Najbogatijih 10 posto kućanstava Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u 2018. je posjedovalo 70 posto ukupnog bogatstva kućanstava, dok su 1989. posjedovali 60 posto bogatstva svih kućanstava, objavio je u subotu MarketWatch, prenoseći izjavu Torstena Sloka, glavnog ekonomista Deutsche banke, koji se pozvao na novo izvješće FED-a, američke središnje banke.
U toj studiji FED-a se ističe i kako je bogatstvo jedan posto najbogatijih kućanstava SAD-a u tom periodu poraslo s 23 posto na 32 posto. Analitičari FED-a su pritom utvrdili kako je razlog rastu bogatstva prvih 10 posto to što je porastao udjel njihove imovine u tom periodu s 55 na 64 posto, dok se istovremeno otprilike toliko smanjila, relativno gledano, imovina srednje i više srednje klase, odnosno onih kućanstva koji se po bogatstvu nalaze između 50-tog i 90-tog percentila (jedan percentil je jedan postotni bod).
Slok ističe kako je to dijelom rezultat ekspanzivne monetarne politike FED-a, nakon financijske krize iz 2008., zahvaljujući kojoj su rasle cijene nekretnina i dionica u zadnjih deset godina.
- Druga posljedica financijske krize jest pad vlasništva kućanstava nad nekretninama i dionicama, a vlasništvo nad nekretninama predstavlja najveći udio ukupnog bogatstva kućanstava - objasnio je.
MarketWatch pritom prenosi podatak prema kojem je u prvom kvartalu 2019. stopa vlasništva nad stambenim nekretninama („homeownership“), prema U.S. Census Bureau, bila na razini od 64,2 posto, dok je povijeni prosjek 65,2 posto. Potom se napominje kako je 2005 taj postotak došao na 69,2 posto, ali je onda financijska kriza to u jednom trenutku 2016. spustila na 63 posto, da bi u se prvom kvartalu 2018 popela na sadašnju razinu.
- Stoga je na neki način veća nejednakost među kućanstvima dijelom rezultat FED-ove politike, ali je i nedostatak promjena u fiskalnoj politici također odigrao svoju ulogu - ističe Slok, naglašavajući kako je to dovelo do „veće nejednakosti nego ikad prije“.