Svašta je moguće u Hrvatskoj, pa čak i to da preplatiš neku komunalnu uslugu, oni ustvrde da im, zapravo, duguješ, pa izdaju nalog za obustavu isporuke, a kad shvate da je usluga ipak preplaćena - tada pošalju zahtjev da se obustava prekine, a trošak tog zahtjeva potom naplate potrošaču.
Kako, molim?
Ma baš tako kako je gore opisano.
Zvuči malo komplicirano, ali pokušat ćemo se ovdje probiti kroz administrativnu zavrzlamu kojom se posljednjih tjedana bavio jedan čitatelj Jutarnjeg lista.
On je krajem ožujka od HEP-a dobio obračun za električnu energiju u kojem je stajalo da je struju preplatio čak 2157 kuna te da mu Hrvatska elektroprivreda toliko novca mora vratiti - ili prebiti taj iznos sa sljedećim računom.
Ipak, naš je čitatelj studiozno proučio sve stavke obračuna, a pogled mu se posebno zaustavio na sedmoj stavci, koja se odnosila na “otkazivanje zahtjeva za obustavom isporuke električne energije”, a za koju je morao platiti ravno 48 kuna.
Gleda račun i ne vjeruje.
“Čestitka” u ožujku
Čovjek je Hrvatskoj elektroprivredi preplatio za struju 2157 kuna, dakle praktički iznos prosječne mirovine - a HEP-ovci su mu je, očito, u nekom trenutku odlučili isključiti, ali su se kasnije, kad su shvatili da je račun preplaćen, predomislili.
“No, to su mi svejedno naplatili”, požalio se naš čitatelj te nam predočio sve račune i potvrde.
Iz njih se doista vidi da je HEP-u redovito podmirivao mjesečne rate: u rujnu prošle godine uplatio je 500 kuna, u listopadu 1000, u studenom potom uplaćuje 1313 kuna, rata za prosinac je pak 500, u siječnju slijedi novih 1712 kuna, pa u veljači 737 i u ožujku još 500 kuna.
Sve je bilo redovito podmireno, čak u iznosu znatno većem od stvarne potrošnje, no u ožujku mu je stigla lijepa “čestitka” iz HEP-a, s naplaćenim otkazom zahtjeva za obustavu isporuke električne energije iako nije jasno zašto bi je itko odlučio obustaviti - s obzirom na to je potrošač za cijeli taj period svoj trošak preplatio više od 2000 kuna?
Stavka na poleđini
“Kad sam se usmeno žalio, odgovorili su da oni zahtjev za obustavu šalju automatski, da niti ne utvrde stvarno stanje brojila i dugovanja, što je u digitalno doba bezobrazluk par exellence. Također su mi rekli da je moja krivnja što imam tarifni model s akontacijskim ratama koje nisu odgovarale stvarnom stanju”, ispričao je naš čitatelj te dodao kako smatra nepoštenom praksom činjenicu da HEP naplatu ovog zahtjeva ne specificira na samoj uplatnici, nego je potrošač, tek ako je vrlo pedantan, može uočiti na godišnjem obračunu, ispisanu negdje na poleđini vrlo sitnim slovima.
Kako su nam odgovorili iz HEP-a, oni zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka nisu u mogućnosti komentirati konkretan slučaj, no pojasnili su načelno kako proces izgleda u sličnim situacijama.
Tvrde da je pravo opskrbljivača na privremenu obustavu isporuke energije utvrđeno člankom 95., stavkom 2. Općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, a jednom kad HEP od opskrbljivača primi takav zahtjev, kupcima šalje Obavijest o privremenoj obustavi i tek nakon toga pristupa izvršenju obustave.
“Potrebno je napomenuti da u trenutku slanja zahtjeva za privremenom obustavom od strane opskrbljivača kupac ne može imati višak uplaćenih sredstava, nego samo iskazano dugovanje”, također navode, potvrđujući indirektno da se odluka o slanju zahtjeva zapravo donosi na temelju njihove procjene duga - a ne stvarnog stanja za koje bi bilo potrebno izaći na teren, očitati brojilo te odluku o zahtjevu donijeti u odnosu na stvarno stanje.
Korekcija iznosa
U nastavku zatim pojašnjavaju kako izgleda naplata kod kupaca sa šestomjesečnim obračunom: tu se iznos mjesečnih novčanih obveza određuje na temelju prosječne mjesečne potrošnje odgovarajućeg prethodnog razdoblja, pomnožene s tarifnim stavkama odabranog tarifnog modela te uvećano za iznos propisanih naknada i poreza na dodanu vrijednost.
“Kod kupaca sa šestomjesečnim obračunom, iznos na računu za potrošenu električnu energiju može istekom obračunskog razdoblja biti pozitivan ili negativan, odnosno može se dogoditi da je operator distribucijskog sustava procijenio da će kupac potrošiti više ili manje od onoga što je stvarno potrošio. Svaki potrošač koji smatra da iznosi mjesečnih obveza ne odgovaraju stvarnoj potrošnji može zatražiti prilagodbu ili korekciju mjesečnih novčanih obveza na željeni iznos.
Također, svaki kupac koji želi plaćati po potrošnji, to može učiniti tako da u nadležno distribucijsko područje HEP - Operatora distribucijskog sustava pošalje popunjeni obrazac zahtjeva za samoočitanjem. Realizacija prava na samoočitanje za kupca ne podrazumijeva nikakav financijski trošak”, upućuju iz HEP-a.
Ukratko, ne želi li platiti stavke za koje nikad nije bilo osnove, neka se za to i izbori.
Neće to valjda za njega činiti javni pružatelj usluge?
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.