Zbunjujući podaci

Registracije novih automobila rastu, a građani ih ne voze. Vara li nas statistika?

Iako prodaja novih automobila na papiru raste, statistika vara. Građani su kupili svega 23 posto novoregistriranih novih auta
Piše: Novac.hrObjavljeno: 15. siječanj 2020. 13:34

Broj novoregistriranih, a time i kupljenih novih vozila u Hrvatskoj u 2019. godini dosegao je 62.938, što je 4,8 posto više nego u 2018. godini. To su podaci o broju registracija koje je objavila agencija Promocija plus. Broj uvezenih novih vozila raste iz godine u godinu i polako se približava pretkriznom rekordu od 88.217 novih (registriranih) vozila iz 2008. godine. Osim toga, udio ekološki prihvatljivijih benzinaca povećao se na 61,1 posto, a prljavijih dizelaša, kojima su po Europi počeli zabranjivati ulaske u gradove, pao je na svega 35,1 posto. Hibrida i električnih automobila još je uvijek užasno malo, ispod ukupno tri posto.

Zvuči ipak kao dobra vijest za hrvatsko gospodarstvo, jer pomislilo bi se da je tu riječ o rastućoj kupovnoj moći građana, boljem voznom parku, zar ne?

Ne!

Ta statistika – zavarava. Kao i u toliko puno stvari, nešto radimo pogrešno, kažu stručnjaci.

7000 vozila registrirano na jedan dan

U Hrvatskoj doista jest novoregistrirano 62.938 vozila u 2019. godini, to je točno. No, istovremeno, hrvatski vozni park star je i dalje u prosjeku više od 12 i pol godina. Prema raščlanjenim podacima Promocije plus, agencije koja objavljuje mjesečnu statistiku novoregistriranih automobila koje je dobio Deutsche Welle, čak 7000 novoregistriranih vozila registrirano je na samo jedan dan, što najvjerojatnije znači da idu u daljnji izvoz, re-export. U 2018. godini riječ je bila o oko 6000 vozila.

Prometni stručnjak Željko Marušić za DW kaže da više od 20.000 vozila ide u izravni ili neizravni re-export. Rent-a-car tvrtke, kaže on, kupuju oko 25.000 vozila, koja nakon nekoliko mjeseci iznajmljivanja idu u prodaju kao polovni automobili. A takve automobile hrvatski građani kupuju - u 2018. godini iz zemalja EU-a uvezli su više od 80.000 polovnih automobila, prosječne starosti čak sedam i pol godina. Koja je posljedica takvog starog voznog parka možete pročitati u našem članku o zagađenju u Hrvatskoj.

Podaci Promocije plus pokazuju da su svega 23 posto novoregistriranih automobila kupili građani, dakle samo 14.475, dok su 77 posto kupile pravne osobe, država, ministarstva, agencije, javna poduzeća i privatne tvrtke, te spomenute rent-a-car tvrtke. Prethodne, 2018. godine, pravne su osobe kupile 74 posto vozila. Osim toga, broj uvezenih automobila bio je otprilike na razini prošle godine sve do prosinca. U posljednjem mjesecu prodaja je skočila za više od 40 posto u odnosu na prosinac prethodne godine. Skok stručnjaci objašnjavaju strahom od većih trošarina koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020.

Trošarine potiču uvoz rabljenih auta

„Aktualni trošarinski sustav u Hrvatskoj ide na ruku uvozu rabljenih automobila. Hrvatska ima previsoke trošarine, možda najveće u Europskoj uniji. To odbija kupce, a rezanje trošarina jedno je od glavnih rješenja ovakve situacije", rekao je Begić u izjavi za nacionalnu agenciju Hinu.

„Država tu razmišlja vrlo površno, vrlo kratkoročno. Rabljeni automobil se ne održava u službenoj mreži kao novi, već se u mnogim slučajevima održava na crno, bez plaćanja poreza i tu država gubi, jer previše uzima na samom startu“, kaže Marušić. On objašnjava da se neto cijena automobila sastoji od tvorničke cijene i troškova prijevoza, skladištenja, prodaje, u što su uključene i plaće, cijene struje, grijanja, na što sve država ubire razne poreze. „Zatim država uzima i PDV na automobile, potom trošarine, te na kraju posebni porez na motorna vozila. Na tvorničku cijenu, to je povećanje od 100%“, kaže Marušić, piše Deutsche Welle.

Pogrešan sustav

„Nije pametno toliko oporezivati nove, sigurnije automobile“, kaže Marušić. On uz to naglašava kako je daleko važnija sigurnost nego ekologija. Uostalom, novi, sigurniji automobili su i tehnološki napredniji i manje zagađuju, pa bi se poticanjem kupovine sigurnijih automobila ostvario i ekološki efekt. Zalaže se za smanjivanje trošarina za 50% za vozila koja dobiju pet zvjezdica na sigurnosnim testiranjima (Euro NCAP), a potpuno oslobađanje od trošarina ako automobil ima autonomno kočenje.

Što bi trebalo promijeniti u sustavu kako bi se potakla kupovina novih, a time i sigurnijih i ekološki prihvatljivijih automobila pitali smo i ekonomske stručnjake. Ekonomski analitičar Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti kaže da je poticanje uvoza sigurnijih i ekološki prihvatljivijih automobila dobra ideja. No, dodaje, smanjivanje indirektnih poreza (PDV-a) i trošarina koji tvore i većinu cijene primjerice goriva, bez uvođenja drugačijeg poreznog sustava dovelo bi do deficita proračuna, rekao je u razgovoru za DW.

„Ovo što imamo u Hrvatskoj sada nije porezna reforma već promjene poreznih razreda, uređivanje postojećeg sustava“, kaže Brkić i dodaje da se bez uvođenja drugačijih poreza, poput onoga na imovinu, nekretnine, ekstraprofit i drugih, te smanjivanja troška države, ne mogu smanjiti postojeći porezi.

Ekonomist Domagoj Mihaljević smatra da Hrvatska ni u jednom polju ekonomske aktivnosti nema definiranu strategiju, već se primjenjuju samo kratkoročne mjere koje se oportunistički njišu malo u smjeru jednih malo u smjeru drugih. Isto takvo stanje je i u sferi prometa, kaže.

„Hoće li se oporezivati noviji ili stariji automobili u krajnjoj liniji nije ni bitno, sve su to trenutna rješenja, čije donošenje ovisi malo o utjecaju uvoznika automobila, malo o potrebi punjenja budžeta, malo o socijalnoj situaciji vozača. Važnija pitanja poput toga kako oblikovati prometnu politiku, kakvu će ulogu imati javni prijevoz, kakvu privatni, kako infrastrukturu podrediti tim zaključcima i kojim mjerama to ostvariti, ostaju neodgovorena“ zaključuje Mihaljević.

-->  

Linker
06. listopad 2020 23:30