Bliži se sezona godišnjih odmora, a Hrvati kojima je Jadran sve manje interesantan potencijalnu destinaciju za ovogodišnje ljetovanje pronaći će negdje izvan zemlje.
Evo malog vodiča Jutarnjeg lista nađete li se u nevolji, kad treba, a kad ne kucati na vrata hrvatskog konzulata...
Može li me konzul izbaviti iz zatvora/pritvora?
Zaboravite, ne može.
Kako pojašnjavaju iz Ministarstva vanjskih poslova, konzularni službenik, na njegov zahtjev, uhićenika može posjetiti u zatvoru, a iako diplomatska misija odnosno konzularni ured nema ovlast pravnog zastupanja uhićenika, ono intervenira u slučajevima kršenja njegovih prava ili diskriminacije bilo koje vrste u odnosu na druge uhićenike. Konzularni ured tako ne može položiti jamčevinu niti drugim financijskim metodama pomoći pri oslobađanju uhićenika.
Može li mi onda barem osigurati odvjetnika i prevoditelja?
Ne može niti to.
Konzulati ne mogu zastupati državljanina u pravnim postupcima pred nadležnim tijelima druge države niti platiti odvjetničke, sudske, hotelske, prevoditeljske i druge troškove.
Ono što konzulat eventualno može jest prilikom posjeta uhićenika predložiti popis odvjetnika odnosno pravnika koji bi ga mogli zastupati te prevoditelja, kao i pružiti neke osnovne upute oko lokalnih zakona i pravila.
Osim toga, konzulat u ime uhićenika može stupiti u kontakt s njegovom obitelji, ako on to zatraži.
Može li mi konzulat pomoći da se vratim kući ako izgubim dokumente?
E to može.
Iz Ministarstva vanjskih poslova pojašnjavaju kako u slučaju gubitka ili krađe putne isprave diplomatska misija odnosno konzularni ured može izdati putni list kojim se omogućuje povratak hrvatskog državljanina u domovinu. Ako u trećoj zemlji nema hrvatskog predstavništva, dodaju, putni list za povratak u Republiku Hrvatsku može izdati veleposlanstvo odnosno konzularni ured druge države članice Europske unije.
Ipak, ova usluga ne dolazi besplatno jer se na svaku konzularnu uslugu plaća upravna pristojba čiji je iznos propisan Uredbom o tarifi upravnih pristojbi.
Cijena izdavanja putnog lista tako iznosi 245, a sprovodnice 145 kuna.
Mogu li biti oslobođen plaćanja troškova konzularnih usluga?
Ta mogućnost postoji te je propisana Zakonom o upravnom postupku u kojem piše kako “šef diplomatske misije ili konzularnog ureda može izuzetno podnositelja zahtjeva za izdavanje putnog lista, s obzirom na imovno stanje i druge okolnosti, osloboditi plaćanja pristojbe”.
U pravilu to znači da bi vam konzulat, procijeni li da ste doista tijekom putovanja zbog nepredviđenih okolnosti ostali bez svih izvora prihoda, mogao odobriti oslobođenje od plaćanja pristojbe, no odluka je isključivo diskrecijsko pravo konzula.
Može li mi konzulat u slučaju nevolje odobriti pozajmicu?
Iz Ministarstva vanjskih poslova poručuju da može, no istovremeno napominju kako je odobravanje pozajmice iznimka, a ne pravilo te se daje u rijetkim slučajevima.
“Naime, hrvatskom državljaninu koji se nađe u nevolji u inozemstvu diplomatska misija pruža pomoć ponajprije davanjem uputa i savjeta da bi se vratio u Republiku Hrvatsku vlastitim sredstvima odnosno pomaganjem u pribavljanju novčanih sredstava iz vlastitih ili drugih izvora. Međutim, ako nema druge mogućnosti da se hrvatskom državljaninu u nevolji osigura povratak u Hrvatsku, a odgađanje povratka bi moglo uzrokovati vrlo ozbiljne posljedice, šef diplomatske misije može iznimno odobriti davanje novčane pozajmice i odrediti način njezina trošenja, uz pisano preuzetu obvezu povrata posuđenih sredstava po povratku u Republiku Hrvatsku”, stoji u njihovom pojašnjenju.
Može li mi konzulat pomoći ako na putovanju doživim teško zdravstveno stanje?
Može.
Ako vas tijekom putovanja zadesi neka teška zdravstvena nepogoda – tipa, stanje kome - konzularni ured, poručuju iz Ministarstva, može pružiti pomoć u žurnom povratku ili evakuaciji hrvatskog državljanina u domovinu.
Osim toga, konzularni službenik može pomoći članovima obitelji u organizaciji povratka bolesne osobe, kao i u povezivanju hrvatskog liječničkog tima s medicinskom ustanovom u kojoj je osoba smještena.
Mogu li od konzula dobiti pomoć u slučaju terorističkog napada?
Naravno.
Sa Zrinjevca tumače da se u ekstremnim slučajevima kao što su rat, terorizam ili elementarna nepogoda evakuacije obavljaju u dogovoru i suradnji s konzularnim službama drugih država članica Europske unije i Europskom službom za vanjsko djelovanje.
“U ovakvim slučajevima pružanje konzularne pomoći odnosi se na pribavljanje i razmjenu relevantnih informacija kao što su naprimjer stanje na kriznom području, prikupljanje osobnih i kontakt podataka hrvatskih državljana, zatim komunikaciju s hrvatskim državljanima koji se žele evakuirati tako da ih se obavještava o sigurnim rutama i načinima evakuacije, potom komunikaciju s članovima obitelji, zainteresiranom javnošću i drugim stranama te, ako je moguće i potrebno, s nadležnim tijelima države u kojoj je došlo do krizne situacije ili njoj susjednom državom (npr. radi pribavljanja viza ako je ista potrebna hrvatskim državljanima)”, poručuju iz MVEP-a.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.