Sustav za električnu energiju funkcionira i dan danas

Na slapovima Krke 28. kolovoza 1895. puštena je u rad, kao prva na tlu Hrvatske, izmjenična hidroelektrana Krka s višefaznim sustavom proizvodnje električne energije. Istodobno je izgrađen i prijenosni dalekovod do grada Šibenika te sustav distribucije u gradu. Tako je u Hrvatskoj nastao jedan od prvih cjelovitih komercijalnih višefaznih elektroenergetskih sustava u svijetu, što znači da je imao sva obilježja današnjih suvremenih sustava. Za taj su pothvat najzaslužniji tadašnji šibenski gradonačelnik Ante Šupuk i mjernik inženjer Vjekoslav Meichsner.

Nakon što je 1882. Edison sagradio prve elektrane u Londonu i New Yorku, započela je izgradnja takozvanih centralnih stanica za proizvodnju električne energije, namijenjene prvenstveno za rasvjetu, kod čega se koristila Edisonova žarulja s ugljenom niti, proizvedena prvi puta 1879. godine. Zbog ograničenja istosmjernog sustava, pogotovo zbog nemogućnosti prijenosa električne energije na veće udaljenosti, trebalo je graditi mnogo "centrala" (kakvih je primjerice u New Yorku 1890. bilo čak 450).

Izmjenična hidroelektrana Krka puštena je u rad 28. kolovoza 1895.

Hep/

Pula, Rijeka, Čakovec

Prve istosmjerne elektrane u Hrvatskoj do 1895. godine izgrađene su u Puli, u vojnoj luci, u Rijeci, kao i u tekstilnoj tvornici Duga Resa, te u tvornici tkanina u Županji, čiji su generatori od 1883. do 1895. napajali i gradsku javnu rasvjetu. Prvi komercijalni sustavi namijenjeni javnoj rasvjeti, izgrađeni su u Čakovcu 1893., te u Varaždinu i Zadru 1894. Prva izmjenična elektrana s monofaznim generatorom, za potrebe osvjetljenja skladišta i vanjske rasvjete u luci, proradila je u Rijeci 1892. godine.

U počecima stvaranja elektroenergetskih sustava trajala je borba između koncepcija istosmjernih i izmjeničnih elektroenergetskih sustava. Taj je sukob trajao sve do Prvog svjetskog rata kad je praktički prestala primjena istosmjernih elektroenergetskih sustava.

Obitelj Šupuk

Hep/

Otkriće Nikole Tesle

Nikola Tesla je otkrićem obrtnog magnetskog polja i mogućnosti primjene izmjeničnog višefaznog sustava 1888. dokazao da izmjenični sustavi imaju velike prednosti u odnosu na istosmjerne, pa je na više mjesta u svijetu primijenjen taj novi sustav, između ostalih i u Šibeniku. Presudna za razvoj izmjeničnog sustava u Hrvatskoj bila je izgradnja druge hidroelektrane Jaruga na Krki, u neposrednoj blizini prve. Ona je puštena u rad 1903. godine i još je uvijek u pogonu. Druga elektrana je bila mnogo jača od prethodne i napajala je obližnju tvornicu, a kasnije i grad. Iskustva s prvim elektranama potakla su strane investitore da grade u Hrvatskoj. Tako su sagrađene i danas aktivne HE Miljacka (1906.), HE Ozalj (1908.) i HE Kraljevac (1912.), kao i neke druge manje elektrane koje više nisu u pogonu.

Prvi svjetski rat bio je poguban po prvu našu hidroelektranu Krka (kasnije zvana Jaruga I). Ona nije uništena u ratnim djelovanjima, jer ih na tom području nije ni bilo, već je demontirana. Iz generatora su izvađeni bakar i željezo, da se mogu izliti topovi i čahure za metke. Bilo je procijenjeno da je jedna HE dovoljna, a nakon rata trebala je biti obnovljena i renovirana. No do toga nije došlo, tako da danas stoje ostaci građevine kao spomenik prvog hrvatskog elektroprivrednog pothvata.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om