Potrošači iz osam zemalja EU koje nisu u eurozoni, prekogranične uplate prema zemljama koje koriste euro moći će od 2020. obavljati bez naknade ili s minimalnim bankarskim naknadama, što bi posebno trebalo razveseliti one rijetke Hrvate sklone uplatama u inozemstvo.
Vijest dolazi nakon što su se Europski parlament i Vijeće EU napokon usuglasili oko prijedloga Europske komisije, a koji je za cilj imao uspostavljanje jedinstvenog financijskog tržišta i ujednačavanje prakse poslovanja i bankarskih naknada između članica EU koje imaju te onih koje ne koriste euro.
Potrošači
Stvar je dosad za članice EU koje imaju nacionalnu valutu funkcionirala prilično skupo.
Ako je, naprimjer, bugarski potrošač odlučio napraviti novčanu transakciju prema Finskoj, banke mu prema postojećoj praksi ovu transakciju “oporezuju” s iznosom od 15 do 24 eura naknade, čak i u slučajevima u kojima transferirani novac predstavlja maleni iznos od tek desetak eura.
Istovremeno, francuski potrošač koji novac uplaćuje prema nekoj portugalskoj banci, za tu će transakciju financijskoj instituciji platiti identičnu naknadu koliko bi ona iznosila za uplate unutar vlastite zemlje, što u prosjeku predstavlja trošak od maksimalnih nekoliko pa sve do minimalnih nula centa, ovisno od banke do banke.
Prijedlogom Europske komisije, za koje su politički pristanak i zeleno svjetlo sada dale i preostale dvije institucije EU, i bugarski će potrošači za uplate prema inozemstvu uskoro plaćati identične naknade kao da su transferirali novac unutar vlastite zemlje, a Komisija se nada da će ovaj ustupak potrošačima napokon omogućiti uspostavu jedinstvenog tržišta te pravednijih uvjeta za poslovanje unutar Unije.
Trenutne naknade za plaćanja u inozemstvo
RBA i PBZ
- minimalno 75 do maksimalno 300 kuna po nalogu
ERSTE BANKA
- minimalno 85 do maksimalno 300 kuna po nalogu
ZABA
- minimalno 100 do maksimalno 500 kn po nalogu
Konverzija na bankomatima ostaje
Ipak, europske udruge za zaštitu potrošača daleko su od zadovoljstva, s obzirom na to da su Europski parlament i Vijeće odbili podržati dio prijedloga koji se odnosio na ukidanje prakse konverzije na bankomatima i POS uređajima, koju većina udruga drži jednom od najvećih prevara na bankarskom tržištu.
Točnije, ta se usluga formalno-pravno zove dinamička konverzija (DCC) te potrošačima, kad su u inozemstvu, prilikom plaćanja na POS uređajima ili kod podizanja novca na bankomatu nudi mogućnost da odabere hoće li transakciju obaviti u domaćoj ili stranoj valuti.
Pritom potrošač nikad nije jasno informiran koliko koja od tih usluga zapravo podrazumijeva troška, a istraživanja koja su dosad provodile europske udruge pokazala su kako su u ovakvim slučajevima potrošači u pravilu zakinuti odaberu li konverziju.
Kod prihvata konverzije, naime, preračunavanje valute obavlja banka na čijem se bankomatu odnosno POS-u obavlja transakcija, dok taj isti obračun kod odbijanja konverzije obavlja banka vlasnika kartice, koja je u pravilu jeftinija.
Cijeli je niz studija i istraživanja koji potkrepljuju ovu praksu, među ostalima i ono jedne norveške banke koja je detaljno analizirala 1500 transakcija koje su norveški potrošači napravili izvan svoje zemlje tijekom tri mjeseca 2016. godine.
Noviteti
U samo četiri od ukupno 1500 transakcija pokazalo se da je konverzija u norveške krune bila jeftinija opcija, što zapravo znači da su potrošači u pravilu novac gubili u 99,7 posto transakcija koje su uključivale DCC.
Prošlog ljeta iz slovenske su udruge potrošača Zveza potrošnikov Slovenije sve građane koji putuju u Hrvatsku upozoravali da će pri podizanju gotovine ili plaćanju putem POS uređaja u hrvatskim trgovinama, odaberu li uslugu konverzije, u prosjeku platiti 8,7 posto dodatne naknade, zbog čega su slovenske turiste upozoravali da izbjegavaju ovu praksu.
Brojnim zahtjevima o ukidanju konverzije usprkos, Parlament i Vijeće EU pristali su samo na uspostavu transparentnijih uvjeta prilikom njenog obavljanja, ali nikako i ukidanje.
Konkretno, na POS uređajima i bankomatima kod nuđenja usluga konverzije, sad će pružatelji usluga jasno morati navesti točne iznose naknada u oba slučaja - što dosad nisu činili - ali europski zaštitari s upozoravaju kako je konverziju i dalje nužno posve eliminirati.
Direktiva predviđa da će odredba stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine, a primjenjivati se od 31. prosinca, pa bi noviteti za hrvatske potrošače tako trebali početi vrijediti početkom 2020. godine.