američki dionički indeksi u prethodnom tjednu zabilježili snažnu rasprodaju te redom korigirali oko 4%, smirivanje tenzija početkom ovog tjedna je izgledno bilo samo prolazne prirode. Naime, jučer objavljene bilješke s posljednjeg sastanka Vijeća Fed-a pokazale su kako članovi centralne banke smatraju kako je trenutna izvedba američke ekonomije potencijalno iznad inicijalnih očekivanja te imajući na umu navedeno, kao i rast plaća i inflacije u nedavnom periodu, dio članova centralne banke ocjenjuje kako će biti potrebno podizanje kamatnih stopa iznad procijenjene neutralne razine kako bi se spriječilo pregrijavanje ekonomije.
Bilo kako bilo, članovi američke centralne banke ostaju složni oko potrebe postupnog podizanja bazičnog kamatnjaka što implicira sljedeće povećanje istog već u prosincu, ali i implicira nastavak uzlaznih pritisaka na američke obvezničke prinose. Skuplji troškovi financiranja i očekivano usporavanje ekonomije u srednjem roku uslijed učinaka restriktivnije monetarne politike, dovode do pritisaka na američke dioničke indekse. Američki dolar nastavlja profitirati od rasta prinosa, pri čemu se tečaj EUR/USD jučer spustio ispod razine od 1,15 dolara za jedan euro, pri čemu euro ostaje pod negativnim učinkom rasta premije rizika uslijed zbivanja u Italiji.
Govoreći o potonjem, istaknimo kako je talijanska vlada u ponedjeljak predala nacrt proračuna za 2019. godinu Europskoj komisiji tek nekoliko sati prije isteka službenog roka. Finalna verzija istog predviđa mjere za smanjenje dobi za ulazak u mirovinu što potencijalno ugrožava ionako visoko opterećen mirovinski sustav, povećanje izdataka za socijalne naknade te oprost poreznog duga u određenim slučajevima. Sve navedeno implicira širenje deficita proračuna na 2,4% BDP-a u 2019., a u odnosu na ranije planove manjka od 0,8% BDP-a. Kroz sljedećih desetak dana Europska unija će se očitovati o dostavljenom prijedlogu proračuna Italije pri čemu dosadašnja retorika od strane čelnih ljudi sugerira kako bi Europska unija izgledno mogla odbiti predani plan. Neodgovorna fiskalna politika potencijalno stavlja Italiju u poziciju vodećeg kandidata za izbijanje dužničke krize gdje je s dugom od oko 130% BDP-a na poziciji druge najzaduženije ekonomije eurozone.