Iako je resorni ministar Ćorić najavio kako se ove godine neće povećavati cijena plina u sezoni grijanja i iako Hrvatske šume nisu dizale cijene još od 2012., ovogodišnje su cijene ogrjevnog drva opet oko 20 posto veće nego lani. Kubni metar bukve ili graba na tržištu se ovih dana prodaje za čak 400 kuna, dok za hrast, jasen ili johu valja izdvojiti oko 350 kuna.
Kada na tu cijenu dodamo troškove piljenja od oko 30 kuna za metar drva, dolazimo do jednostavne računice kako je za prosječnih 10 metara drva koje bi trebalo biti dovoljno za grijanje manjeg stana ili kuće potrebno izdvojiti 4300 kuna uz pretpostavku da kupac sam iscijepa drva na željenu veličinu. Ako kupac želi ogrjevno drvo ispiljeno i iscijepano, složeno u posebne pelete pogodne za transport i skladištenje morat će izdvojiti čak 579 kuna.
Bukva i grab
A još lani bukva i grab prodavali su se za 340 kuna (hrast 280),dok je 2015. godine cijena jednog metra bila 280 kuna (hrast 230). U pokušaju da doznamo razloge visokih cijena ogrjevnog drva razgovarali smo s analitičarima Hrvatskih šuma i Hrvatske udruge za biomasu Crobiom.
Rukovoditelj Komercijalne službe Hrvatskih šuma Darko Sušanj kaže kako “trenutačna situacija na tržištu ogrjevnim drvom pokazuje da se značajan broj domaćinstava zbog poskupljenja ostalih energenata vratio grijanju na drva, te je iz tog razloga nastao poremećaj na tržištu i došlo je do znatno veće potražnje od ponude”.
- Količina ogrjevnog drva koju planiramo za maloprodaju kućanstvima i samoizradu na istoj je razni kao i proteklih godina, i cijena se nije mijenjala od 2012. Količine koje se po jednom kućanstvu mogu dobiti definirane su Zakonom o šumama, kaže Šušanj.
Na portalu HŠ mogu se pogledati rezultati nedavnih aukcija u šumarijama iz kojih se vidi da se ovisno o klasi drva kubni metar bukve prodaje od 220 do 300 kuna, a hrasta od 180 do 270 kuna.
-Za poslovne korisnike donesen je novi cjenik, u skladu s važećim i međusobnom potpisanim Pismom razumijevanja.
Dobra zakonska regulativa
Poduzetnici, odnosno ugovorni kupci prostornog drva koji se bave izradom ogrjevnog drva, imaju vlastite cjenike, koji uvelike ovise o odnosu ponude i potražnje, a na koje HŠ nema nikakav utjecaj - kaže Sušanj.
Iz Hrvatske udruge za biomasu Crobiom navode kako na tržištu djeluju ozbiljni proizvođači peleta, sječke i kogeneracijskih postrojenja, ali ima i dosta nepravilnosti, posebno oko višemetričnog drva i sječke iz privatnih šuma.
- Zakonska regulativa je dobra, ali ima čestih slučajeva kršenja pravila, u čemu zakazuju nadležne inspekcije - kaže Marijan Kavran, tajnik Crobioma. Dodaje kako proizvođači koji izvoze oko 85 posto domaće proizvodnje od 300 tisuća tona priželjkuju veću podršku države u javnoj nabavi, čime bi ubuduće javni objekti prešli na učinkovite kotlove na pelet kojem bi uskoro mogao biti smanjen PDV.
Posrednici s kojima smo razgovarali više cijene ogrjevnog drva opravdavaju porastom cijena energenata potrebnih za dostavu do krajnjeg korisnika te velikim problemima pri pronalasku radne snage.
Dio njih ogrjevno drvo izvozi u susjedne zemlje gdje je cijena znatno veća (u Italiji 100 eura po paleti), a na zajedničkom EU tržištu nema zaštitnih carina ili drugih mehanizama za zaštitu domaćih potrošača. Cijene ogrjevna veće su i u našem okružju.